Srbija je regionalni lider kada su nabavka dronova i sve uspešnija proizvodnja ovih letelica u pitanju. Takav prodor nije ostao neprimećen u inostranstvu, pa vlada pojačano interesovanje za srpske planove kupovine i razvoja bespilotnih letelicam kako kod stranih tajnih službi, tako i kod diplomata i političara.
Nezvanična saznanja, piše "Politika", govore da to posebno važi za Hrvatsku, iako kao članica NATO ne bi trebalo da ima razloga za brigu, ali možda je za ovu temu baš i zainteresovana kao članica Alijanse.
Sporazum iz 1996. godine u Firenci
Naime, prema ovim podacima, Zagreb bi želeo da Beogradu nametne kontrolu kada je reč o opremanju Vojske Srbije dronovima. Jedna od mogućnosti je da to pokuša da se uradi nekakvim „kreativnim" tumačenjem ili eventualnim izmenama Sporazuma o podregionalnoj kontroli naoružanja potpisanim 1996. godine u Firenci. U to vreme upotreba bespilotnih letelica bila je tek u povoju, pa one nisu bile predmet tog dokumenta.
Taj akt je posledica ratova na prostorima bivše Jugoslavije i Dejtonskog sporazuma, a zemlje potpisnice su Hrvatska, BiH i tadašnja SR Jugoslavija (koju su u ovom sporazumu nasledile Srbija i Crna Gora).
U njemu su detaljno navedene dozvoljene količine naoružanja, u skladu sa tadašnjim potrebama, uglavnom znatno veće nego što su u praksi danas. Ovaj dogovor, koji podrazumeva i međusobne inspekcije na teritoriji članica, do sada je dobro funkcionisao, kao takav je i hvaljen u svetu pa je OEBS svu odgovornost u vezi sa ovim aktom prepustio potpisnicama.
Međutim, ovaj sporazum se ne bavi kvalitetom naoružanja i državama članicama je ostavljena mogućnost da modernizuju svoje oružane snage.
Hrvatska je to i radila svih ovih godina, izgrađujući jaku vojsku dobro opremljenu samohodnim haubicama, oklopnim transporterima, helikopterima… Ali, u oblasti avijacije (tek očekuju isporuku francuskih aviona „rafal"), protivvazduhoplovne odbrane, i posebno dronova, mnogo zaostaju za Srbijom. Da li je to motiv za hrvatsko razmatranje mogućnosti da se pomenuti sporazum menja, pokazaće vreme.
Zagreb iza sebe ima NATO, ali Beograd zahvaljujući politici vojne neutralnosti ima saradnju sa partnerima širom sveta, pa i sa samom alijansom.
Sukob u Ukrajini je naravno onemogućio vojnu saradnju sa Moskvom, ali nije sa Pekingom. Retko kada je neka vest o nabavci naoružanja privukla toliko svetske pažnje kao što je to bilo prošle godine, kada je isporučen kineski protivvazduhoplovni raketni sistem FK-3 dopremljen transportnim avionima kineske armije. Vojska Srbije uveliko koristi kineske izviđačko-jurišne bespilotne letelice CH-92A.
Na nedavnom sajmu naoružanja u Abu Dabiju, inače događaja od globalnog značaja u vojnom svetu, najavljeno je da će Srbija kupiti „dronove kamikaze" proizvedene u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). To oružje postalo je aktuelno posle efikasne upotrebe tokom poslednjeg sukoba u Nagorno Karabahu, gde su ih Azerbejdžanci koristili protiv Jermena, kao i tokom Specijalne vojne operacije u Ukrajini. I pomenuti dogovor rezultat je otvorenosti Beograda za saradnju sa zemljama širom sveta, ali i višegodišnje saradnje sa UAE u oblasti odbrambene industrije.
Veliki projekti za srpsku vojsku
Srbija, kako su ranije saopštili domaći zvaničnici, nabavlja i kinesku bespilotnu letelicu CH-95, veću od CH-92A koju Vojska Srbije već koristi.
Osim toga, uskoro u upotrebu ulazi i domaći dron „pegaz" koji je konačno zaživeo upravo uz pomoć kineskih stručnjaka i transfera njihove tehnologije. Iskazana je i želja za nabavku čuvenih turskih besposadnih letelica „bajraktar TB2" koje su svetsku reputaciju stekle upravo u pomenutom sukobu u Nagorno Karabahu.
Osim stručnjaka Vojnotehničkog instituta, na razvoju manjih dronova „multikoptera" radi i privatni sektor kao što je firma PR-DC. Ona je, između ostalog, razvila „iku bombardera" koji može da ponese čak 12 minobacačkih mina i da ih ispušta iznad ciljeva, onako kako se to može videti na snimcima u Ukrajini. Takođe, u Abu Dabiju je predstavila i mali kvadrikopter sa jednom minobacačkom minom, „dron kamikazu" a u toj oblasti radi i „Jugoimport" sa svojim perspektivnim „gavranom".
A upravo su Hrvati, piše „Politika", istorijski gledano, promovisali vojnu upotrebu dronova na ovim prostorima. Doduše američkih, izviđačkih, koji su tokom ratova na prostorima bivše Jugoslavije poletali iz baze na Braču. Osim toga, razvijali su i koristili bespilotne letelice sopstvene proizvodnje u skladu sa tehničkim mogućnostima koje su tada imali. SAD i NATO su takođe nad regionom koristili bespilotne letelice koje tada još nisu nosile naoružanje.
Srbi su istovremeno sticali iskustva, i danas značajna, u borbi protiv dronova. Vojska Republike Srpske je 1995. godine nad Hercegovinom oborila američkog „predatora" i „poslala" ga u Muzej vazduhoplovstva u Beogradu, a tu kolekciju je „dopunila" protivvazduhoplovna odbrana Vojske Jugoslavije tokom NATO agresije na SRJ 1999. godine, prenosi RT Balkan.
Odlazeći predsednik Češke Miloš Zeman izjavio je da bi Srbija mogla da bude među svega nekoliko zemalja koje su zahvaljujući relativno neutralnoj poziciji u stanju da posreduju da se u mirovnim pregovorima dogovori kraj rata u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Odlazeći predsednik Češke Miloš Zeman izjavio je da bi Srbija mogla da bude među svega nekoliko zemalja koje su zahvaljujući relativno neutralnoj poziciji u stanju da posreduju da se u mirovnim pregovorima dogovori kraj rata u Ukrajini.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Tri osobe su poginule, a tri su povređene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jutros u 6:05 časova na državnom putu D-1, u mestu Blagaj kod Slunja u Hrvatskoj.
Francuski predsednički kandidat i lider stranke „Patrioti“, Florijan Filipo, nakon sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina, kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa na samitu APEK-a u Šendženu, ocenio je da je Pariz taj koji je zapravo izolovan.
Rusija bi do proleća 2027. godine mogla da uspostavi kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra, dok bi se evropske države istovremeno mogle suočiti sa direktnim vojnim sukobima sa Moskvom i Teheranom.
Hilari Klinton, bivša državna sekretarka SAD za vreme demokratskog predsednika Baraka Obame, komentarisala je trilateralni sastanak Donalda Trampa sa kineskim i ruskim liderima Si Đinpingom i Vladimirom Putinom.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je na samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u kineskom gradu Šenženu poneo i ruski nuklearni kofer.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Porodica Ljube Pantović uskoro će dobiti još jednog člana, budući da je njena ćerka Gorana u drugom stanju, pa će poznata fitnes šampionka postati baka po peti put!
Voditeljka RTV Stara Pazova Ivana Lukin odlučila je da ne podnese krivičnu prijavu protiv devojke koja ju je automobilom udarila tokom uključenja u program uživo, ističući da je ceo slučaj razrešen nakon što je saznala o kome je reč.
Slađana Marković danas prolazi kroz težak životni period, nakon što je zbog finansijskih problema pokušala da sebi oduzme život, a posledice tog čina i dalje oseća, budući da je ostala nepokretna.
Pevačica Jelena Karleuša podržala je boksera Veljka Ražnatovića nakon što se našao u centru pažnje zbog skandala koji je izbio oko kostima za priredbu u vrtiću koji pohađa njegov najmlađi sin.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.