Grejanje uz pomoć geotermalne energije sve je popularnije u svetu, a grad Minhen u Nemačkoj prednjači u korišćenju ovog izvora toplote. Nekada su ga i naši stari koristili u Srbiji, ali nije bilo toliko popularno
Naši preci su u nekim krajevima davno koristili geotermalnu energiju. U 1. veku Rimljani u Ahenu i Visbadenu grejali su kuće i banje uz pomoć tople izvorske vode. Na Novom Zelandu, Maori su koristili prirodnu toplotu Zemlje za kuvanje, a u Larderelu, u Italiji, električna energija je prvi put proizvedena uz pomoć geotermalne energije 1904. godine.
Oko 400 elektrana u 30 zemalja sveta proizvodi električnu energiju uz pomoć pare sa Zemlje – ukupnog kapaciteta 16 gigavata (GV). Posebno u vulkanskim regionima duž Pacifičkog vatrenog prstena, u SAD, Meksiku, Salvadoru, Islandu, Turskoj, Keniji, Indoneziji Filipinima i Novom Zelandu, ova vrsta proizvodnje električne energije je značajna - na globalnom nivou. U proseku, učešće električne energije iz geotermalnog izvora je samo 0,5%.
Grejanje uz pomoć geotermalne energije
Globalno, geotermalna energija je važnija za zagrevanje bazena, zgrada, plastenika i za gradske mreže za snabdevanje toplotom. Iz bunara koji se nalaze na dubini do 5.000 metara ispumpava se voda temperature do 200 stepeni Celzijusa, ta toplota se koristi i zatim se preko drugog bunara ohlađena voda gura nazad u zemlju.
Ovakav način eksploatacije toplote moguć je svuda u svetu, jeftin je i sve se više koristi u zemljama u kojima nema vulkanske aktivnosti. Prema procenama Status Report Renevables, kapacitet geotermalnih elektrana za proizvodnju toplotne energije širom sveta trenutno iznosi 38 gigavata, što je oko dva puta više od kapaciteta geotermalnih elektrana za proizvodnju električne energije.
Za sada Kina, Turska, Island i Japan pokazuju najveću odlučnost u geotermalnoj eksploataciji. Tako greju gradske četvrti ili plastenike. U Nemačkoj, grad Minhen prednjači u korišćenju pristupačne geotermalne energije, uz čiju pomoć želi da do 2035. godine postane klimatski neutralna metropola.
Nemačka vlada želi da subvencioniše korišćenje geotermalne energije za klimatski neutralno snabdevanje toplotom. Prema nekim studijama, uz pomoć geotermalne energije, u Nemačkoj bi se moglo proizvesti do 300 TVh/a toplote, što je više od 50% budućih potreba za toplotom u svim zgradama u zemlji.
Grejanje toplotnim pumpama
Geotermija se sve više koristi iz sloja koji je blizu Zemljine površine, u kombinaciji sa toplotnim pumpama. To su bušotine koje su duboke 50-400 metara, a u sklopu zatvorenog sistema voda teče, odozgo prema dole, pa nazad, zagrevajući se do temperature od 10-20 stepeni. I onda toplotna pumpa tu energiju koristi da zagreje vodu na temperaturu od 30-70 stepeni i ta voda se koristi, na primer, za grejanje kuća ili zgrada.
Stručnjaci u ovoj metodi vide veliki potencijal, sličan onima koji se vezuju za "duboku“ geotermalnu energiju. U Nemačkoj bi se uz pomoć ove dve tehnologije u budućnosti mogle pokriti celokupne potrebe za toplotom u zgradama poput stambenih zgrada ili kuća.
Koliko sve to košta?
Sudeći po analizi šest nemačkih istraživačkih instituta, proizvodnja toplote kroz duboku geotermalnu energiju košta manje od tri centa po kilovat-satu (kVh).
Pre ruskog napada na Ukrajinu, proizvodnja toplote uz pomoć prirodnog gasa iz gasovoda bila je jeftinija za mnoga komunalna preduzeća u Evropi, pa ulaganje u izgradnju odgovarajućih geotermalnih energetskih objekata nije delovalo baš atraktivno. Zbog rata i snažnog rasta cena gasa u Evropi (na više od 12 centi po kVh), situacija se potpuno promenila. Komunalna preduzeća pokazuju sve više interesovanja za geotermalnu energiju kao sredstvo za obezbeđivanje komunalne toplote.
Može li geotermalna energija pokriti sve potrebe za toplotom?
Ne. Iako je potencijal geotermalne energije gotovo neograničen, u industriji su potrebne visoke temperature, čak i veće od 200 stepeni Celzijusa. A to su temperature koje su trenutno nedostižne za geotermalnu. Alternativa za tako visoke temperature su sistemi koji koriste električnu energiju, bio-gas, biomasu i zeleni vodonik.
Može li geotermalna energija izazvati zemljotrese?
Da. U regionima gde je zabeležena seizmička aktivnost, geotermalna energija može da izazove manje zemljotrese, ako se uz pomoć visokog pritiska voda "utisne” u unutrašnjost Zemlje. U pojedinim slučajevima zemljotresi su doveli do manjih oštećenja na zgradama i doprineli odbacivanju ove tehnike.
Prema rečima stručnjaka, u regionima bez seizmičke aktivnosti nije zabeležen nijedan zemljotres. U poređenju sa eksploatacijom nafte, prirodnog gasa i uglja, geotermalna energija je manje rizična, naglašava profesor Rolf Brake sa Fraunhofer instituta. I dodaje da je geotermalna energija "verovatno najsigurniji izvor energije na našoj Zemlji“.
Rat u Ukrajini je izazvao tektonske poremećaje na tržištu nekretnina u Srbiji, a ekonomisti su ocenili trenutno stanje uz osvrt na stanje u prethodnih godinu dana u Srbiji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat u Ukrajini je izazvao tektonske poremećaje na tržištu nekretnina u Srbiji, a ekonomisti su ocenili trenutno stanje uz osvrt na stanje u prethodnih godinu dana u Srbiji
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Okružno državno tužilaštvo u Vukovaru u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv muškarca (73) zbog sumnje da je počinio teško ubistvo bliske osobe. Nakon ispitivanja, osumnjičenom je određen pritvor.
Policija u Nišu, u kontroli tokom vikenda, isključila je iz saobraćaja 41 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola i dvojicu pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović izjavio je danas da će se povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilastva obratiti relevantnim međunarodnim institucijama, odnosno Konsultativnom veću javnih tužilaca, Savetu Evrope, Evropskoj komisiji i njihovim odeljenjima za vladavinu prava.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Ambasada Irana u Južnoj Africi zapretila je dvojici oficira američke mornarice porukom: "Pronaći ćemo vas", objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.
Evropski savet je danas usvojio novi paket mera protiv Rusije kojim je obuhvaćeno 12 pojedinaca i 101 organizacija (ukupno 113 subjekata). Glavne mete su banke (skoro 50 njih), energetski sektor i rafinerije, platni servisi, vodeće kompanije za e-trgovinu, kao i "flota iz senke".
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Svaka žena želi dugu, gustu i sjajnu kosu, ali svakodnevno stilizovanje, peglanje, feniranje i farbanje često je ozbiljno oštećuju. Ako vam kosa deluje suvo, beživotno i lako se lomi, vreme je za domaće maske od sastojaka koje već verovatno imate u kuhinji.
Zaboravite na kupovne pečurke iz tegle. Domaći marinirani šampinjoni - sočni, osvežavajuće kiselkasti i bogati belim lukom i peršunom su savršen su dodatak svakoj slavskoj trpezi.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Voditelj Ognjen Amidžić izdvojio je čak 100.000 evra za potpuno renoviranje luksuznog stana na Dorćolu, u kojem živi sa suprugom, voditeljkom Minom, i njihovom decom.
Pevač Nikola Rokvić posetio je muzej pokojnog pevača Tošeta Proeskog i upoznao njegovu porodicu, a sve emotivne utiske i trenutke podelio je na svom Instagram profilu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.