Balkanci otkrili pravu istinu o životu u Norveškoj: Naši ne mogu da veruju kako se tamo ophode prema njima! (FOTO)
Podeli vest
- U 10 godina niko nije očekivao da radim van radnog vremena, vikendima, s odmora - rekao je Dino.
Zemlja fjordova i jezera, koju nazivaju i zemljom polarnih noći, Norveška je od najsromašnije države na Skadinavskom poluostrvu u kojoj je nekada vladala i glad, postala jedna od najbogatijih država Evrope, a samim tim i najprimamljivija za rad i za život.
Verovatno ste čuli za grad Llanfairpwllgwyngyllgogerychwyrndrobwllllantysiliogogogoch u Velsu, koji sa 58 znakova u nazivu ponosno nosi titulu grada s najdužim imenom u svetu.
Ženska teniska reprezentacija Srbije savladala je danas Norvešku u prvom meču grupe C Prve evro-afričke zone u borbi za plej-of "Bili Džin King" kupa ukupnim rezultatom 3:0.
08.04.2024
19:52
Upravo sve ove činjenice su privukle Podgoričanina Dina Rastodera, programera, i motivisale ga da pošalje svoju biografiju u jedno norvešku firmu. Kroz dva meseca već je dobio primamljivu poslovnu ponudu koju nije mogao odbiti.
Odlučio je da napusti rodnu Crnu Goru i preseli se. Na put pre 10 godina krenuo je i građevinski inženjer Boško Janjušević, želeći da potraži sreću u zemlji koja važi za sigurnu luku sa sve one koji hoće predano da rade.
Fudbalska reprezentacija Norveške (U 19) pobedila je Izrael 2:0 u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, ali se na kraju mnogo više pričalo o haosu ispred stadiona nego o utakmici.
- Razlike u poslovanju su velike, uključuju veću transparentnost, manju agresivnost, efikasnije procedure, veći fokus na radnička prava i zdravlje, te bolju ravnotežu između poslovnih obaveza i privatnog života - objašnjava Boško Janjušević.
Čini se da nije bilo teško odabrati lokaciju van Balkana na kojoj bi gradili svoju i budućnost svoje porodice, ali bilo je potrebno i da se kockice poslože da bi se krenulo u priču koja bi im donela bolji život.
- Splet raznih okolnosti doveo je do mogućnosti za zaposlenjem u jednoj uspešnoj kompaniji iz Osla. Nije bilo nekog dugog i strateškog planiranja, više stvari se posložilo i odlučio sam probati. Od odluke da pošaljem prvi CV do preseljenja prošlo je manje od dva meseca. Ovo sigurno ne treba uzeti kao pravilo, bio je to izuzetak da se tako brzo stvari poslože. Obično je proces traženja posla malo duži i, naravno, zavisi od situacije na tržištu rada i uslova za različite profesije. Kao programeru, bilo je jednostavno doći do posla i znanje iz Crne Gore je vrlo relevantno i lako prenosivo na ovo tržište - prenosi svoje iskustvo rođeni Podgoričanin Dino Rastoder koji je zaposlen u DNB banci, najvećoj financijskoj instituciji u Norveškoj.
- U ovih deset godina nikada niko nije očekivao da radim van radnog vremena, vikendima, s odmora i slično. Bilo je perioda kada se radilo prekovremeno, ali uvek je to bilo planirano i to je bio moj izbor - dodao je.
Građevinskom inženjeru Bošku Janjuševiću nije bilo teško odlučiti se u kojem pravcu da krene kada je rešio da napusti Balkan.
- Ja sam imao priliku nakratko posetiti Norvešku 2013. godine, kada je i počela moja misija traženja posla ovde. Odabrao sam Norvešku zbog visokog standarda života, napredne socijalne politike, ekološke svesti i prilika za lični i profesionalni razvoj. Bilo je potrebno dosta upornosti i odlučnosti dok sam tražio posao, ali se na kraju isplatilo. Prvo sam se zaposlio u jednoj naftnoj kompaniji u Kristiansandu, na jugu zemlje. Već nakon godinu dana, morao sam ili tražiti novi posao ili napustiti Norvešku. Novi posao dobio sam u kompaniji “Norsk Hydro”, koja je jedna od najvećih proizvođača aluminija na svetu. Moja iskustva su do sada bila prilično pozitivna i ja sam zadovoljan svojim izborom - ističe Janjušević koji radi kao projekt menadžer srednjih i velikih ulaganja u investicije.
Na poslovni ambijent su se lako navikli jer su, kako kažu, prednosti u odnosu na naše prostore velike, a kao glavnu ističu poštovanje od strane kolega i nadređenih, bez obzira na kojoj se poziciji radnik nalazi u firmi.
- Moje iskustvo u Norveškoj vezano je i za manju kompaniju, ali i za jednu od najvećih. Mogu reći da glavni utisak iz ovih kompanija jeste uzajamno poštovanje. Bez obzira na kojoj si poziciji, s kojim iskustvom dolaziš, uvek ćeš biti saslušan i uvažen. Znanje i trud se izuzetno cene. Kvalitetan odnos između posla i porodice je iznad svega. Naravno da se ne treba zanositi da je sve idealno i savršeno. Normalno je da u svim kompanijama ima borbe za pozicije, borbe za pažnjom i dokazivanjem. Veliki projekti zahtevaju požrtvovanost i veliki rad, ali su uvek nagrađeni - ističe Rastoder u razgovoru za “Vijesti”.
Prema njegovim rečima, za Norvešku je karakteristično da se bore za svakog dobrog radnika.
- Onda se svi bore za dobrog radnika i poštuju doprinos koji isti ostvaruje. Samo poslovanje je u potpunosti zasnovano na tome ko može ostvariti bolji proizvod ili uslugu, dakle ko može pobediti u realnoj tržišnoj utakmici. Dok u Crnoj Gori je većina poslova u sprezi s nekim nepoznatim tržišnim faktorima, na primer prijateljstva, kumovi, stranka i slično - naglasio je Rastoder.
I uravnoteženost između poslovog i privatnog života je ono što razlikuje poslovni ambijent u Norveškoj i na Balkanu.
- Od samog razgovora za posao nailazite na veliku profesionalnost. Već se tada može primetiti da se cene isključivo ljudske i profesionalne karakteristike. Poslovni ambijent u Norveškoj je transparentan, podržava ravnotežu između posla i privatnog života te naglašava timski rad i inovacije - kaže Janjušević.
Prilagođavanje samom načinu života na Skandinavskom poluostrvu takođe nije išlo teško, jer je i tu mnogo benefita odmah izašlo na površinu i čini se da upravo te povlastice veoma efikasno ublažavaju nostalgiju za rodnim mestom.
- Život u Norveškoj podrazumeva visoki standard, sigurnost, pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, te veći fokus na kvalitet života u odnosu na Balkan. Razlike uključuju manju birokratiju, veću ekološku osveštenost i želja za boravkom u prirodi - naglašava Janjušević.
Život u novoj kulturi prepun je i novih iskustava, ali i izazova.
- U Norveškoj ono što ti pripada, to i dobiješ, dok na Balkanu to skoro pa zavisi o tome koliko imaš sreće. Uvek ponavljam da je dovoljno stresno da nakon deset godina nikad nisi siguran da si pravilno izgovorio ulicu u kojoj živiš. Da počnemo od toga pa sve ostalo. Puno zavisi od osobe, navika i potreba. Netko se lakše snađe ovde, a netko teže. Ja sam pronašao puno stvari koje mi odgovaraju. Od prirode, sistema, grada, ljudi, navika, hrane. Ali, sve to sam više ili manje imao i u Crnoj Gori. Plus, bio sam siguran kako se izgovara ulica u kojoj živim - kaže Rastoder.
Za Norvežane Rastoder kaže da su vrlo iskreni ljudi, znatiželjni i otvoreni.
- Netko bi rekao hladni, bez temperamenta i slične učestale karakteristike. Verojatno bi i za nas isto tako rekli da smo bučni, agresivni, lenji. Ni jedno ni drugo nije istina. Različite kulture komuniciraju na različite načine. Život u multikulturalnoj državi te nauči da obratiš puno više pažnje na to. Nauči te kako komunicira jedan Norvežanin, kako jedan Indijac, a kako jedan Portugalac - opisuje.
Voleli bi da pomognu i doprinesu Crnoj Gori znanjem, ali o povratku, rođeni Nikšićanin, koji je poslovnu karijeru prije odlaska u Skandinaviju gradio u Beogradu, sada ne razmišlja.
- Da budem iskren, ovde sam našao način života koji meni odgovara trenutno i nema nekog velikog poticaja zašto bih razmišljao o povratku. Iz Crne Gore najviše mi nedostaju porodica i prijatelji. Na moju sreću ovde imam i puno dobrih prijatelja iz Crne Gore koji su doselili u poslednjih deset godina. To puno olakšava boravak - slažu se obojica.
Nadaju se da će se situacija na Balkanu promeniti, te da će mladi imati mnogo bolje uslove za profesionalni i lični razvoj, a da će u Norvešku dolaziti isključivo turistički, a nikako da se sele.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Verovatno ste čuli za grad Llanfairpwllgwyngyllgogerychwyrndrobwllllantysiliogogogoch u Velsu, koji sa 58 znakova u nazivu ponosno nosi titulu grada s najdužim imenom u svetu.
Blokaderska politika može se svesti na svega dve reči - linč i nasilje i to je pre dva dana u srcu Čačka potvrdila lažna ekološkinja i blokaderka Ljiljana Bralović, poznata po skandaloznim, uvredljivim izjavama na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Tajkunska novinarka Žaklina Tatlović, zaposlena na antirspskoj televiziji N1, poznata je po neprimerenim komentarima na račun predsedika Srbije Aleksandra Vučića, ali i drugih visokih državnih funkcionera, kao i po nekulturnom ponašanju na konferencijama za medije, ovog puta je prevazišla samu sebe.
Biznismen Branko Babić hitno je reagovao nakon što je danas objavljena vest da je sud u Kragujevcu izdao nalog za hapšenje glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića.
Milogorcima smeta sve srpsko, pokazala je najnovija Instagram objava portala Pobjeda.me u kojoj se na najstrašniji način govori o plivačima za Časni krst iz Podgorice.
Takmičarka Plavih, Anabela Zonai, iskoristila je svoj minut poziva sa porodicom u Exatlonu. Oni su joj odmah dali savet kako da se ponaša u takmičenju.
Vjerica Radeta, potpredsednik Srpske radikalne stranke gostujući u Info jutru komentarisala je ustaške pokliče "Za dom srpemni" i podršku evroparlamentarca Tonina Picule ovakvim ustaškim iskazima.
Prethodne sedmice u Informerovoj mega popularnoj emisiji "Na merama" mogli ste da vidite kako bivša ministarka Danica Grujičić pohodi blokaderske šatore, gde to tumara analitičar Aleksandar Radić, čime se sada bavi doskorašnji trener KK Partizan Željko Obradović, na koji način glumica Iva Štrljić vežba za novu ulogu…
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Ubistvo iz nehata koje se dogodilo početkom devedesetih godina i danas se navodi kao jedan od najneobičnijih i najbizarnijih slučajeva u kriminalističkoj istoriji Srbije.
Ubica je Živku Bakiću, poznatom i kao Žića (43), ispalio devet hitaca, ciljajući mu noge i stopala kako bi ga onesposobio da pobegne. Dok je ranjen puzao kroz sneg, napadač mu je prišao i ispalio dva smrtonosna hica u glavu, a potom pokušao da telo zatrpa snegom kako bi prikrio zločin. Ipak, nešto ga je sprečilo da leš u potpunosti sakrije.
Policija i dalje traga za ubicom Živka Bakića, koji je 16. januara ubijen rafalom ispred svoje kuće u Sopotu, dok je bio u dozvoljenoj šetnji sa nanogicom.
Vasilije Gačević, osumnjičeni za ubistvo MMA borca i reprezentativca Srbije Stefana Savića, uhapšen je u ponedeljak u Španiji po Interpolovoj poternici, nakon dve godine skrivanja.
Bela kuća objavila je spisak od 365 uspeha američkog predsednika Donalda Trampa koje je, prema zvaničnom saopštenju, ostvario tokom prve godine svog drugog mandata, među kojima se posebno ističu njegovi posrednički napori u rešavanju rata u Ukrajini.
Slovački premijer Robert Fico obratio se predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen sa zahtevom da Brisel suspenduje "zelenu agendu" koja uništava strateške grane industrije.
Novoimenovani ministar odbrane Ukrajine Mihail Fedorov izjavio je da je jedan od ključnih strateških ciljeva Kijeva u ratu nanošenje gubitaka ruskim snagama brzinom od do 50.000 vojnika mesečno.
Francuski predsednik Emanuel Makron privukao je veliku pažnju svetske javnosti kada se na Svetski ekonomski forum u Davosu pojavio noseći plave pilotske sunčane naočare sa ogledalima, dok se obraćao globalnim liderima i predstavnicima poslovnog sveta.
Glumica Branka Katić je pre braka sa američkim rediteljem Džulijanom Farinom bila u vezi sa vaterpolistom Igorom Milanovićem sa kojim je i nakon raskida ostala u prijateljkom odnosu.
Televizijska novinarka Marina Rajević Savić se emotivnom objavom na Instagramu oprostila od dugogodišnjeg prijatelja Miroslava Mike Aleksića koji je preminuo u nedelju.
U detinjstvu se borila za goli opstanak, postala žena predsednika a onda starost provela u dobu, život naše glumice Mire Stupice nikada nije bio ravna linija.
Zlatni globusi 2026. još jednom su potvrdili da se pažnja publike nakon crvenog tepiha brzo seli tamo gde priče zaista žive, na malim ekranima. Među ovogodišnjim dobitnicima nalaze se i ostvarenja koja su već dostupna na Netfliksu.
Veštačka inteligencija analizira podatke iz jedne noći sna i procenjuje rizik za više od 130 bolesti, uključujući demenciju, rak i Parkinsonovu bolest.
Pevačica Aleksandra Prijović priznala je da se ne snalazi u kuhinji, te je tako za obroke zadužen njen suprug Filip Živojinović ili tim profesionalaca.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar