Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" zajedno sa desetak svetskih kompanija učestvuje u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije.
Direktor Instituta Luka Dragačević kaže da će sva neophodna oprema stići narednih meseci. Napominje da se od mRNK tehnologije očekuje da promeni tok budućnosti medicine. Direktor "Torlaka" Luka Dragačević kaže da je Institut započeo postepeni proces rekonstrukcije i modernizacije.
Dragačević navodi da je "Torlak" deo projekta vakcina na osnovu mRNK tehnologije i da je upravo u petak potpisan ugovor sa Svetskom zdravstvenom organizacijom vredan milion i po evra.
"Prošle godine 'Torlak' je započeo prve obuke u sklopu tog projekta. Naše osoblje je otišlo na obuke u Kejptaun, SAD, u Južnu Koreju, gde se nalazi jedan od najboljih instituta trenutno na svetu, koji je hab za obuku svih ljudi koji se bave proizvodnjom vakcina", naglašava Dragačević.
Kako navodi, učešćem u tom projektu "Torlak" treba da dobije svu neophodnu opremu za najmodernija istraživanja, kao što se rade u "Fajzeru" i "Moderni".
Dragačević ukazuje na to da je od 15 česnika u projektu razvoja mRNK tehnologije, "Torlak" jedini državni institut u Evropi, dok su ostali privatne kompanije.
Kako je naveo, deo opreme je stigao u Institut, a narednih meseci bi trebalo da stigne ostatak.
Dragačević ističe da se od mRNK tehnologije očekuje da promeni tok budućnosti medicine.
Kako kaže, projektom je obuhvaćeno više od 60 odsto svetske populacije.
Šta je mRNK tehnologija
"U pitanju je tehnologija koja vam omogućava da umesto da ubacujete patogene preko tradicionalnih vakcina, pa onda aktivirate imunološki odgovor, vi zapravo unosite taj informacioni kôd preko RNK i onda vaše ćelije stvaraju protein na koji se stvara imunološki odgovor", objašnjava direktor "Torlaka".
"Tehnologija je potpuno bezbedna što se pokazalo mnogobrojnim studijama, a prosta promena te tehnologije nije samo za borbu protiv patogena, beć i za borbu protiv infekcija i raka", dodaje Dragačević.
U petak je objavljeno najnovije istraživanje u Engleskoj u vezi sa personalizovanom mRNA vakcinom protiv raka kože, za koju postoji potencijal da se koristi i protiv karcinoma pluća, bubrega.
"Očekuje se da će ta tehnologija preuzeti primat u medicini. 'Fajzer' i 'Moderna', koji su započeli tu priču, najavili su da negde 2030. očekuju da imaju registrovane proizvode za te vrste karcinoma", dodaje Dragačević.
Prema njegovim rečima, mRNK tehnologija bi mogla da promeni ne samo lečenje, nego i distribuciju i snabdevenost lekovima, pošto je proizvodnja mnogo brža.
Kaže da su u toku su istraživanja za terapije i vakcine za još mnoge bolesti kao što su dijabetes i neka neurološka oboljenja.
O izgradnji dijagnostičkog centra i laboratorije
Govoreći o izgradnji najsavremenijeg dijagnostičkog centra i laboratorije u sklopu "Torlaka", Dragačević ukazuje da će to omogućiti da se na licu mesta uzme i obradi uzorak i da se uz pomoć nove tehnologije krene u proizvodnju vakcine.
Očekuje da će objekat do Vidovdana dobiti svoju strukturu, a da do kraja februara sledeće godine u potpunosti bude operativan.
Dragačević kaže da "Torlak" paralelno radi i na modernizaciji trenutnih pogona i razvoju projekata za nove vakcine protiv tetanusa, difterije i pertusisa (veliki kašalj).
"Započeli smo i servisiranje opreme za proizvodnju beseže vakcine kako bi ponovo odgovarala svim svetskim standardima", dodaje Dragačević.
Istraživanje o imunološkom statusu stanovništva
"Torlak" od 13 do 24. maja sprovodi prvo veliko istraživanje o vakcinalnom, odnosno imunološkom statusu građana na određene bolesti na koje će moći da se prijave na mejl dijagnostika@torlak.rs.
"Istraživanje radimo u saradnji sa Institutom 'Paster'. Imaćemo desetak punktova gde će se građanima uzimati krv i testirati na neke vakcinalno-preventivne bolesti, kao što su male boginje, rubeole, zauške, kovid i hepatitis A, B, C, D, E, za koje nikada nije rađeno ispitivanje", kaže Dragačević.
Potpuno besplatno proveravaju se antitela u krvi i nakon toga ti subjekti će dobiti rezultate i moći će onda da znaju kako treba da postupe u saradnji sa svojim izabranim lekarom.
Ispitivanje obuhvata sve starosne grupe uključujući i decu, a očekuje se učešće oko 4.000 građana.
Maji Babić (36) su u januaru 2022. godine dijagnostikovana dva tumora na debelom crevu, a ubrzo zatim i metastaze na jetri, jajnicima, limfnim čvorovima i trbušnoj maramici.
U Srbiji je zaključno sa 14. aprilom registrovano ukupno 59 slučajeva malih boginja, potvrdio je Institut za javno zdravlje Milan Jovanović "Batut".
Epidemija malih boginja prijavljena je u Beogradu samo dan kasnije.
Srbija je po Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) zemlja sa umerenim, odnosno srednjim rizikom od divljeg polio virusa, koji izaziva dečju paralizu, a nalazi se u neposrednom okruženja zemalja u kojima je taj rizik visok, najnovije je izveštaj koji je objavio Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut". Davno zaboravljena bolest, tako je, ponovo pred vratima Srbije!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon objavljivanja blokaderske liste u medijima, veliko nezadovoljstvo među subotičanima je izazvala pojava imena Nele Tonković, zaposlene u Muzeju savremene umetnosti u Subotici i funkcionerke Demokratske stranke u tom gradu.
Tema predstojećeg skupa na Žitnom trgu su "vladavina prava i uloga mladih", ali spisak govornika izazvao je potpuni šok, nevericu i zgražavanje građana Sremske Mitrovice.
Unutrašnji rat i raspad u opozicionim redovima ne prestaju. Zeleno-levi front (ZLF) potresa ozbiljan raskol zbog odluke da se pruži podrška takozvanoj "studentskoj listi", a na površinu su isplivale žestoke nesuglasice i međusobno optuživanje za izdaju i prodaju glasova.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS), Milenko Jovanov, žestoko je reagovao na sraman progon Dejana Ljevnaića u Crnoj Gori i poručio da Srbija mora da odgovori oštro i primeni reciprocitet!
Preduzeće Trepča jug, kojim upravljaju privremene prištinske institucije, zatražilo je od korisnika da oslobode više objekata u Zvečanu, tvrdeći da su ti objekti u vlasništvu Trepče.
Ruska državljanke Ljudmila Turkova Konstantinova (27), koja je ubijena 26. jula u iznajmljenom stanu u Borči, kako Kurir nezvanično saznaje, prvi kontakt sa osumnjičenim za zločin imala je kobne noći i to preko sajta za upoznavanje!
U masakru 12. avgusta 2022. ubijeno je desetoro ljudi, među njima Nataša Martinović i njena dva sina. Njihov deda kaže da je Miloš Martinović sada na bolničkom lečenju i da se porodica drži „kako mora"
Žene mafijaša bile su ili direktne mete zbog kriminalnih obračuna, ili kolateralne žrtve koje su se našle u društvu svojih partnera. Poznati su slučajevi koji su potresli javnost, njih je života koštalo što su bile supruge "žestokih momaka".
Pripadnik Oružanih snaga Ukrajine Sergej Gnjezdilov, javnosti poznat kao pristalica bivšeg ukrajinskog ministra odbrane Mihaila Fedorova, zapanjio je javnost predlogom o mobilizaciji žena bez dece.
Vlada nemačkog kancelara Fridriha Merca prodaje sopstvene građane pokrivajući višemilijarderske kredite za Ukrajinu, izjavila je Sara Vagenkneht, osnivačica nemačke stranke "Unija Sara Vagenkneht - Za razum i pravdu", na svojoj stranici na društvenoj mreži X.
Porodice pripadnika američke vojske i članovi Kongresa izrazili su zabrinutost zbog sve izraženije krize mentalnog zdravlja među posadom američkog nosača aviona USS Abraham Linkoln nakon izveštaja da je bilo više pokušaja mornara da skoče u more zbog rekordno dugog boravka na brodu.
Britanski seksolozi sproveli su veliko istraživanje među Evropljanima različitog uzrasta i pola o seksualnim navikama, a posebno su izdvojili odgovore na pitanje koliko su često imali seksualne odnose u poslednja tri meseca.
Stjuardesa Šeri Piters, koja iza sebe ima čak 27 godina iskustva u avio-industriji, otkrila je nekoliko korisnih trikova koji putnicima mogu pomoći da se lakše naspavaju tokom dugih letova i izbegnu iscrpljenost nakon sletanja. Kako objašnjava, izbor sedišta može imati veliku ulogu, a uz nekoliko jednostavnih saveta putovanje može biti znatno prijatnije.
Mnoge žene depiliraju ili briju intimnu regiju, međutim, britanska doktorka Eva Meleg upozorava da to može dovesti do raznih problema sa kožom intimne zone, piše "San".
Ava Karabatić potresla je javnost svojim najnovijim objavama na društvenim mrežama, u kojima je iznela šokantne detalje o psihičkom i fizičkom nasilju koje je, kako tvrdi, pretrpela
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.