Objavljeni rezultati PISA 2022 testiranja: Ovako su prošli đaci iz Srbije
Podeli vest
PISA (Programme for International Student Assessment - PISA) je program međunarodne evaluacije obrazovnih postignuća koji realizuje OECD sa partnerima.
Program sistematski prati nivo funkcionalne pismenosti koji dostižu petnaestogodišnji učenici u oblasti matematike, prirodnih nauka i razumevanja pročitanog.
Vlada Novog Zelanda zabraniće upotrebu mobilnih telefona u školama zbog zabrinjavajućeg pada pismenosti kod učenika, izjavio je konzervativni premijer Kristofer Lukson.
U OŠ "20 oktobar", najveću školu u Srbiji, danas je iznova stigla preteća poruka o postavljenoj bombi.
30.11.2023
12:09
Osnovni cilj je da se ispita u kojoj su meri mladi osposobljeni da razumeju i koriste date informacije prilikom rešavanja relevantnih problema iz svakodnevnog života.
PISA se sprovodi od 2000. godine u trogodišnjim ciklusima.
Srbija je prvi put učestvovala u PISA istraživanju 2003. godine i do sada je to činila pet puta.
U istraživanju 2022. godine učestvovalo je oko 690.000 učenika iz 81 zemlje/ekonomije.
Izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, sada su povećane obaveze i kazne za nasilne učenike, ali i roditelji nasilne dece,za njihovo loše ponašanje,moraće mnogo više da plate.
U Osnovnoj školi ''Sveti Sava'' dojavljena je bomba.
27.11.2023
14:05
Oni su predstavljali oko 29 miliona petnaestogodišnjih učenika u školama iz 81 zemlje/ekonomije. Iz Srbije, učestvovalo je 6.413 petnaestogodišnjih učenika iz 183 škola i rešavalo testove čitalačke, matematičke, naučne pismenosti i kreativnog mišljenja.
Trenutno su dostupni rezultati za kognitivne domene, dok će rezultati iz kreativnog mišljenja biti poznati na proleće 2024. godine.
Srbija se u čitanju i nauci nalazi na 40. mestu, a u matematici na 42. mestu, što predstavlja napredak u odnosu na 2018. godinu kada se našla na 45. mestu u čitanju, a na 46. mestu u nauci i matematici.
Foto: Informer
Rezultati su pokazali da prosečno postignuće učenika iz Srbije na skali matematičke pismenosti iznosi 440 bodova (OECD: 472), na skali čitalačke pismenosti 440 (OECD: 476), a na skali naučne pismenosti 447 bodova (OECD: 485).
Rezultati u nauci i čitanju pokazuju blagi napredak u odnosu na one dobijene u PISA istraživanju 2018. godine (za 8 i 1 poen, dok se u matematici beleži pad za 8 poena).
Prilikom tumačenja rezultata o postignućima treba imati u vidu da je u poređenju sa 2018. godinom učinak u zemljama OECD-a pao za 10 poena u čitanju i za skoro 15 poena u matematici.
U trenutku kada se čak pet OECD zemalja suočava sa padom uspešnosti u matematici za 25 poena ili više, rezultati koji su kod nas ostvareni u uslovima Кovida bude nadu da će reforme koje su započete odmah po završetku ciklusa PISA 2018 godine moći da se nastave u pravcu podizanja kvaliteta obrazovanja.
Devojčice imaju bolje rezultate u čitanju za gotovo 26 bodova, što predstavlja skoro jednu godinu školovanja.
Dečaci imaju nešto bolja postignuća iz matematike, a razlika iznosi 11 poena.
U polovini zemalja dečaci su u proseku imali statistički značajno više postignuće od devojčica.
Rezultati PISA 2018, objavljeni 2019. godine, su omogućili da se preispitaju pretpostavke ugrađene u postojeći obrazovni sistem i Ministarstvo prosvete je već 2020. godine dalo instrukcije Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja da izvrši reviziju standarda postignuća za kraj osnovnog i srednjeg obrazovanja te da je neophodno da novi koncept obrazovnih standarda pored razvoja specifičnih predmetnih kompetencija bude usmeren i na razvoj opštih predmetnih i ključnih kompetencija i funkcionalne pismenosti kod učenika.
Foto: Informer
Novi standardi su razvijeni i trenutno se razmatraju na Nacionalnom prosvetnom savetu.
Osim toga, Akcionim planom Strategije razvoja obrazovanja i vaspitanja za period 2023-26, planiran je niz aktivnosti koje su direktno usmerene kao odgovor na neke preporuke koje su proizašle iz PISA rezultata:
• Razvijanja novih i unapređivanje postojećih standarda kvalifikacija i standarda postignuća, programa nastave i učenja u osnovnom i srednjem obrazovanju
• Obučavanje nastavnika za primenu i praćenje novih standarda postignuća, standarda kvalifikacija, kao i razvoja ključnih kompetencija kod učenika
• Obučavanje nastavnika razredne nastave za razvoj i vrednovanje čitalačke pismenosti kod učenika nižih razreda
• Кreiranje nacionalnog programa i akcionog plana za razvoj i vrednovanje čitalačke, matematičke, naučne i digitalne pismenosti učenika.
• Obučavanje nastavnika u osnovnom i srednjem obrazovanju za razvoj i vrednovanje čitalačke, matematičke, naučne i digitalne pismenosti učenika
•
Ove aktivnosti su neke u nizu koje su planirane u okviru Akcionog plana i koje će biti realizovane do kraja 2026. godine, u jednom delu i uz finansijsku pomoć Evropske Unije.
Put od uvođenja promena u obrazovanje i postizanja punog efekta vidljivog kroz učenička postignuća je dug i pun izazova. Naše očekivanje je da će ishodi implementacije reformi biti u manjem obimu vidljivi već u narednom ciklusu bar kada su u pitanju stavova učenika u vezi sa motivacijom i nastavom i učenjem, te da je potrebno da protekne dva ciklusa da bi efekti bili u potpunosti prepoznatljivi kroz učenička postignuća.
Drugi elementarni podaci koji se odnose na rezultate i stavove učenika i uslove u kojima se odvija nastava dostupni su u pregledu koji se nalazi na sajtu Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja: https://ceo.edu.rs/ .
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vlada Novog Zelanda zabraniće upotrebu mobilnih telefona u školama zbog zabrinjavajućeg pada pismenosti kod učenika, izjavio je konzervativni premijer Kristofer Lukson.
Tajkunska televizija N1 oglasila se danas povodom debate između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i generalnog sekretara Evropske demokratske partije Sandra Gocija.
Danas je u Višem sudu u Beogradu nastavljeno suđenje optuženima u slučaju "Generalštab", a među njima je i ministar kulture Nikola Selaković, čiji je branilac Vladimir Đukanović nakon postupka u ovoj instituciji izneo šokantna saznanja.
Propali košarkaš i blokader Vladimir Štimac obrušio se svim silama na Pokret slobodnih građana (PSG), na čijem je čelu okoreli opozicionar Pavle Grbović.
Lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj komentarisao je izjavu zamenika predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva da su fabrike dronova po Evropi legitimne ruske mete.
Šef dela balkanskog kartela, Nenad Vinčić, u čijem je lokalu u Barseloni u utorak oko 16 časova ranjen "škaljarac", Krsto Vujić, godinama je važio za visokopozicioniranog člana narko-kartela, s obzirom na to da se njegovo ime često spominjalo u policijskim izveštajima.
Pripadnici albanske kriminalne bande osuđeni su na zatvor u Velikoj Britaniji zbog više desetina provala i krađe imovine vredne više od milion funti, ili oko 1,1 miliona evra.
Američki i iranski pregovarači ostvarili su napredak i približili se okvirnom sporazumu o okončanju rata, prenosi Aksios, pozivajući se na američke zvaničnike.
Američka administracija demantovala je navode da je formalno zatražila produženje dvonedeljnog primirja sa Iranom, ističući da su pregovori i dalje u toku i da postoji optimizam u vezi sa mogućim sporazumom.
Husein Čokić, najstariji bosanskohercegovački glumac, preminuo je juče, 14. aprila, u 96. godini u Puli, ostavivši za sobom bogatu i značajnu umetničku karijeru.
Pevačica Marija Mara Stojanović progovorila je o odnosu koji je imala sa Sašom Popovićem, i toples fotografijama zbog kojih je gotovo izbačena iz Granda.
Otac učesnice rijalitija "Elita" Maje Marinković Radomir Marinković Taki otvoreno je govorio o ćerkinom emotivnom životu, ali i starleti Staniji Dobrojević.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar