Poslednji živi član "srpske sedmorke" koja je učestvovala u misiji sletanja čoveka na Mesec Apollo 11 Dejvid Vujić doputovao je danas u Beograd i najavio da će se tokom posete Srbiji sastati sa mnogim srpskim naučnicima i inženjerima i predstaviti im predloge svemirskih projekata za našu zemlju.
Vujić je rekao Tanjugu da je dolazak u Srbiju za njega kao povratak kući, da u Beogradu osim članova porodice ima i mnogo prijatelja i kolega.
- Beograd je divan grad, radujem se što ću videti završeni Hram Svetog Save koji još nisam video, ali još važnije, volim da dolazim u Beograd jer uživam ne samo u atmosferi i ljudima, već i u hrani, kao što je jagnjetina, ćevap i ostalo - rekao je Vujić.
Foto: Tanjug
Vujić posetio Beograd
Kaže da je jako ponosan na to što je beogadski aerodrom dobio ime po velikom srpskom naučniku Nikola Tesla i na to što Er Srbija u svojoj floti ima avion sa Teslinim likom. Tokom posete Beogradu, istakao je Vujić, imaće susrete sa mnogim naučnicima i inženjerima, kao i predstavnicima instituta kojima donosi i predlog, za koji smatra da će biti zainteresovani.
- Donosim i predlog za koji smatram da će imati svoj momentum i interesovanje u Srbiji - dajem predlog da 'Tesla' bude centar svemirske tehnologije. Predlog je završen baš pre mog dolaska u Beograd, izrađen je u saradnji sa američkom svemirskom fondacijom i došli smo da to promovišemo u Srbiji. Ovo je prva u seriji prezentacija za inženjere i naučnike - rekao je Vujić.
Na pitanje šta je to dovelo Apolo 11 program do uspeha, Vujić je rekao - entuzijazam i da u to vreme, 1962. godine, nisu imali ništa od čega bi krenuli.
- Nismo imali svemirsku tehnologiju, nismo imali komponente, imali smo jako malo izvora. Ali gledajući perspektivu - mi smo angažovali 1.000 ljudi nedeljno i to tokom mnogo godina i konačno smo došli do dizajna i razvoja Apolo i 1969. smo spustili čoveka na Mesec - rekao je Vujić.
Od tada do danas taj podvig nije ponovljen, a Vujić kao razlog za to navodi da je nestalo interesovanje.
- Svaka zemlja se suočava sa izvesnim ograničenjima posebno kada su u pitanju vlade, koje finansiraju ovakve projekte. Posle projekta Apolo 17, kada je lansiran poslednji Apolo, nestao je interes, iako je je počeo razvoj spejs šatlova. Administracija je u tom trenutku odlučila da ne želi da finansira NASU ili neke buduće takve projekte - objasnio je Vujić.
Govoreći o razvoju svemirske tehnologije, Vujić kaže da su brojni rezultati i sistemi do kojih se došlo kroz istraživanje svemira u Apolo timu pronašli svoju ulogu u komercijalnom prostoru.
- Mnoge tehnologije su pronašle svoju svrhu i ulogu u dizajnu i razvoju kompjutera i laptopa. Svi napredni sistemi u bolnicama, sve vrste komunkacijskih sistema, napredni meteorološki sistemi i tipovi materijala koje smo mi koristili - sve to je rezultat onoga što smo naučili kroz Apolo program. Svaki od tih procesa zahtevao je i do 5.000 sati intenzivnog testiranja, jer mi nikada nismo bili u orbiti pre toga - rekao je Vujić Tanjugu.
To je bilo potpuno novo okruženje, napominje Vujić.
- Mi smo radili tako što bi uzeli komponenetu koju smo smatrali kritičnom i testirali je dok se ne polomi ili pokvari, da bi utvrdili pod kojim uslovima će se polomiti - objasnio je on.
Kako je rekao, komponente kao što su integrisana strujna kola koja se sada koriste u kompjuterima razvio je Srbin Majk Rebić, takođe član "srpske sedmorke" sa Apola. Vujić je zahvalio osoblju i direktoru kompanije Er Srbija na izbvanrednom letu koji je imao direktnom linijom iz Čikaga i naglasio da je s obzirom na njegove godine i njegovo zdravstveno stanje teško uvek obezbediti udobnost, te da su oni u tome uspeli. Načelnica odeljenja za migracionu politiku, dijasporu i socijalne sporazume u Ministarstva spoljnih poslova Ljiljana Nikšić rekla je da je Vujić došao na jedan studijski boravak - "kao maratonac koji sada dolazi u Srbiju na svoj počasni krug".
Foto: Tanjug
- On će ovde dobiti životno priznanje - Tesla zlatnu plaketu, kao nagradu za životno delo, koja će biti dodeljena 10. jula na dan rođenja Nikole Tesle, u Savezu inženjera i tehničara i dobiće počasnu člansku kartu - rekla je Nikšićeva za Tanjug.
Ova godina je, dodaje, 12. januara proglašena za "Godinu Nikole Tesle" i istakla da je godina vrlo značajna za Srbe i Amerikance.
- Legenda je došla u Beograd i Vujić će učestvovati u raznim aktivnostima koje se obeležavaju tokom juna i jula. Biće prvo Inženjerska akademija 23. juna, pa gostovanje i na Diplomatskoj akademiji, biće primljen i kod naših resornih ministara, čak ima i ideju o saradnji u oblasti svemirskih projekata, tako da mislim da će ovo zaista biti jedna poseta za pamćenje - rekla je Nikšićeva.
Direktor Er Srbije Jirži Marek rekao je da je velika čast dočekati prvog "Tesla" ambasadora na aerodromu u Beogradu.
- Velika je čast. Kako sam mogao da čujem od njega u kratkom razgovoru, bio je izuzetno zadovoljan, uspeo je i da spava s obzirom da je let dugačak, gotovo 10 sati. Neizmerno mi je drago da je ovakav let udoban - rekao je Marek za Tanjug.
Foto: Tanjug
Dejvid Vujić je poslednji živi član čuvene grupe inženjera iz tima "Serbo 7", koji su bili važan deo NASA misije Apolo 11. Ta grupa od sedam američkih stručnjaka srpskog porekla svojim znanjem i radom doprineli su da 1969. godine čovek napravi prve korake na Mesecu.
Vujić je počasni predsednik Tesline naučne fondacije u SAD, a u Srbiju je stigao povodom obeležavanja 80 godina kulture sećanja na Nikolu Teslu u okviru projekta "Tesline godine, Teslinog naroda", koji sprovodi Ministarstvo spoljnih poslova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Komanda Oružanih snaga Ukrajine poslala je plaćenike koji govore španski na harkovski pravac, ali je deo njih odbio da izvrši naređenja i samovoljno napustio jedinicu, navode ruske bezbednosne strukture.
Nepoznata osoba ostavila je torbu u blizini zgrade u Monaku, koja je eksplodirala ubrzo nakon toga. Prema prvim izveštajima sa terena, najmanje tri osobe su povređene u ovoj eksploziji.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.