(VIDEO) UZBUNA U HRVATSKOJ ZBOG SRPSKIH DRONOVA, ZAGREB TRAŽI OD NATO DA BEOGRADU UVEDE BRUTALNU KONTROLU NAORUŽANJA! Šta reći, u strahu su velike...
Podeli vest
Srbija je regionalni lider kada su nabavka dronova i sve uspešnija proizvodnja ovih letelica u pitanju. Takav prodor nije ostao neprimećen u inostranstvu, pa vlada pojačano interesovanje za srpske planove kupovine i razvoja bespilotnih letelicam kako kod stranih tajnih službi, tako i kod diplomata i političara.
Nezvanična saznanja, piše "Politika", govore da to posebno važi za Hrvatsku, iako kao članica NATO ne bi trebalo da ima razloga za brigu, ali možda je za ovu temu baš i zainteresovana kao članica Alijanse.
Odlazeći predsednik Češke Miloš Zeman izjavio je da bi Srbija mogla da bude među svega nekoliko zemalja koje su zahvaljujući relativno neutralnoj poziciji u stanju da posreduju da se u mirovnim pregovorima dogovori kraj rata u Ukrajini.
05.03.2023
07:57
Sporazum iz 1996. godine u Firenci
Naime, prema ovim podacima, Zagreb bi želeo da Beogradu nametne kontrolu kada je reč o opremanju Vojske Srbije dronovima. Jedna od mogućnosti je da to pokuša da se uradi nekakvim „kreativnim" tumačenjem ili eventualnim izmenama Sporazuma o podregionalnoj kontroli naoružanja potpisanim 1996. godine u Firenci. U to vreme upotreba bespilotnih letelica bila je tek u povoju, pa one nisu bile predmet tog dokumenta.
Taj akt je posledica ratova na prostorima bivše Jugoslavije i Dejtonskog sporazuma, a zemlje potpisnice su Hrvatska, BiH i tadašnja SR Jugoslavija (koju su u ovom sporazumu nasledile Srbija i Crna Gora).
U njemu su detaljno navedene dozvoljene količine naoružanja, u skladu sa tadašnjim potrebama, uglavnom znatno veće nego što su u praksi danas. Ovaj dogovor, koji podrazumeva i međusobne inspekcije na teritoriji članica, do sada je dobro funkcionisao, kao takav je i hvaljen u svetu pa je OEBS svu odgovornost u vezi sa ovim aktom prepustio potpisnicama.
Međutim, ovaj sporazum se ne bavi kvalitetom naoružanja i državama članicama je ostavljena mogućnost da modernizuju svoje oružane snage.
Hrvatska je to i radila svih ovih godina, izgrađujući jaku vojsku dobro opremljenu samohodnim haubicama, oklopnim transporterima, helikopterima… Ali, u oblasti avijacije (tek očekuju isporuku francuskih aviona „rafal"), protivvazduhoplovne odbrane, i posebno dronova, mnogo zaostaju za Srbijom. Da li je to motiv za hrvatsko razmatranje mogućnosti da se pomenuti sporazum menja, pokazaće vreme.
Zagreb iza sebe ima NATO, ali Beograd zahvaljujući politici vojne neutralnosti ima saradnju sa partnerima širom sveta, pa i sa samom alijansom.
Sukob u Ukrajini je naravno onemogućio vojnu saradnju sa Moskvom, ali nije sa Pekingom. Retko kada je neka vest o nabavci naoružanja privukla toliko svetske pažnje kao što je to bilo prošle godine, kada je isporučen kineski protivvazduhoplovni raketni sistem FK-3 dopremljen transportnim avionima kineske armije. Vojska Srbije uveliko koristi kineske izviđačko-jurišne bespilotne letelice CH-92A.
Na nedavnom sajmu naoružanja u Abu Dabiju, inače događaja od globalnog značaja u vojnom svetu, najavljeno je da će Srbija kupiti „dronove kamikaze" proizvedene u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). To oružje postalo je aktuelno posle efikasne upotrebe tokom poslednjeg sukoba u Nagorno Karabahu, gde su ih Azerbejdžanci koristili protiv Jermena, kao i tokom Specijalne vojne operacije u Ukrajini. I pomenuti dogovor rezultat je otvorenosti Beograda za saradnju sa zemljama širom sveta, ali i višegodišnje saradnje sa UAE u oblasti odbrambene industrije.
Veliki projekti za srpsku vojsku
Srbija, kako su ranije saopštili domaći zvaničnici, nabavlja i kinesku bespilotnu letelicu CH-95, veću od CH-92A koju Vojska Srbije već koristi.
Osim toga, uskoro u upotrebu ulazi i domaći dron „pegaz" koji je konačno zaživeo upravo uz pomoć kineskih stručnjaka i transfera njihove tehnologije. Iskazana je i želja za nabavku čuvenih turskih besposadnih letelica „bajraktar TB2" koje su svetsku reputaciju stekle upravo u pomenutom sukobu u Nagorno Karabahu.
Osim stručnjaka Vojnotehničkog instituta, na razvoju manjih dronova „multikoptera" radi i privatni sektor kao što je firma PR-DC. Ona je, između ostalog, razvila „iku bombardera" koji može da ponese čak 12 minobacačkih mina i da ih ispušta iznad ciljeva, onako kako se to može videti na snimcima u Ukrajini. Takođe, u Abu Dabiju je predstavila i mali kvadrikopter sa jednom minobacačkom minom, „dron kamikazu" a u toj oblasti radi i „Jugoimport" sa svojim perspektivnim „gavranom".
A upravo su Hrvati, piše „Politika", istorijski gledano, promovisali vojnu upotrebu dronova na ovim prostorima. Doduše američkih, izviđačkih, koji su tokom ratova na prostorima bivše Jugoslavije poletali iz baze na Braču. Osim toga, razvijali su i koristili bespilotne letelice sopstvene proizvodnje u skladu sa tehničkim mogućnostima koje su tada imali. SAD i NATO su takođe nad regionom koristili bespilotne letelice koje tada još nisu nosile naoružanje.
Srbi su istovremeno sticali iskustva, i danas značajna, u borbi protiv dronova. Vojska Republike Srpske je 1995. godine nad Hercegovinom oborila američkog „predatora" i „poslala" ga u Muzej vazduhoplovstva u Beogradu, a tu kolekciju je „dopunila" protivvazduhoplovna odbrana Vojske Jugoslavije tokom NATO agresije na SRJ 1999. godine, prenosi RT Balkan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gluposti, Srbija ne sme napasti nikoga, posebno ne članice NATO-a, jer se zna šta je čeka posle.1999-ta ponovo. Znači - može samo BiH i Kosovo. Bih neće, a Kosovo ne sme. Pa ljudi, nahranimo gladne, podižimo plate i penzije, a ne kupujmo naoružanje. Šta će nam. Pravimo ga, izvozimo, zarađujmo. Nama nije potrebno. Da, reči će neko, treba nam za odbranu. A ko će nas napasti? Samo NATO. BiH neće, Kosovo ne sme. A od NATO-a nema odbrane
Jadni Hrvati, oslobodili su se Srba da bi uzivali u sluganstvu Litvaniji i ostalim idiotskim zemljama iz EU.Sad je frka jer su se nakon Srba odrekli, samostalnosti, vojske, policije , teritorije i sada Kune.Mislili su da je NATO pouzdan partner i da ce ih stititi i od njih samih.Jednostavna komanda i helihopteri u Ukrajini na sajam glinenih golubova i onda im smetaju opet Srbi.Zalosno.Umesto da smo zajedno razvijali nauku i tehniku , proizvodnju i demokratiju mi se svadjamo i kinjimo.Imali smo zajednicki potencijal za velika dela.Tuzno.Mislim da je nas put ispravniji, a vreme ce pokazati i da je bolji.
Odlazeći predsednik Češke Miloš Zeman izjavio je da bi Srbija mogla da bude među svega nekoliko zemalja koje su zahvaljujući relativno neutralnoj poziciji u stanju da posreduju da se u mirovnim pregovorima dogovori kraj rata u Ukrajini.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski reagovala je povodom sramnih reakcija Zagreba nakon nastupa pevačice Snežane Đurišić.
Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto istakao je da je potpuna laž da bi MOL, ukoliko preuzme ruski udeo u vlasništvu NIS, ugasio Rafineriju u Pančevu.
Lider niške opozicije Dragan Milić već danima se nalazi u fokusu javnosti i to ne iz dobrih razloga, ali po svemu sudeći - njega to ni najmanje ne dotiče.
Oglasio se blokaderski ološ koji je u utorak uveče u srcu Čačka izveo jeziv napad na pevačicu Anu Bekutu tokom njenog nastupa povodom dočeka Srpske Nove godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa ambasadorom EU Andreasom fon Bekeratom nakon čega je otkrio da su ključne teme ovog susreta bili evropski put Srbije, sprovođenje reformske agende i pristupni proces.
Posle jedne od borbi na Exatlonu Crveni tim, a posebno Radojica Lazić, provocirao je Sanju Kalinović, na šta je ona uzvratila sarkastičnim poljupcima i lažnom zahvalnošću.
Takmičar Crvenih u najvećem sportskom rijalitiju na svetu, Jovan Radulović Jodžir, sapleo se i povredio nogu. Zbog pada je odmah reagovao lekarski tim.
Pravo niotkuda došlo je do svađe između Marka Nikolića i Nemanje Radovanovića. Mesar je potpuno izgubio živce, pa čak i krenuo na saigrača. Srećom, ceo Plavi tim se umešao i sprečio eventualnu tuču.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Željko Ražnatović Arkan ubijen je na današnji dan pre 26 godina. Na Novom groblju održava se pomen kome će kao i svake godine do sada prisustvovati najbliži članovi porodice i prijatelji.
Željko Ražnatović Arkan (48), ubijen je pre tačno 26. godina, 15. januara 2000. Dobrosav Gavrić Gavra, nekadašnji policajac iz Loznice, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog ubistva komandanta Dobrovoljačke garde, i dalje je u bekstvu.
U poslednjoj deceniji pokušaji kao i izvšena ubistva na grobljima u okršajima kriminalnih klanova otvorila su pitanja o tome kako su pripadnici podzemlja spremni da eliminišu svoje mete bez obzira na mesto i vreme, pa čak i na grobljima, naočigled ljudi koji su došli da oplakuju svoje najmilije.
Odluka predsednika Donald Tramp da još prošle jeseni prebaci značajne američke vojne snage na Karibe, u okviru pritiska na tadašnjeg venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, sada ograničava vojne opcije Vašingtona u slučaju eskalacije sukoba sa Iran, piše The Wall Street Journal, pozivajući se na sadašnje i bivše zvaničnike Pentagona.
Pentagon premešta nosač aviona iz Južnog kineskog mora na Bliski istok, u zonu odgovornosti Američka Centralna komanda, usred naglog rasta tenzija između administracije predsednika Donald Tramp i Iran.
Na poziv Danske, Nemačka i Francuska poslale su vojnike na Grenland u okviru operacije "Arktička izdržljivost", koja se sprovodi bez učešća američke komande NATO.
Iran je pripremio potencijalne odgovore u slučaju da Sjedinjene Američke Države pokrenu vojni napad, a eventualna odmazda bila bi usmerena na američke vojne objekte na Bliskom istoku, uključujući baze u Iraku i Siriji, javlja CNN.
Lazar Ristovski i Danica Ristovski prvi put su se pojavili u javnosti nakon razvoda braka sinoć na premijeri filma "Saučesnici", gde su u sali sedeli četiri reda jedan iza drugog, bez ikakvog kontakta ili pozdrava.
Nova studija otkriva da jutarnji intimni odnosi utiču na dobro na hormonsku ravnotežu, raspoloženje i radni učinak, pogotovo kod muškaraca, za čak 70 odsto.
Porodica i prijatelji obeležili su danas 26. godišnjicu smrti Željka Ražnatovića Arkana na Novom groblju ovoga puta bez njegove dece Veljka i Anastasije.
Danas se navršava 26 godina od ubistva Željka Ražnatovića Arkana, a pomenu je prisustvovala i njegova supruga Svetlana Ceca Ražnatović sa porodicom i prijateljima.
Između Mine Kostić i njenog dečka Maneta Ćuruvije, Kaspera već je došlo do prve svađe, a pevačica mu je zamerila što je odgovarao na pitanja umesto nje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar