Balkanci otkrili pravu istinu o životu u Norveškoj: Naši ne mogu da veruju kako se tamo ophode prema njima! (FOTO)
Podeli vest
- U 10 godina niko nije očekivao da radim van radnog vremena, vikendima, s odmora - rekao je Dino.
Zemlja fjordova i jezera, koju nazivaju i zemljom polarnih noći, Norveška je od najsromašnije države na Skadinavskom poluostrvu u kojoj je nekada vladala i glad, postala jedna od najbogatijih država Evrope, a samim tim i najprimamljivija za rad i za život.
Verovatno ste čuli za grad Llanfairpwllgwyngyllgogerychwyrndrobwllllantysiliogogogoch u Velsu, koji sa 58 znakova u nazivu ponosno nosi titulu grada s najdužim imenom u svetu.
Ženska teniska reprezentacija Srbije savladala je danas Norvešku u prvom meču grupe C Prve evro-afričke zone u borbi za plej-of "Bili Džin King" kupa ukupnim rezultatom 3:0.
08.04.2024
19:52
Upravo sve ove činjenice su privukle Podgoričanina Dina Rastodera, programera, i motivisale ga da pošalje svoju biografiju u jedno norvešku firmu. Kroz dva meseca već je dobio primamljivu poslovnu ponudu koju nije mogao odbiti.
Odlučio je da napusti rodnu Crnu Goru i preseli se. Na put pre 10 godina krenuo je i građevinski inženjer Boško Janjušević, želeći da potraži sreću u zemlji koja važi za sigurnu luku sa sve one koji hoće predano da rade.
Fudbalska reprezentacija Norveške (U 19) pobedila je Izrael 2:0 u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, ali se na kraju mnogo više pričalo o haosu ispred stadiona nego o utakmici.
- Razlike u poslovanju su velike, uključuju veću transparentnost, manju agresivnost, efikasnije procedure, veći fokus na radnička prava i zdravlje, te bolju ravnotežu između poslovnih obaveza i privatnog života - objašnjava Boško Janjušević.
Čini se da nije bilo teško odabrati lokaciju van Balkana na kojoj bi gradili svoju i budućnost svoje porodice, ali bilo je potrebno i da se kockice poslože da bi se krenulo u priču koja bi im donela bolji život.
- Splet raznih okolnosti doveo je do mogućnosti za zaposlenjem u jednoj uspešnoj kompaniji iz Osla. Nije bilo nekog dugog i strateškog planiranja, više stvari se posložilo i odlučio sam probati. Od odluke da pošaljem prvi CV do preseljenja prošlo je manje od dva meseca. Ovo sigurno ne treba uzeti kao pravilo, bio je to izuzetak da se tako brzo stvari poslože. Obično je proces traženja posla malo duži i, naravno, zavisi od situacije na tržištu rada i uslova za različite profesije. Kao programeru, bilo je jednostavno doći do posla i znanje iz Crne Gore je vrlo relevantno i lako prenosivo na ovo tržište - prenosi svoje iskustvo rođeni Podgoričanin Dino Rastoder koji je zaposlen u DNB banci, najvećoj financijskoj instituciji u Norveškoj.
- U ovih deset godina nikada niko nije očekivao da radim van radnog vremena, vikendima, s odmora i slično. Bilo je perioda kada se radilo prekovremeno, ali uvek je to bilo planirano i to je bio moj izbor - dodao je.
Građevinskom inženjeru Bošku Janjuševiću nije bilo teško odlučiti se u kojem pravcu da krene kada je rešio da napusti Balkan.
- Ja sam imao priliku nakratko posetiti Norvešku 2013. godine, kada je i počela moja misija traženja posla ovde. Odabrao sam Norvešku zbog visokog standarda života, napredne socijalne politike, ekološke svesti i prilika za lični i profesionalni razvoj. Bilo je potrebno dosta upornosti i odlučnosti dok sam tražio posao, ali se na kraju isplatilo. Prvo sam se zaposlio u jednoj naftnoj kompaniji u Kristiansandu, na jugu zemlje. Već nakon godinu dana, morao sam ili tražiti novi posao ili napustiti Norvešku. Novi posao dobio sam u kompaniji “Norsk Hydro”, koja je jedna od najvećih proizvođača aluminija na svetu. Moja iskustva su do sada bila prilično pozitivna i ja sam zadovoljan svojim izborom - ističe Janjušević koji radi kao projekt menadžer srednjih i velikih ulaganja u investicije.
Na poslovni ambijent su se lako navikli jer su, kako kažu, prednosti u odnosu na naše prostore velike, a kao glavnu ističu poštovanje od strane kolega i nadređenih, bez obzira na kojoj se poziciji radnik nalazi u firmi.
- Moje iskustvo u Norveškoj vezano je i za manju kompaniju, ali i za jednu od najvećih. Mogu reći da glavni utisak iz ovih kompanija jeste uzajamno poštovanje. Bez obzira na kojoj si poziciji, s kojim iskustvom dolaziš, uvek ćeš biti saslušan i uvažen. Znanje i trud se izuzetno cene. Kvalitetan odnos između posla i porodice je iznad svega. Naravno da se ne treba zanositi da je sve idealno i savršeno. Normalno je da u svim kompanijama ima borbe za pozicije, borbe za pažnjom i dokazivanjem. Veliki projekti zahtevaju požrtvovanost i veliki rad, ali su uvek nagrađeni - ističe Rastoder u razgovoru za “Vijesti”.
Prema njegovim rečima, za Norvešku je karakteristično da se bore za svakog dobrog radnika.
- Onda se svi bore za dobrog radnika i poštuju doprinos koji isti ostvaruje. Samo poslovanje je u potpunosti zasnovano na tome ko može ostvariti bolji proizvod ili uslugu, dakle ko može pobediti u realnoj tržišnoj utakmici. Dok u Crnoj Gori je većina poslova u sprezi s nekim nepoznatim tržišnim faktorima, na primer prijateljstva, kumovi, stranka i slično - naglasio je Rastoder.
I uravnoteženost između poslovog i privatnog života je ono što razlikuje poslovni ambijent u Norveškoj i na Balkanu.
- Od samog razgovora za posao nailazite na veliku profesionalnost. Već se tada može primetiti da se cene isključivo ljudske i profesionalne karakteristike. Poslovni ambijent u Norveškoj je transparentan, podržava ravnotežu između posla i privatnog života te naglašava timski rad i inovacije - kaže Janjušević.
Prilagođavanje samom načinu života na Skandinavskom poluostrvu takođe nije išlo teško, jer je i tu mnogo benefita odmah izašlo na površinu i čini se da upravo te povlastice veoma efikasno ublažavaju nostalgiju za rodnim mestom.
- Život u Norveškoj podrazumeva visoki standard, sigurnost, pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, te veći fokus na kvalitet života u odnosu na Balkan. Razlike uključuju manju birokratiju, veću ekološku osveštenost i želja za boravkom u prirodi - naglašava Janjušević.
Život u novoj kulturi prepun je i novih iskustava, ali i izazova.
- U Norveškoj ono što ti pripada, to i dobiješ, dok na Balkanu to skoro pa zavisi o tome koliko imaš sreće. Uvek ponavljam da je dovoljno stresno da nakon deset godina nikad nisi siguran da si pravilno izgovorio ulicu u kojoj živiš. Da počnemo od toga pa sve ostalo. Puno zavisi od osobe, navika i potreba. Netko se lakše snađe ovde, a netko teže. Ja sam pronašao puno stvari koje mi odgovaraju. Od prirode, sistema, grada, ljudi, navika, hrane. Ali, sve to sam više ili manje imao i u Crnoj Gori. Plus, bio sam siguran kako se izgovara ulica u kojoj živim - kaže Rastoder.
Za Norvežane Rastoder kaže da su vrlo iskreni ljudi, znatiželjni i otvoreni.
- Netko bi rekao hladni, bez temperamenta i slične učestale karakteristike. Verojatno bi i za nas isto tako rekli da smo bučni, agresivni, lenji. Ni jedno ni drugo nije istina. Različite kulture komuniciraju na različite načine. Život u multikulturalnoj državi te nauči da obratiš puno više pažnje na to. Nauči te kako komunicira jedan Norvežanin, kako jedan Indijac, a kako jedan Portugalac - opisuje.
Voleli bi da pomognu i doprinesu Crnoj Gori znanjem, ali o povratku, rođeni Nikšićanin, koji je poslovnu karijeru prije odlaska u Skandinaviju gradio u Beogradu, sada ne razmišlja.
- Da budem iskren, ovde sam našao način života koji meni odgovara trenutno i nema nekog velikog poticaja zašto bih razmišljao o povratku. Iz Crne Gore najviše mi nedostaju porodica i prijatelji. Na moju sreću ovde imam i puno dobrih prijatelja iz Crne Gore koji su doselili u poslednjih deset godina. To puno olakšava boravak - slažu se obojica.
Nadaju se da će se situacija na Balkanu promeniti, te da će mladi imati mnogo bolje uslove za profesionalni i lični razvoj, a da će u Norvešku dolaziti isključivo turistički, a nikako da se sele.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Verovatno ste čuli za grad Llanfairpwllgwyngyllgogerychwyrndrobwllllantysiliogogogoch u Velsu, koji sa 58 znakova u nazivu ponosno nosi titulu grada s najdužim imenom u svetu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavlja danas od 10 časova konsultacije sa predstavnicima stranaka, saopštila je juče Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Blokaderi ne mogu da se pomire s činjenicom da je Junajted medija, kompanija kojoj pripadaju Nova S i N1, dobila nove vlasnike, pa zajedno sa zaposlenima u tim medijima, do juče produženim rukama tajkuna Dragana Šolaka, dižu hajku protiv Brenta Sadlera.
Poznati profesor s Filozofskog fakulteta u Beogradu, Miloš Ković, do srži je raskrinkao blokadere i njihove veze sa tajkunskim medijima, Novom S i N1, ali i kako biraju kandidate za takozvanu blokadersku listu i koja je uloga najokorelijeg vojvođanskog blokadera i separatiste Dinka Gruhonjića u svemu tome.
Srbija je dobila novi politički fenomen – goste u televizijskim studijima koji bez imena i identiteta iznose političke zahteve, ne otkrivajući ko su, uz objašnjenje da su samo posrednici jednog pokreta, dok mediji koji im daju prostor time učestvuju u ozbiljnom urušavanju javne odgovornosti.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić konstatovao je da vrhovnoj javnoj tužiteljki Zagorki Dolovac ponekad odgovaraju zakoni koje je predložio, a ponekad ne.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Srpski dnevnik počinje danas, 6. aprila u 21 čas! Osim najvažnijih vesti i tema, gledaoci će imati priliku da prvi saznaju i najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Marijana Milićeivć.
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Nova velika informativna snaga Informer televizije, Srpski dnevnik, koji od ponedeljka startuje svakog dana u 21 čas, izazvao je pravi bum na mrežama i lavinu reakcija gledalaca koji već sada poručuju da jedva čekaju premijerno izdanje.
Srbija je juče izručila Marjana Vujačića Crnoj Gori. On će, nakon što je Viši sud u Vranju odobrio zahtev njegovih advokata, kaznu zatvora od 14 godina za ubistvo Jugoslava Cvetanovića nastaviti da služi u crnogorskom zatvoru.
Četvoro maloletne dece ostalo je bez oba roditelja nakon porodične tragedije koja je potresla Austriju, kada je muškarac, kako se sumnja, ubio bivšu suprugu, a zatim i sam završio iza rešetaka.
Drama koja je uznemirila javnost počela je oružanom otmicom automobila na naplatnoj rampi Kovilj, a završena je u ataru sela Mošorin hapšenjem M.B. (47), koji je od ranije poznat policiji.
U Zemunu je juče nepoznato lice na ulici nožem izbolo G.L. (42), a samo nedelju dana ranije, istu sudbinu doživela je i K.T. (47) šetajući Humskom ulicom.
Rusija navodno priprema upotrebu raketa "Orešnik" za moguće udare na Kijev, Lavov i Starokonstantinov, tvrde monitoring kanali koje citiraju ukrajinski izvori.
Predstavnica Demokratske partije SAD Jasamin Ansari izjavila je da će sledeće nedelje pokrenuti postupak opoziva šefa Pentagona Pita Hegseta zbog načina na koji je vođena operacija u Iranu.
Četvoročlana posada misije Artemis II vraća se na Zemlju nakon što je njihova kapsula obišla Mesec i ušla u istoriju dostizanjem najudaljenije tačke u svemiru koju su ljudi ikada posetili.
Zbog želje da izbegne bilo kakve nesuglasice, Čak Noris pitanje nasledstva rešio je još za života, pravedno raspodelivši imovinu između supruge i petoro dece.
Pevačica Silvija Jung surovo je izigrana od strane producenta Fobija, koji joj je obećao pesmu "Infuzija", a zatim njoj iza leđa istu prodao drugoj pevačici.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar