Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" zajedno sa desetak svetskih kompanija učestvuje u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije.
Direktor Instituta Luka Dragačević kaže da će sva neophodna oprema stići narednih meseci. Napominje da se od mRNK tehnologije očekuje da promeni tok budućnosti medicine. Direktor "Torlaka" Luka Dragačević kaže da je Institut započeo postepeni proces rekonstrukcije i modernizacije.
Dragačević navodi da je "Torlak" deo projekta vakcina na osnovu mRNK tehnologije i da je upravo u petak potpisan ugovor sa Svetskom zdravstvenom organizacijom vredan milion i po evra.
"Prošle godine 'Torlak' je započeo prve obuke u sklopu tog projekta. Naše osoblje je otišlo na obuke u Kejptaun, SAD, u Južnu Koreju, gde se nalazi jedan od najboljih instituta trenutno na svetu, koji je hab za obuku svih ljudi koji se bave proizvodnjom vakcina", naglašava Dragačević.
Kako navodi, učešćem u tom projektu "Torlak" treba da dobije svu neophodnu opremu za najmodernija istraživanja, kao što se rade u "Fajzeru" i "Moderni".
Dragačević ukazuje na to da je od 15 česnika u projektu razvoja mRNK tehnologije, "Torlak" jedini državni institut u Evropi, dok su ostali privatne kompanije.
Kako je naveo, deo opreme je stigao u Institut, a narednih meseci bi trebalo da stigne ostatak.
Dragačević ističe da se od mRNK tehnologije očekuje da promeni tok budućnosti medicine.
Kako kaže, projektom je obuhvaćeno više od 60 odsto svetske populacije.
Šta je mRNK tehnologija
"U pitanju je tehnologija koja vam omogućava da umesto da ubacujete patogene preko tradicionalnih vakcina, pa onda aktivirate imunološki odgovor, vi zapravo unosite taj informacioni kôd preko RNK i onda vaše ćelije stvaraju protein na koji se stvara imunološki odgovor", objašnjava direktor "Torlaka".
"Tehnologija je potpuno bezbedna što se pokazalo mnogobrojnim studijama, a prosta promena te tehnologije nije samo za borbu protiv patogena, beć i za borbu protiv infekcija i raka", dodaje Dragačević.
U petak je objavljeno najnovije istraživanje u Engleskoj u vezi sa personalizovanom mRNA vakcinom protiv raka kože, za koju postoji potencijal da se koristi i protiv karcinoma pluća, bubrega.
"Očekuje se da će ta tehnologija preuzeti primat u medicini. 'Fajzer' i 'Moderna', koji su započeli tu priču, najavili su da negde 2030. očekuju da imaju registrovane proizvode za te vrste karcinoma", dodaje Dragačević.
Prema njegovim rečima, mRNK tehnologija bi mogla da promeni ne samo lečenje, nego i distribuciju i snabdevenost lekovima, pošto je proizvodnja mnogo brža.
Kaže da su u toku su istraživanja za terapije i vakcine za još mnoge bolesti kao što su dijabetes i neka neurološka oboljenja.
O izgradnji dijagnostičkog centra i laboratorije
Govoreći o izgradnji najsavremenijeg dijagnostičkog centra i laboratorije u sklopu "Torlaka", Dragačević ukazuje da će to omogućiti da se na licu mesta uzme i obradi uzorak i da se uz pomoć nove tehnologije krene u proizvodnju vakcine.
Očekuje da će objekat do Vidovdana dobiti svoju strukturu, a da do kraja februara sledeće godine u potpunosti bude operativan.
Dragačević kaže da "Torlak" paralelno radi i na modernizaciji trenutnih pogona i razvoju projekata za nove vakcine protiv tetanusa, difterije i pertusisa (veliki kašalj).
"Započeli smo i servisiranje opreme za proizvodnju beseže vakcine kako bi ponovo odgovarala svim svetskim standardima", dodaje Dragačević.
Istraživanje o imunološkom statusu stanovništva
"Torlak" od 13 do 24. maja sprovodi prvo veliko istraživanje o vakcinalnom, odnosno imunološkom statusu građana na određene bolesti na koje će moći da se prijave na mejl dijagnostika@torlak.rs.
"Istraživanje radimo u saradnji sa Institutom 'Paster'. Imaćemo desetak punktova gde će se građanima uzimati krv i testirati na neke vakcinalno-preventivne bolesti, kao što su male boginje, rubeole, zauške, kovid i hepatitis A, B, C, D, E, za koje nikada nije rađeno ispitivanje", kaže Dragačević.
Potpuno besplatno proveravaju se antitela u krvi i nakon toga ti subjekti će dobiti rezultate i moći će onda da znaju kako treba da postupe u saradnji sa svojim izabranim lekarom.
Ispitivanje obuhvata sve starosne grupe uključujući i decu, a očekuje se učešće oko 4.000 građana.
Maji Babić (36) su u januaru 2022. godine dijagnostikovana dva tumora na debelom crevu, a ubrzo zatim i metastaze na jetri, jajnicima, limfnim čvorovima i trbušnoj maramici.
U Srbiji je zaključno sa 14. aprilom registrovano ukupno 59 slučajeva malih boginja, potvrdio je Institut za javno zdravlje Milan Jovanović "Batut".
Epidemija malih boginja prijavljena je u Beogradu samo dan kasnije.
Srbija je po Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) zemlja sa umerenim, odnosno srednjim rizikom od divljeg polio virusa, koji izaziva dečju paralizu, a nalazi se u neposrednom okruženja zemalja u kojima je taj rizik visok, najnovije je izveštaj koji je objavio Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut". Davno zaboravljena bolest, tako je, ponovo pred vratima Srbije!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da svi državni službenici koji ne izvršavaju svoje obaveze treba da budu upućeni u vojsku i na južnu granicu sa Ukrajinom.
Jedan od osumnjičenih u istrazi o sabotaži gasovoda "Severni tok" je tokom prisluškivanog telefonskog razgovora priznao da je radio za Službu bezbednosti Ukrajine (SBU).
Dok se u Ukrajini šire tvrdnje da je predsednik Volodimir Zelenski smenio glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, na frontu se desio težak udarac koji je definitivno pojačao pritisak na vojni vrh.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.