(VIDEO) UZBUNA U HRVATSKOJ ZBOG SRPSKIH DRONOVA, ZAGREB TRAŽI OD NATO DA BEOGRADU UVEDE BRUTALNU KONTROLU NAORUŽANJA! Šta reći, u strahu su velike...
Podeli vest
Srbija je regionalni lider kada su nabavka dronova i sve uspešnija proizvodnja ovih letelica u pitanju. Takav prodor nije ostao neprimećen u inostranstvu, pa vlada pojačano interesovanje za srpske planove kupovine i razvoja bespilotnih letelicam kako kod stranih tajnih službi, tako i kod diplomata i političara.
Nezvanična saznanja, piše "Politika", govore da to posebno važi za Hrvatsku, iako kao članica NATO ne bi trebalo da ima razloga za brigu, ali možda je za ovu temu baš i zainteresovana kao članica Alijanse.
Odlazeći predsednik Češke Miloš Zeman izjavio je da bi Srbija mogla da bude među svega nekoliko zemalja koje su zahvaljujući relativno neutralnoj poziciji u stanju da posreduju da se u mirovnim pregovorima dogovori kraj rata u Ukrajini.
05.03.2023
07:57
Sporazum iz 1996. godine u Firenci
Naime, prema ovim podacima, Zagreb bi želeo da Beogradu nametne kontrolu kada je reč o opremanju Vojske Srbije dronovima. Jedna od mogućnosti je da to pokuša da se uradi nekakvim „kreativnim" tumačenjem ili eventualnim izmenama Sporazuma o podregionalnoj kontroli naoružanja potpisanim 1996. godine u Firenci. U to vreme upotreba bespilotnih letelica bila je tek u povoju, pa one nisu bile predmet tog dokumenta.
Taj akt je posledica ratova na prostorima bivše Jugoslavije i Dejtonskog sporazuma, a zemlje potpisnice su Hrvatska, BiH i tadašnja SR Jugoslavija (koju su u ovom sporazumu nasledile Srbija i Crna Gora).
U njemu su detaljno navedene dozvoljene količine naoružanja, u skladu sa tadašnjim potrebama, uglavnom znatno veće nego što su u praksi danas. Ovaj dogovor, koji podrazumeva i međusobne inspekcije na teritoriji članica, do sada je dobro funkcionisao, kao takav je i hvaljen u svetu pa je OEBS svu odgovornost u vezi sa ovim aktom prepustio potpisnicama.
Međutim, ovaj sporazum se ne bavi kvalitetom naoružanja i državama članicama je ostavljena mogućnost da modernizuju svoje oružane snage.
Hrvatska je to i radila svih ovih godina, izgrađujući jaku vojsku dobro opremljenu samohodnim haubicama, oklopnim transporterima, helikopterima… Ali, u oblasti avijacije (tek očekuju isporuku francuskih aviona „rafal"), protivvazduhoplovne odbrane, i posebno dronova, mnogo zaostaju za Srbijom. Da li je to motiv za hrvatsko razmatranje mogućnosti da se pomenuti sporazum menja, pokazaće vreme.
Zagreb iza sebe ima NATO, ali Beograd zahvaljujući politici vojne neutralnosti ima saradnju sa partnerima širom sveta, pa i sa samom alijansom.
Sukob u Ukrajini je naravno onemogućio vojnu saradnju sa Moskvom, ali nije sa Pekingom. Retko kada je neka vest o nabavci naoružanja privukla toliko svetske pažnje kao što je to bilo prošle godine, kada je isporučen kineski protivvazduhoplovni raketni sistem FK-3 dopremljen transportnim avionima kineske armije. Vojska Srbije uveliko koristi kineske izviđačko-jurišne bespilotne letelice CH-92A.
Na nedavnom sajmu naoružanja u Abu Dabiju, inače događaja od globalnog značaja u vojnom svetu, najavljeno je da će Srbija kupiti „dronove kamikaze" proizvedene u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). To oružje postalo je aktuelno posle efikasne upotrebe tokom poslednjeg sukoba u Nagorno Karabahu, gde su ih Azerbejdžanci koristili protiv Jermena, kao i tokom Specijalne vojne operacije u Ukrajini. I pomenuti dogovor rezultat je otvorenosti Beograda za saradnju sa zemljama širom sveta, ali i višegodišnje saradnje sa UAE u oblasti odbrambene industrije.
Veliki projekti za srpsku vojsku
Srbija, kako su ranije saopštili domaći zvaničnici, nabavlja i kinesku bespilotnu letelicu CH-95, veću od CH-92A koju Vojska Srbije već koristi.
Osim toga, uskoro u upotrebu ulazi i domaći dron „pegaz" koji je konačno zaživeo upravo uz pomoć kineskih stručnjaka i transfera njihove tehnologije. Iskazana je i želja za nabavku čuvenih turskih besposadnih letelica „bajraktar TB2" koje su svetsku reputaciju stekle upravo u pomenutom sukobu u Nagorno Karabahu.
Osim stručnjaka Vojnotehničkog instituta, na razvoju manjih dronova „multikoptera" radi i privatni sektor kao što je firma PR-DC. Ona je, između ostalog, razvila „iku bombardera" koji može da ponese čak 12 minobacačkih mina i da ih ispušta iznad ciljeva, onako kako se to može videti na snimcima u Ukrajini. Takođe, u Abu Dabiju je predstavila i mali kvadrikopter sa jednom minobacačkom minom, „dron kamikazu" a u toj oblasti radi i „Jugoimport" sa svojim perspektivnim „gavranom".
A upravo su Hrvati, piše „Politika", istorijski gledano, promovisali vojnu upotrebu dronova na ovim prostorima. Doduše američkih, izviđačkih, koji su tokom ratova na prostorima bivše Jugoslavije poletali iz baze na Braču. Osim toga, razvijali su i koristili bespilotne letelice sopstvene proizvodnje u skladu sa tehničkim mogućnostima koje su tada imali. SAD i NATO su takođe nad regionom koristili bespilotne letelice koje tada još nisu nosile naoružanje.
Srbi su istovremeno sticali iskustva, i danas značajna, u borbi protiv dronova. Vojska Republike Srpske je 1995. godine nad Hercegovinom oborila američkog „predatora" i „poslala" ga u Muzej vazduhoplovstva u Beogradu, a tu kolekciju je „dopunila" protivvazduhoplovna odbrana Vojske Jugoslavije tokom NATO agresije na SRJ 1999. godine, prenosi RT Balkan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gluposti, Srbija ne sme napasti nikoga, posebno ne članice NATO-a, jer se zna šta je čeka posle.1999-ta ponovo. Znači - može samo BiH i Kosovo. Bih neće, a Kosovo ne sme. Pa ljudi, nahranimo gladne, podižimo plate i penzije, a ne kupujmo naoružanje. Šta će nam. Pravimo ga, izvozimo, zarađujmo. Nama nije potrebno. Da, reči će neko, treba nam za odbranu. A ko će nas napasti? Samo NATO. BiH neće, Kosovo ne sme. A od NATO-a nema odbrane
Jadni Hrvati, oslobodili su se Srba da bi uzivali u sluganstvu Litvaniji i ostalim idiotskim zemljama iz EU.Sad je frka jer su se nakon Srba odrekli, samostalnosti, vojske, policije , teritorije i sada Kune.Mislili su da je NATO pouzdan partner i da ce ih stititi i od njih samih.Jednostavna komanda i helihopteri u Ukrajini na sajam glinenih golubova i onda im smetaju opet Srbi.Zalosno.Umesto da smo zajedno razvijali nauku i tehniku , proizvodnju i demokratiju mi se svadjamo i kinjimo.Imali smo zajednicki potencijal za velika dela.Tuzno.Mislim da je nas put ispravniji, a vreme ce pokazati i da je bolji.
Odlazeći predsednik Češke Miloš Zeman izjavio je da bi Srbija mogla da bude među svega nekoliko zemalja koje su zahvaljujući relativno neutralnoj poziciji u stanju da posreduju da se u mirovnim pregovorima dogovori kraj rata u Ukrajini.
Uglješa Mrdić, poslanik SNS i predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije, oglasio se povodom jutrošnjeg požara u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal.
Broj stradalih u teškoj železničkoj nesreći u južnoj Španiji porastao je na najmanje 39 osoba, dok je više od 100 putnika povređeno, među njima 25 sa teškim povredama, saopštila je španska Civilna garda.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je danas u Davos, gde će učestvovati na 56. godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma (WEF) i prisustvovati nizu skupova i diskusija svetskih lidera.
Nakon brojnih podela širom Srbije, sukobi su izbili i unutar blokaderskih struktura u prestonici. Ovog puta na udaru se našla grupa "Zemun za studente", sa kojom se javno obračunava plenum Poljoprivrednog fakulteta.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić obratio se javnosti povodom današnjeg saopštenja Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, koje je prepuno manipulacija i neistina.
Lažna ekološkinja, predsednica udruženja „SEOS" i blokaderka Ljiljana Bralović, poznata po antisrpskim, nacističkim i uvredljivim pretnjama, 18.1.2026. u Čačku, na propalom skupu blokadera (150 ljudi), izgovorila je jezive pretnje članovima SNS i reči mržnje kojima bi se ponosili Hitler i Gebels.
Boško Marinković i Amela Melegi su se žestoko posvađali oko sada već čuvene čorbe, ali su posle izgladili odnose, da bi po povratku u Srbiju devojka iz Zrenjanina rekla da je njen bivši saigrač idealan muškarac!
Jovan Radulović Jodžir toliko glasno hrče da su mu u šali pripretili da će ga izbaciti i naterati da spava van vile. S druge strane, kontraargument je bio da je Lana Stanišić najglasnija dok spava.
Večeras u 21 čas očekuje vas spektakl na Informer televiziji kada će biti emitovana druga epizoda "Druge strane Exatlona", koja prati takmičare iza kamera rijalitija!
Vjerica Radeta, potpredsednik Srpske radikalne stranke gostujući u Info jutru komentarisala je ustaške pokliče "Za dom srpemni" i podršku evroparlamentarca Tonina Picule ovakvim ustaškim iskazima.
Prethodne sedmice u Informerovoj mega popularnoj emisiji "Na merama" mogli ste da vidite kako bivša ministarka Danica Grujičić pohodi blokaderske šatore, gde to tumara analitičar Aleksandar Radić, čime se sada bavi doskorašnji trener KK Partizan Željko Obradović, na koji način glumica Iva Štrljić vežba za novu ulogu…
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Danas se navršavaju dve godine od tragične smrti Duška Đorđevića, koji je u januaru 2024. godine stradao kada je sa prijateljem krenuo da pliva za Časni krst.
Milica Asanović (25) iz merošinskog sela Balajnac, čije je telo posle sedmodnevne potrage pronađeno 16. januara uz ogradu auto - puta Niš - Leskovac, preminula je prirodnom smrću.
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina su 17. januara 2026. godine sprečili pokušaj krijumčarenja oko 800 grama srebrnjaka i tri pločice investicionog zlata.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potvrdio je da ne odustaje od plana da Grenland pređe pod američku kontrolu, poručivši da je rešen da tu ideju sprovede.
Nemačka privreda zapala je u najdublju stagnaciju poslednjih decenija, dok se reforma sistema socijalne pomoći - tzv. Burgergeld - sve otvorenije pokazuje kao skup politički eksperiment bez stvarnih ekonomskih efekata.
U brojnim regionima Ukrajine danas se obeležava pravoslavni praznik Bogojavljenje, i to uprkos odluci vlasti u Kijevu da se praznik zvanično pomeri na 6. januar prema novojulijanskom kalendaru.
Iako je prvobitni plan bio da legendarni glumac Žarko Laušević bude sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, njegova urna ipak nije položena u Srbiji, prenose domaći mediji.
Samsung, prema nezvaničnim informacijama, priprema novi koncept pametnog telefona pod nazivom Galaxy Z Roll 5G, koji bi na tržištu mogao da se pojavi tokom 2026. godine.
Muzičko takmičenje "Pinkove zvezde", koje se emitovalo proteklog vikenda, obeležila je žestoka prepirka Zorice Brunclik i Dragomira Despića Desingerice.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar