Porodice dečaka sa Dišenovom mišićnom distrofijom iz Srbije i regiona okupile su se u Beogradu na Prvoj regionalnoj konferenciji posvećenoj ovoj retkoj bolesti, od koje u našoj zemlji boluje oko 200 dečaka. Radi se o prvom druženju porodica obolelih dečaka iz čitavog regiona, koje je organizaovalo Udruženja DMD Srbija.
Oboleli od Dišenove mišićne distrofije suočavaju se sa ubrzanim propadanjem mišića. Deca sa ovom bolešću se po rođenju sasvim normalno razvijaju, a prvi simptomi se javljaju između treće i pete godine. Već sa 12 godina moraju da koriste kolica, a mnogi od njih ne dožive 20. rođendan.
Pošto je propadanje mišića nepovratno, svaki dan u njihovim životima je veoma važan kako bi se pravovremeno obezbedio najviši standard lečenja i time produžio život. U svetu postoje četiri odobrena leka kojima se dečaci sa određenim tipom mutacije mogu lečiti i time usporiti napredovanje bolesti. Kod nas je, za sada, samo jedan od ova četiri leka odobren (terapija za tačkastu mutaciju) i to za samo jednog pacijenta.
Za još 12 naših dečaka podneti su zahtevi za dobijanje terapije koja može da im uspori progresiju bolesti. Oni i dalje čekaju svoj lek. Pored lečenja, pacijenti zahtevaju i različite tipove rehabilitacionog lečenja tokom života. Održavanje mišićne istegljivosti i zglobne pokretljivosti je ključni deo rehabilitacionog lečenja.
- Imali smo tu čast i zadovoljstvo da ugostimo naše saborce iz Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Hrvatske i Slovenije. Ovo je bila jedinstvena prilika da steknemo nova znanja tokom predavanja vodećih stručnjaka iz naše zemlje i inostranstva. Prilika da razmenimo iskustva i pokušamo da napravimo jaku regionalnu mrežu kako bismo bili i ostali prepoznati za nove kliničke studije i nove terapije. Glavni cilj ovog okupljanja je podizanje svesti o značaju što bržeg započinjanja odgovarajućeg tretmana. Želimo da budemo region u kom će deca brzo po uspostavljanju dijagnoze biti uključivana u kliničke studije ili započinjati terapiju koja njihovom tipu mutacije odgovara. Udruženje DMD Srbija već punih šest godina radi vredno na dovođenju kliničkih studija i sveukupnom poboljšanju kvaliteta života obolelih. Sada smo se posvetili borbi za dostupnost odobrenih terapija. Kod obolelih od Dišenove mišićne distrofije propadanje mišića je nepovratno, svaki dan u njihovim životima je borba za svaki pokret, a vreme najveći protivnik. zato nam je neophodna podrška kako šire javnosti, tako i donosioca odluka – kaže Olga Đuričić iz Udruženja DMD Srbija.
Foto: DMD Srbija
Ovaj događaj podržali su i otvorili predstavnici institucija: Republički fond za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo zdravlja, Agencija za lekove i medicinska sredstva, kao i Nacionalna organizacija za retke bolesti Srbije - Norbs. Posebnu podršku u otvaranju konferencije nam je ukazala prva dama Srbije gospođa Tamara Vučić.
Dišenova mišićna distrofija je jedna od najučestalijih retkih neuromišićnih bolesti. Uzrok je nasledna greška na genu koji proizvodi distrofin, a koji se nalazi na X hromozomu. Činjenica da je greška na X hromozomu znači da se bolest pojavljuje praktično samo kod dečaka, koji pokazuju prve simptome najčešće do pete godine života.
- Tokom godina mišićne slabosti postaju izraženije vodeći obolelog od DMD u gubitak samostalnog hoda, pojavu skolioze i izraženih kontraktura. Tezi oblik kardiomiopatije sa izraženom srčanom fibrozom biva prisutna kod svih bolesnika starijih od 18 godina. Disajna funkcija vremenom biva narušena, primarno zbog zahvatanja disajne muskulature, ali takođe i negativnih mehaničkih efekata deformiteta grudnog koša – objašnjava dr Dragana Vučinić iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu.
Foto: Printskrin/ RTS
Postoji veliki broj različitih mogućih grešaka na genu koje izazivaju ovu bolest, a za samo neke od njih trenutno postoji terapija.
- Prvi registrovani lek za DMD u zemljama Evropske unije odobren je 2014. godine, lek se primenjuje kod tačkaste mutacije. Autorizaciju leka omogućila je Evropska agencija za lekove i označila kao uslovnu, uz obavezu o prikupljanju dodatnih dokaza o delotvornosti. Na teritoriji Sjedinjenih Američkih država (SAD), od strane Agencije za hranu i lekove, odobrena su tri leka, vrši „preskakanje“ određenog egzona (eng. exon skipping) i ponovno uspostavljanje okvira čitanja koje će omogućiti sintezu delimično funkcionalnog proteina distrofina. Ova terapija nije tipična genska terapija jer se „intervencija“ vrši na nivou iRNK. Do sada su odobreni lekovi kojima se vrše „preskakanje“ egzona 51, 45 i 53, i pogodni su za upotrebu samo kod određenog broja bolesnika sa specifičnim delecijama u okviru DMD gena – objasnila je dr Ana Kosać, iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu.
Na prvoj regionalnoj konferenciji prisustvovali su i članovi Udruženja DMD Slovenija.
- Budući da je Slovenija u Evropskoj Uniji, pristup lekovima je nešto lakši nego u zemljama izvan EU. Čim terapija bude odobrena u EU počinje procedura za pristup lekovima i u Sloveniji. Do sada pacijenti imaju dostupna terapija za tačkastu mutaciju, a od 2016. i kortikosteroidni medikamenti. Takođe, u UKC Ljubljana se trenutno sprovodi i klinička studija za još jednu terapiju. Također, pacijenti koji imaju Dišenovu mišićnu distrofiju imaju besplatan pristup tretmanima, rehabilitaciji i ortozama. Želela bih više kliničkih studija, ali nažalost farmaceutske kompanije nisu zainteresovane. Važno je naglašiti da pacijenti koji sa SMA imaju pristup svim terapijama koje su trenutno odobrene u EU, te se nadamo da će tako biti i za pacijente s DMD – istakla je Sanja Kogelnik iz Udruženja DMD Slovenija.
U Službi za radiologiju Opšte bolnice u Kikindi ponovo se obavljaju CT pregledi, ali sada na novom, daleko savremenijem aparatu za kompjuterizovanu tomografiju. Bolnica je dobila i najsavremeniji pokretni ležaj namenjen Službi za ginekologiju i akušerstvo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Službi za radiologiju Opšte bolnice u Kikindi ponovo se obavljaju CT pregledi, ali sada na novom, daleko savremenijem aparatu za kompjuterizovanu tomografiju. Bolnica je dobila i najsavremeniji pokretni ležaj namenjen Službi za ginekologiju i akušerstvo.
Švedski premijer Ulf Kristerson podneo je ostavku nakon što je završeno prebrojavanje glasova na parlamentarnim izborima i potvrđeno da je njegov desni blok izgubio većinu – opozicione stranke osvojile su 176, a dosadašnji vladajući blok 173 od ukupno 349 poslaničkih mesta.
Ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko dao je ekskluzivni intervju za portal Informer u kom je bez uvijanja ogolio svu nepravdu i prljavu igru takozvanog "međunarodnog pravosuđa".
Isplivali su neoborivi dokazi i snimci koji brutalno ogoljuju ko zapravo vuče konce ovog autošovinističkog projekta - ekstremista i osvedočeni srbomrzac Sulejman Ugljanin direktno diriguje i upravlja ovom takozvanom "studentskom" ponudom.
Nakon uzbudljive večeri, pobedu je odneo Crveni tim rezultatom 8:4, a ovim porazom Plavi tim našao se u situaciji u kojoj je jedna od devojaka ugrožena za opstanak u Exatlonu.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Novi detalji i ekskluzivne fotografije sa lica mesta osvetlili su sramotni i brutalni napad u samom centru Makarske, gde je nepoznati huligan presreo i u more bacio mladića koji je mirno šetao rivom u majici sa grbom beogradske Crvene zvezde.
Tragična misterija pronalaženja tela mlađeg muškarca u reci Savi kod Tržnog centra Ušće dobila je svoj najtužniji epilog, kada je utvrđeno da je reč o mladom i talentovanom šahisti Luki Nj. (17), koji se od preksinoć zvanično vodio kao nestao.
Darko Šarić (56), koji je osuđen na 14 godina zatvora zbog međunarodnog šverca 5,7 tona kokaina, podneo je zahtev za uslovni otpust iz zatvora, a o njegovoj molbi treba da se odlučuje danas na sednici suda.
Telo mlađeg muškarca izvučeno je juče oko 10 časova iz reke Save u samom centru Beograda, a prema prvim informacijama na njemu nisu uočene vidljive povrede koje bi ukazale na nasilnu smrt.
U istorijskoj operativnoj akciji kodnog naziva "Bure", sprovedenoj na području Ilijaša, pripadnici Granične policije BiH i UIO BiH, uz asistenciju MUP-a Kantona Sarajevo, ostvarili su najveću zaplenu tone sintetičkih narkotika čija ulična vrednost doseže čak 33 miliona evra.
Simbolični referendum u engleskom selu Pidington, čiji su stanovnici ogromnom većinom glasali za „izlazak“ iz Ujedinjenog Kraljevstva zbog plana da se pored njihovih kuća smesti više od 1.200 tražilaca azila, pokazuje koliko je nezadovoljstvo migracionom politikom naraslo širom Evrope.
Rusija i Ukrajina obavile su novu razmenu tela poginulih na belorusko-ukrajinskoj granici – ruska strana predala je 252 tela, dok su joj vraćena 23 tela poginulih ruskih vojnika.
Američkim marincima su se tokom priprema za veliku vojnu vežbu u Norveškoj praktično raspadale čizme na snegu i ledu – na koži su se otvarale rupe, đonovi su se odvajali, ledena voda prodirala unutra, a pojedini vojnici morali su da budu povučeni sa obuke i hitno dobiju drugu obuću.
Ruske snage izvele su jutros udar na veliki hipermarket „Epicentar“ u Harkovu, posle čega je objekat teško oštećen i obustavio rad, dok lokalni izvori razmere štete opisuju kao ogromne.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Popularni srpski glumac Srđan Žika Todorović ponovo je uspeo da privuče ogromnu pažnju javnosti i zapali društvene mreže svojim najnovijim objavama sa odmora.
Prva ekonomska škola u Zagrebu ne mora da plati 5.000 evra nematerijalne štete sinu poznatog glumca Renea Bitorajca zbog incidenta koji se dogodio tokom časa fizičkog vaspitanja u septembru 2023. godine kada ga je, prema njegovim rečima, profesor Ante К. udario nogom u zadnjicu.
Dok mnoge žene izdvajaju novac za kreme i tretmane koji brišu bore, jedna 43-godišnja Tiktokerka tvrdi da njeno lice izgleda mlađe zahvaljujući kori od banane.
Pevač Dragan Kojić Keba u razgovoru za Informer sumirao je utiske sa koncerta, dotakao se nove snajke ali i nedavnog sukoba sa koleginicom Sanjom Vučić.
Pop zvezda Jelena Karleuša i bivši fudbaler Duško Tošić upriličili su proslavu rođendana svojim ćerkama Atini i Niki, koje su po priznanju njihove majke dobile u kovertama 100.000 evra od gostiju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.