Stopa nezaposlenosti u Srbiji bi, prema najnovijoj prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), mogla da na kraju ove godine bude 9,1 odsto, što bi značilo da će broj nezaposlenih i u narednih nešto više od mesec dana i dalje biti u padu.
Prema poslednjim raspoloživim statističkim podacima, u našoj zemlji u drugom kvartalu ove godine ta stopa iznosila je 9,6 odsto, a broj nezaposlenih, smanjen je za 10.600 ljudi, u poređenju sa prvim kvartalom 2023.
Foto: RTS
Kada govorimo o stopi nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine ona je 2012. godine bila duplo veća nego 2021, odnosno tada je bila 53,2 odsto, da bi posle devet godina pala na 26,4 odsto! Poslednji podaci posle drugog kvartala pokazuju da je ova stopa dodatno pala i sada je na 24,7 odsto.
Posao dobilo oko 15.000 ljudi
U odnosu na prethodni kvartal, broj ljudi koji su našli posao je bio veći za 14.393 ljudi ili za 0,6 odsto, pri čemu je spisak zaposlenih u pravnim licima porastao za 9.302 odnosno 0,5 odsto, broj preduzetnika, zaposlenih kod njih i onih koji samostalno obavljaju delatnost za 6. 228 ili 1,5 odsto, dok je broj registrovanih individualnih poljoprivrednika smanjen za 1.137 odnosno 2,1 procenat.
Što se tiče aktivne radne snage grafikon beleži velika pomeranja, pa je tako 2010. procenat stope nezaposlenosti bio 20,9 odsto da bi naredne dve godine skočio na čak 25,9. Posle toga kriva je u konstantantnom padu, da bi najniži postotak posle 10 leta zabeležen najpre 2020. godine kada je iznosila 9,7 odsto. Tokom pandemije skočila je ponovo, ali neznatno na 11 odsto, da bi u poslednjem obrađenom kvartalu zabeležen najniži procenat od 9,6 odsto.
Statistika prepoznaje i domaćice
Ekonomski aktivnu radnu snagu čine zaposleni i nezaposleni, dok u ekonomski neaktivno stanovništvo spadaju deca mlađa od 15 godina, studenti i učenici od 15 i više godina, penzioneri, ljudi sa prihodima od imovine ili investicija, oni koji koji proizvode dobra za potrebe svog domaćinstva, kao i domaćice, odnosno osobe koje rade neplaćene kućne poslove u svom domaćinstvu, kako ih vodi Republički zavod za statistiku.
Kada uporedimo statističke podatke o broju zaposlenih u poslednje dve decenije jasno je da je trenutno u Srbiji najviše onih koji imaju posao - 2.364.140. a samo pre 11 godina ova lista je brojala oko pola miliona ljudi manje, odnosno - 1.865.614, što je bio drastičan pad u odnosu na 2001. godinu, kada je crta na ovom spisku bila podvučena na 2.257.770.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je u drugom kvartalu ove godine bilo zaposleno gotovo 60.000 ili 2,6 odsto više radnika nego u istom periodu prošle godine.
- Od ukupnog broja zaposlenih, njih 1,8 miliona ima posao kod pravnih lica, više od 400.000 su preduzetnici, radnici zaposleni kod njih i oni koji samostalno obavljaju delatnost, a oko 55.000 su registrovani individualni poljoprivrednici - kažu u RZS.
Od 6,64 miliona stanovnika, koliko ih u Srbiji ima prema poslednjem, prošlogodišnjem popisu, ekonomski aktivnih je, pokazuje statistika, 2,80 miliona dok je neaktivnih više - 3,82 miliona.
Najveći broj ekonomski aktivnih čine zaposleni, njih 2,40 miliona od čega su 1,28 miliona muškarci, a 1,14 miliona žene, dok je nezaposlenih 402.831, i to 220.451 muškarac i 182.380 žena. Kada je reč o ekonomski neaktivnim, žene čine većinu, budući da ih je među 3,84 miliona neaktivnih 2,11 miliona, a muškaraca 1,72 miliona.
Foto: I.M.
Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje, Zoran Martinović, objašnjava da je slika na tržištu rada u poslednjih 10 godina pretrpela neverovatne pozitivne promene u pogledu značajnog pada stope nezaposlenosti, povećanja stope zaposlenosti, a i poboljšanja ne samo kvantiteta već i rasta kvaliteta zapošljavanja.
- Razlozi za ovakvu promenu leže u poboljšanju ukupnog privrednog ambijenta, kroz privlačenje stranih investicija, ali i različitih olakšica i subvencija za sve poslodavce. Nacionalna služba za zapošljavanje je prateći ekonomsku politiku Vlade sa svoje strane dala takođe značajan doprinos smanjenju broja nezaposlenih i povećanom zapošljavanju, kroz mere aktivne politike zapošljavanja, pojačanu komunikaciju sa poslodavcima i drugim akterima na tržištu rada - kaže Martinović.
Ilustracije radi, navodi naš sagovornik, broj registrovanih nezaposlenih na kraju 2012. godine iznosio je 755.440 , a danas je taj broj gotovo prepolovljen na 388.000 nezaposlenih lica, na evidenciji NSZ.
- Poredeći sa podatkom da je 2012. godine ukupan broj zaposlenih bio nešto više od 1,8 miliona, a danas je više od 2,3 miliona radnika, jasno je da je smanjenje broja nezaposlenih u direktnoj korelaciji sa povećanjem broja zaposlenih. Svi indikatori koji beleže stanje na tržištu rada i dalje imaju pozitivan trend i verujemo da će se to nastaviti i u 2024. godini, bez obzira na sve globalne probleme koji ostavljaju negativne ekonomske posledice - ističe direktor NSZ.
Kada govorimo o visini zarada i zaposlenosti Beograd prednjači u odnosu na ostali deo Srbije. U prestonici su najveće zarade u Srbiji i prosečna iznosi 124 odsto republičkog proseka, a glavni grad ima i najveću stopu zaposlenost, za sedam odsto iznad proseka Srbije, ali ne prednjači u odnosu na ostale delove zemlje, kada je reč o izvozu.
Kažu da je iskrenost najbolja politika, ali jedna ekspertkinja za zapošljavanje otkrila je da postoje tri stvari o kojima treba da lažete na razgovoru za posao ako ne želite da ga uprskate.
Prosečna bruto zarada obračunata za septembar 2023. godine iznosila je 117.472 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 85.066 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kažu da je iskrenost najbolja politika, ali jedna ekspertkinja za zapošljavanje otkrila je da postoje tri stvari o kojima treba da lažete na razgovoru za posao ako ne želite da ga uprskate.
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
NATO general Zdravko Ponoš bio je juče u policiji radi informativnog razgovora na koji je pozvan po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog plasiranja laži o upotrebi zvučnog topa na protestu 15. marta 2025. godine, zbog čega je nastala neviđena panika u redovima opozicije.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Posle zastoja projekta FCAS, zajedničkog francusko-nemačko-španskog lovca šeste generacije, Berlin gura sopstveni digitalni borbeni sistem - mozak rata.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Vreme koje je muškarcima potrebno da ponovo postignu erekciju posle orgazma prvenstveno zavisi od starosti, ali i od opšteg fizičkog i psihičkog stanja, objašnjavaju stručnjaci.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.