Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" zajedno sa desetak svetskih kompanija učestvuje u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije.
Direktor Instituta Luka Dragačević kaže da će sva neophodna oprema stići narednih meseci. Napominje da se od mRNK tehnologije očekuje da promeni tok budućnosti medicine. Direktor "Torlaka" Luka Dragačević kaže da je Institut započeo postepeni proces rekonstrukcije i modernizacije.
Dragačević navodi da je "Torlak" deo projekta vakcina na osnovu mRNK tehnologije i da je upravo u petak potpisan ugovor sa Svetskom zdravstvenom organizacijom vredan milion i po evra.
"Prošle godine 'Torlak' je započeo prve obuke u sklopu tog projekta. Naše osoblje je otišlo na obuke u Kejptaun, SAD, u Južnu Koreju, gde se nalazi jedan od najboljih instituta trenutno na svetu, koji je hab za obuku svih ljudi koji se bave proizvodnjom vakcina", naglašava Dragačević.
Kako navodi, učešćem u tom projektu "Torlak" treba da dobije svu neophodnu opremu za najmodernija istraživanja, kao što se rade u "Fajzeru" i "Moderni".
Dragačević ukazuje na to da je od 15 česnika u projektu razvoja mRNK tehnologije, "Torlak" jedini državni institut u Evropi, dok su ostali privatne kompanije.
Kako je naveo, deo opreme je stigao u Institut, a narednih meseci bi trebalo da stigne ostatak.
Dragačević ističe da se od mRNK tehnologije očekuje da promeni tok budućnosti medicine.
Kako kaže, projektom je obuhvaćeno više od 60 odsto svetske populacije.
Šta je mRNK tehnologija
"U pitanju je tehnologija koja vam omogućava da umesto da ubacujete patogene preko tradicionalnih vakcina, pa onda aktivirate imunološki odgovor, vi zapravo unosite taj informacioni kôd preko RNK i onda vaše ćelije stvaraju protein na koji se stvara imunološki odgovor", objašnjava direktor "Torlaka".
"Tehnologija je potpuno bezbedna što se pokazalo mnogobrojnim studijama, a prosta promena te tehnologije nije samo za borbu protiv patogena, beć i za borbu protiv infekcija i raka", dodaje Dragačević.
U petak je objavljeno najnovije istraživanje u Engleskoj u vezi sa personalizovanom mRNA vakcinom protiv raka kože, za koju postoji potencijal da se koristi i protiv karcinoma pluća, bubrega.
"Očekuje se da će ta tehnologija preuzeti primat u medicini. 'Fajzer' i 'Moderna', koji su započeli tu priču, najavili su da negde 2030. očekuju da imaju registrovane proizvode za te vrste karcinoma", dodaje Dragačević.
Prema njegovim rečima, mRNK tehnologija bi mogla da promeni ne samo lečenje, nego i distribuciju i snabdevenost lekovima, pošto je proizvodnja mnogo brža.
Kaže da su u toku su istraživanja za terapije i vakcine za još mnoge bolesti kao što su dijabetes i neka neurološka oboljenja.
O izgradnji dijagnostičkog centra i laboratorije
Govoreći o izgradnji najsavremenijeg dijagnostičkog centra i laboratorije u sklopu "Torlaka", Dragačević ukazuje da će to omogućiti da se na licu mesta uzme i obradi uzorak i da se uz pomoć nove tehnologije krene u proizvodnju vakcine.
Očekuje da će objekat do Vidovdana dobiti svoju strukturu, a da do kraja februara sledeće godine u potpunosti bude operativan.
Dragačević kaže da "Torlak" paralelno radi i na modernizaciji trenutnih pogona i razvoju projekata za nove vakcine protiv tetanusa, difterije i pertusisa (veliki kašalj).
"Započeli smo i servisiranje opreme za proizvodnju beseže vakcine kako bi ponovo odgovarala svim svetskim standardima", dodaje Dragačević.
Istraživanje o imunološkom statusu stanovništva
"Torlak" od 13 do 24. maja sprovodi prvo veliko istraživanje o vakcinalnom, odnosno imunološkom statusu građana na određene bolesti na koje će moći da se prijave na mejl dijagnostika@torlak.rs.
"Istraživanje radimo u saradnji sa Institutom 'Paster'. Imaćemo desetak punktova gde će se građanima uzimati krv i testirati na neke vakcinalno-preventivne bolesti, kao što su male boginje, rubeole, zauške, kovid i hepatitis A, B, C, D, E, za koje nikada nije rađeno ispitivanje", kaže Dragačević.
Potpuno besplatno proveravaju se antitela u krvi i nakon toga ti subjekti će dobiti rezultate i moći će onda da znaju kako treba da postupe u saradnji sa svojim izabranim lekarom.
Ispitivanje obuhvata sve starosne grupe uključujući i decu, a očekuje se učešće oko 4.000 građana.
Maji Babić (36) su u januaru 2022. godine dijagnostikovana dva tumora na debelom crevu, a ubrzo zatim i metastaze na jetri, jajnicima, limfnim čvorovima i trbušnoj maramici.
U Srbiji je zaključno sa 14. aprilom registrovano ukupno 59 slučajeva malih boginja, potvrdio je Institut za javno zdravlje Milan Jovanović "Batut".
Epidemija malih boginja prijavljena je u Beogradu samo dan kasnije.
Srbija je po Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) zemlja sa umerenim, odnosno srednjim rizikom od divljeg polio virusa, koji izaziva dečju paralizu, a nalazi se u neposrednom okruženja zemalja u kojima je taj rizik visok, najnovije je izveštaj koji je objavio Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut". Davno zaboravljena bolest, tako je, ponovo pred vratima Srbije!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" govorio je u intervjuu za RT Balkan o blokadama i pritiscima sa kojima se suočavao prethodnih godina, posebno tokom poslednje dve godine.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Nakon što je juče javnost ostala u šoku zbog snimka na kom je treći sa blokaderske liste Željko Hubač mrtav pevao u fontani u Leskovcu i vitlao letvom i svađao se sam sa sobom, danas je isplivao novi snimak koji je do kraja ogolio razmere ovog blokaderskog cirkusa!
Šef odborničke grupe Srpske napredne stranke (SNS) u Skupštini grada Beograda Aleksandar Mirković poručio je da opozicija u Skupštini grada Beograda nije uspela da obezbedi dovoljan broj odbornika za održavanje sednice na kojoj je trebalo da se razmatra razrešenje gradonačelnika Aleksandra Šapića, iako je upravo ona tražila njeno zakazivanje.
Nebojša Zelenović, kopredsednik "Zajedno-Moramo", koja je u koaliciji sa Demokratskom strankom podržala blokadere, žestoko se izblamirao na društvenim mrežama.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) i Službe za borbu protiv korupcije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsili su Beograđanku M. M. (45) i Lj. V. (55) iz Čačka zbog sumnje da su zloupotrebom položaja i pranjem novca oštetili jedno beogradsko preduzeće.
Mario Đolović (36), koji je brutalno likvidiran juna u Barseloni u još jednom u nizu okršaja balkanskih kriminalnih klanova, sahranjen je u Beogradu čak četiri meseca nakon stravične egzekucije.
Pripadnici Odeljenja kriminalističke policije PU u Smederevu, u saradnji sa beogradskim kolegama, uhapsili su D. N. (43) iz Beograda nakon što su pretresom njegove kuće i dvorišta pronašli zakopanu drogu i ilegalno oružje.
Viši sud u Beogradu potvrdio je optužnicu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu protiv Saše Vukovića zbog sumnje da je 12. maja 2026. godine na podmukao način ubio Aleksandra Nešovića u restoranu "27", saznaje Informer.
Više javno tužilaštvo u Vranju oglasilo se zvaničnim saopštenjem povodom dramatične policijske potere koja se odigrala proteklog vikenda na ulicama tog grada, kada su dvojica mlađih maloletnika u "opel vektri" bežala od patrole, udarala u službena vozila, povredila četiri policijska službenika i izazvala opšti karambol pre nego što su konačno savladani i zaustavljeni.
Ruski predsednik Vladimir Putin neće se vratiti za pregovarački sto dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalih 11 odsto Donbasa, tvrdi izvor blizak Kremlju za Rojters.
Namera Evropske unije da uvede nove sankcije Rusiji kao odgovor na američko-ruski dogovor o isporukama dizel-goriva mogla bi da ugrozi njegovu realizaciju, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir Navi Pilaj pozvala je danas Sjedinjene Američke Države (SAD) da se vrate "tradicionalnoj ulozi branioca ljudskih prava" i prestanu sa napadima na Međunarodni krivični sud (ICC).
Ruske snage uništile su oko 10 ukrajinskih kopnenih robota za dostavljanje municije i hrane tokom protekle nedelje u Harkovskoj oblasti, dok je od početka oktobra oboreno više od 110 ukrajinskih dronova, saopštili su pripadnici ruske grupe snaga „Sever“.
Glumac Brajan Krenston oglasio se povodom smrti svog kolege iz popularne serije "Breaking Bad" ("Čista hemija"), Ar Džeja Mitija, koji je preminuo u 34. godini.
Nova serija "East of Eden" ("Istočno od raja"), snimljena prema čuvenom romanu američkog književnika Džona Stajnbeka, osvojila je publiku širom sveta i izbila na prvo mesto Netfliksove globalne liste najgledanijih serija.
Scenarista Meti Kamberi kaže da autobiografski roman "Grad bola", po čijim motivima se snima istoimena televizijska serija, nije pisao iz udobnosti, već iz surove realnosti.
Čelsi čizme sa blok petom praktičan su izbor za jesen jer se lako kombinuju, pružaju stabilnost pri hodu i, uz pažljivo odabranu dužinu pantalona, mogu vizuelno da izduže noge.
Pevač Bubi Ademov i njegova partnerka i koleginica iz takmičenja "Zvezde Granda", Milica Živković, organizovali su proslavu povodom otkrivanja pola bebe.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.