Nedelja, 16. april 1944. pravoslavni Vaskrs. Već navikli na zvuk sirene za vazdušnu opasnost koja je ratnih godina često odzvanjala okupiranim gradom, Beograđanima je dan počeo gotovo kao i svaki drugi tih ratnih godina.Iako su krajičkom oka gledali ka nebu, nadali su se da će praznik provesti u miru. Tog oblačnog 16. aprila 1944. na stotine bombardera se obrušilo na Beograd, a tog prvog dana bačeno je više od 1.500 tona bombi, čiji su "tepisi" razarali sve bez ikakve selekcije.
Iako su saveznički avioni nebo nadletali još krajem 1943. i iako su tokom marta i aprila 1944. već bili napadani ciljevi u Mađarskoj i Rumuniji, malo ko od stanovništva je znao i verovao da bi se i Beograd mogao naći na toj crnoj listi, kaže prof.dr Momčilo Pavlović.
- Oko 400 aviona je tog dana poletelo iz baze u Italiji i krenulo da bombarduje Rumuniji ali zbog niske oblačnosti avioni su već iznad Jugoslavije izgubili formaciju. Taj otrovni tovar je morao biti izbačen i oni su u povratku ispistili bombe iznad sekundarno označenih ciljeva u Beogradu - kaže Pavlović.
Da sve bude strašnije, Beograd tog dana nije bio primarni cilj anglo-američkih snaga. Avioni su leteli da gađaju ciljeve u Rumuniji, ali je tamo tog 16. aprila 1944. bilo oblačno, pa su se okrenuli i vratili kao osunčanom Beogradu i tu isporučili svoj smrtonosni tovar.
Foto: Informer
Ljudi se spremaju da proslave Vaskrs
Tog dana u Beogradu - roditelji su spremali da proslave Vaskrs, dok su se deca igrala napolju i kucala uskršnjim jajima. A onda se sve promenilo, u trenutku.
Bombarderi su zaparali nebo nad prestonicom. Kada su prepoznali savezničke avione, stanovništvo je bilo oduševljeno.
Deca su se radovala i uzvikivala "Naši, naši, ovo su naši!", kažu svedoci događaja, a sledećeg čega se sećaju je zvuk fijukanja bombi i uskoro strašne eksplozije.
Roditelji su istrčali po decu koja su bila napolju. Preživeli, koji su legli, kažu da su im tela, odskakala „desetak centimetara od snažnih detonacija", dok je svuda okolo bio oblak šuta i prašine.
Svedoci savezničkog bombardovanaj
Sve vreme II svetskog rata tada 6 godišnja Danica Šmic krila se i igrala ispod stola, jer se plašila bombi. Njena sećanja kada su se na Vaskrs su se čule eksplozije i posle 80 godina su neizbrisiva.
- Moj brat je bio nemirno dete, a ja sam sedela ispod stola i bila mirna. Od potresa je palo staklo sa prozora tik pored mog brata koji se tek tad uplašio i vrisnuo. Malo je falilo da padne na njega. Roditelji su se uplašili i tada smo se on i ja zajedno igrali igre skrivanja ispod stola - priča Danica svoje sećanje na bombardovanje.
Foto: Informer
Svedok savezničkog bombardovanja Ljubiša Antonijević, koji je tada bio radoznali 16 godišnjak, nije izdržao da tog dana ne pobegne iz podruma gde su se sakrili stanari.
- Bili je opšte iznenđenje, niko se nije nadao da će saveznici prvi put da gađaju Beograd baš na Uakrs. Video sam avione i eksploziju, piloti kako izleću sa padobranima. U jednom momentu
kod naše kuće, 500 metara od nas desio se udarni talas koji je izbio ulazna vrata. Mene su ta vrata odbacila u nazad i pao am na stepenice. Tek tada postajem svesan da je bomnba mogla da pogodi i našu kuću - priča Ljubiša.
Foto: Informer
Bombardovane bolnice i dečija skloništa
U bombardovanju su nastradale 22 porodilje i dvadeset dvoje novoro đenđačadi mla đih od osam dana, kao i dve porodice koje su im bile u poseti u Gradskom porodilištu koje je bilo u Krunskoj.
Bombardovana su dečija skloništa u Zvečanskoj, deo oko Bajlonijeve pijace, Aleksandrove ulice, Kalenićevog guvna, Terazija i drugih krajeva grada u kojima nije bilo nikakvih vojnih ili industrijskih meta. Pogođen je i logor na Sajmištu, gde je poginulo izme đu 80 i 120 logoraša.
Bombe su bacane po svim krajevima grada i nedužnim civilima. Razarane su i kuće, ulice, bolnice, porodilište, vrtić, Vojna bolnica, u kojoj su se nalazili naši zarobljenici povratnici radi lečenja.
Gradsko jezgro bilo je razoreno, Slavija, deo oko Tehničkog fakulteta i studentskog doma, Terazije, Nemanjina, ulice Miloša Velikog, Kraljice Natalije i Sarajevska. Na ulicama leševi nedužnih ljudi svuda.
reživeli su bežali na sve strane, čitave ulice bile su u plamenu. Potpuno je srušeno ili teško oštećeno više od 1.200 objekata, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura.
Krvavi uskrs
Posledice ovog bombardovanja daleko su bile gore i od onog 6. aprila 1941. godine.
Dva radosna dana, nedelja 16. i ponedeljak 17. april te 1944. godine, za žitelje prestonice ostaju u sećanju kao Krvavi vaskrs.
Kolone sa kovčezima protezale su se kilometrima grobljima u uništenom Beogradu „prijateljskim bombama".
Bio je to prvi u nizu udara američke i britanske avijacije, koji će se ponoviti još nekoliko puta do kraja rata. Saveznici su bombardovali i druge okupirane južnoevropske gradove, ali nikada sa tako malo štete po Nemce i sa tako mnogo civilnih žrtava kao u Srbiji.
- Na ulicama su leševi žrtava svuda - glasio je 20. aprila izveštaj iz Mihailovićevog štaba.
- Prema pouzdanim obaveštenjima Vrhovne komande Jugoslovenske vojske, na Beograd je palo 1.457 bombi prvog i drugog dana pravoslavnog Vaskrsa. Porušeno je ukupno 687 zgrada, a 20. aprila je u ruševinama pronađen 1.161 leš. Broj teško povređenih bio je 1.468 - piše u radiogramu upućenom 21. aprila u London.
"Prijateljska" razaranja
Savezničke bombe padale su sve do septembra 1944. Broj ubijenih civila i materijalna šteta ovih prijateljskih razaranja veća su od aprilskih 1941. koje su naneli Nemci.
Što se ljudskih žrtava tiče, tačan broj nikada nije utvrđen. Preliminarni podaci do kojih je došla Jugoslovenska vlada u izbeglištvu govorili su o oko 3.000 žrtava u Beogradu i 1.200 u Zemunu. Nemački izvori kao ukupan broj stradalih navode brojku od 1.245 ljudi pri čemu je blizu 800 ljudi poginulo u bombardovanju na Vaskrs, a povređeno je preko 5.000 civila.
Prema ovom izvoru, broj stradalih Nemaca bio 343, poginulo je i 96 italijanskih vojnika, dok su ostalo bile srpske, civilne žrtve.
Više o ovom stravičnom zločinu možete pogledati u dokumentarnom filmu naše koleginice Branke Lazić.
Ni 80 godina posle jednog od najužasnijih bombardovanja koje je doživela srpska prestonica, na Vaskrs, 16. i 17. aprila 1944. godine, ne zna se koliko je tačno bilo žrtava u više savezničkih razaranja glavnog grada tokom Drugog svetskog rata.
Povodom Dana sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, državni sekretar u Ministarstvu odbrane Mile Jelić je u ime Vlade Republike Srbije položio venac kraj Spomenika pilotima braniocima Beograda na Zemunskom keju.
Uspon Nemačke i naci-fašističkih sila, pogotovo nakon 1938, sve više se pokazivao kao opasnost za Kraljevinu Jugoslaviju. Odana tradicionalnim saveznicima i sa svežim uspomenama na rat protiv ’’Švaba’’, politička elita pokušavala je da se odupre.
Na današnji dan pre 83 godinu doneta je odluka da Jugoslavija uđe u savez sa silama Osovine, ali se tome protivio izričito srpski narod, što je kasnije i dovelo do odmazde Nemačke.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ni 80 godina posle jednog od najužasnijih bombardovanja koje je doživela srpska prestonica, na Vaskrs, 16. i 17. aprila 1944. godine, ne zna se koliko je tačno bilo žrtava u više savezničkih razaranja glavnog grada tokom Drugog svetskog rata.
Prava slika terora koji sprovodi Studentska lista prikazana je tokom današnje rasprave u Skupštini Srbije kada je lider opozicije Aleksandar Vučić dobio opomenu nakon obraćanja poslanicima, i to dok je ukazivao na njihovo ponašanje, političko licemerje i način na koji se predstavljaju.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Deo zaposlenih u Radio Beogradu, inače naklonjen Studentskoj listi, već od prvog dana nakon proglašenja pobede 25. oktobra vrši teror nad ostalim zaposlenima i zaobilazi propisane procedure u pokušaju da preuzme uređivanje programa.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poručila je večeras da je parlament Srbije pod diktaturom Studentske liste, tvrdeći da su nakon izbora njihovog predsednika Skupštine ukinuti demokratija i sloboda govora, a da se teror demonstrira kroz opomene i zabrane obraćanja.
Urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je predlog za izbor potpredsednika Narodne skupštine nakon što je objavljeno da su za ovu funkciju predloženi isključivo narodni poslanici sa izborne liste "Studentska lista - Studenti pobeđuju".
Poslanici Studentske liste očigledno imaju problem sa izgovaranjem fraze "Srbija pobeđuje" i kada je upravo to zvanični naziv poslaničke grupe u Narodnoj skupštini.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Službeni automobil koji smo koristili kao i uvek smo oprali, ali samo spolja. Nismo koristili nikakve hemikalije kada smo čistili vozilo. Isto tako smo uradili i kobnog dana, istakao je Srđan Janković, optužen da je zajedno sa Dejanom Dragijevićem 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju ubio malu Danku (2).
Sjedinjene Američke Države uvele su danas sankcije australijskoj motociklističkoj bandi Komančero i italijanskoj mafijaškoj organizaciji Ndrangeta zbog umešanosti u međunarodnu trgovinu narkoticima i pranje novca, saopštilo je američko Ministarstvo finansija.
Nijedan od predloga koji su do sada razmatrani za korišćenje zamrznute ruske državne imovine za finansiranje Ukrajine ne pruža adekvatnu zaštitu od pravnih i finansijskih rizika za belgijski finansijski depozitni centar Juroklir i Evropsku uniju (EU), upozorio je danas izvršni direktor te kompanije Edvin De Pau.
Američki predsednik Donald Tramp u četvrtak popodne se telefonom iz predsedničkog aviona Air Force One uključio na samit o Ukrajini koji se održavao u kabinetu nemačkog kancelara u Berlinu.
Evropa sve više nastoji da ojača sopstvenu odbrambenu industriju i smanji zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država, ali Vašington ne želi da zbog toga izgubi uticaj na evropskom tržištu vojne opreme.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Pevačica Teodora Džehverović redovno privlači pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a ovog puta fanove je počastila fotografijom iz teretane na kojoj je pokazala kako izgleda tokom treninga.
Pevačica Mia Borisavljević podelila je na svom TikTok profilu video u kojem je pokazala kako priprema salatu koja je, kako kaže, za kratko vreme postala omiljena na porodičnim proslavama.
Pevačica Lepa Brena i njen sin Viktor pritekli su u pomoć komšijama na Bežanijskoj kosi, nakon što se u njihovoj kući aktivirao alarm, zbog čega su pomislili da neko pokušava da im obije dom.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.