Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" zajedno sa desetak svetskih kompanija učestvuje u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije.
Direktor Instituta Luka Dragačević kaže da će sva neophodna oprema stići narednih meseci. Napominje da se od mRNK tehnologije očekuje da promeni tok budućnosti medicine. Direktor "Torlaka" Luka Dragačević kaže da je Institut započeo postepeni proces rekonstrukcije i modernizacije.
Dragačević navodi da je "Torlak" deo projekta vakcina na osnovu mRNK tehnologije i da je upravo u petak potpisan ugovor sa Svetskom zdravstvenom organizacijom vredan milion i po evra.
"Prošle godine 'Torlak' je započeo prve obuke u sklopu tog projekta. Naše osoblje je otišlo na obuke u Kejptaun, SAD, u Južnu Koreju, gde se nalazi jedan od najboljih instituta trenutno na svetu, koji je hab za obuku svih ljudi koji se bave proizvodnjom vakcina", naglašava Dragačević.
Kako navodi, učešćem u tom projektu "Torlak" treba da dobije svu neophodnu opremu za najmodernija istraživanja, kao što se rade u "Fajzeru" i "Moderni".
Dragačević ukazuje na to da je od 15 česnika u projektu razvoja mRNK tehnologije, "Torlak" jedini državni institut u Evropi, dok su ostali privatne kompanije.
Kako je naveo, deo opreme je stigao u Institut, a narednih meseci bi trebalo da stigne ostatak.
Dragačević ističe da se od mRNK tehnologije očekuje da promeni tok budućnosti medicine.
Kako kaže, projektom je obuhvaćeno više od 60 odsto svetske populacije.
Šta je mRNK tehnologija
"U pitanju je tehnologija koja vam omogućava da umesto da ubacujete patogene preko tradicionalnih vakcina, pa onda aktivirate imunološki odgovor, vi zapravo unosite taj informacioni kôd preko RNK i onda vaše ćelije stvaraju protein na koji se stvara imunološki odgovor", objašnjava direktor "Torlaka".
"Tehnologija je potpuno bezbedna što se pokazalo mnogobrojnim studijama, a prosta promena te tehnologije nije samo za borbu protiv patogena, beć i za borbu protiv infekcija i raka", dodaje Dragačević.
U petak je objavljeno najnovije istraživanje u Engleskoj u vezi sa personalizovanom mRNA vakcinom protiv raka kože, za koju postoji potencijal da se koristi i protiv karcinoma pluća, bubrega.
"Očekuje se da će ta tehnologija preuzeti primat u medicini. 'Fajzer' i 'Moderna', koji su započeli tu priču, najavili su da negde 2030. očekuju da imaju registrovane proizvode za te vrste karcinoma", dodaje Dragačević.
Prema njegovim rečima, mRNK tehnologija bi mogla da promeni ne samo lečenje, nego i distribuciju i snabdevenost lekovima, pošto je proizvodnja mnogo brža.
Kaže da su u toku su istraživanja za terapije i vakcine za još mnoge bolesti kao što su dijabetes i neka neurološka oboljenja.
O izgradnji dijagnostičkog centra i laboratorije
Govoreći o izgradnji najsavremenijeg dijagnostičkog centra i laboratorije u sklopu "Torlaka", Dragačević ukazuje da će to omogućiti da se na licu mesta uzme i obradi uzorak i da se uz pomoć nove tehnologije krene u proizvodnju vakcine.
Očekuje da će objekat do Vidovdana dobiti svoju strukturu, a da do kraja februara sledeće godine u potpunosti bude operativan.
Dragačević kaže da "Torlak" paralelno radi i na modernizaciji trenutnih pogona i razvoju projekata za nove vakcine protiv tetanusa, difterije i pertusisa (veliki kašalj).
"Započeli smo i servisiranje opreme za proizvodnju beseže vakcine kako bi ponovo odgovarala svim svetskim standardima", dodaje Dragačević.
Istraživanje o imunološkom statusu stanovništva
"Torlak" od 13 do 24. maja sprovodi prvo veliko istraživanje o vakcinalnom, odnosno imunološkom statusu građana na određene bolesti na koje će moći da se prijave na mejl dijagnostika@torlak.rs.
"Istraživanje radimo u saradnji sa Institutom 'Paster'. Imaćemo desetak punktova gde će se građanima uzimati krv i testirati na neke vakcinalno-preventivne bolesti, kao što su male boginje, rubeole, zauške, kovid i hepatitis A, B, C, D, E, za koje nikada nije rađeno ispitivanje", kaže Dragačević.
Potpuno besplatno proveravaju se antitela u krvi i nakon toga ti subjekti će dobiti rezultate i moći će onda da znaju kako treba da postupe u saradnji sa svojim izabranim lekarom.
Ispitivanje obuhvata sve starosne grupe uključujući i decu, a očekuje se učešće oko 4.000 građana.
Maji Babić (36) su u januaru 2022. godine dijagnostikovana dva tumora na debelom crevu, a ubrzo zatim i metastaze na jetri, jajnicima, limfnim čvorovima i trbušnoj maramici.
U Srbiji je zaključno sa 14. aprilom registrovano ukupno 59 slučajeva malih boginja, potvrdio je Institut za javno zdravlje Milan Jovanović "Batut".
Epidemija malih boginja prijavljena je u Beogradu samo dan kasnije.
Srbija je po Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) zemlja sa umerenim, odnosno srednjim rizikom od divljeg polio virusa, koji izaziva dečju paralizu, a nalazi se u neposrednom okruženja zemalja u kojima je taj rizik visok, najnovije je izveštaj koji je objavio Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut". Davno zaboravljena bolest, tako je, ponovo pred vratima Srbije!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Let iz Varšave za Tel Aviv preusmeren je nakon što je iz aviona prema kontroli leta poslat takozvani hijacking signal, odnosno oznaka koja ukazuje na moguću otmicu ili neovlašćeno preuzimanje kontrole nad letelicom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se video-porukom na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom najnovijih pokušaja portala KRIK da, kroz recikliranje navodnih Skaj prepiski Slaviše Kokeze, iskonstruišu novu političku aferu.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković zaratili su po ko zna koji put, a povod je (ne)prisustvo hrvatskih vojnika na vojnoj vežbi u Francuskoj.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Povod za najnoviju partijsku tuču jeste pitanje podrške studentskoj listi, koje je na površinu izbacilo podele, neslaganja i apsolutni izostanak koordinacije među najvišim funkcionerima ove organizacije.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
Nakon perioda relativnog zatišja, vulkan Etna na Siciliji u Italiji se ponovo probudio, a tokom noći su potoci užarene lave, tekući niz njegove strme padine, obasjali nebo jarkocrvenim bljeskovima.
U političkim krugovima u Češkoj pokrenuta je inicijativa da se ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom oduzme najviše češko državno priznanje - Orden belog lava.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Uz nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe moguće je postići savršen spoj udobnosti i stila, a da se pritom osećate lagano i rashlađeno čak i na najvećim vrućinama.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Svetlost dana ovog utorka je konačno ugledala pesma "Janje" u kojoj su glasove ukrstili Hari Mata Hari i Mirza Selimović, jedni od najmoćnijih vokala regiona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.