U drugom krugu aukcija za dodelu tržišnih premija za projekte obnovljivih izvora energije (OIE) koje je u novembru 2024. raspisalo Ministarstvo rudarstva i energetike, investitori su prijavili 41 projekat. Ponuđena kvota od 424,8 MW za elektrane na sunce i vetar značajno je premašena i ukupan kapacitet elektrana koje su dobile podsticaje je 645 MW, a ukupna planirana vrednost investicija iznosi 782 miliona evra.
- Drugi krug aukcija bio je izuzetno uspešan, i po kapacitetima, i po ponuđenim cenama, ali i po tome što će sva električna energija iz elektrana koje dobiju podsticaje pripasti Elektroprivredi Srbije za potrebe snabdevanja naše privrede i građana. Za vetroelektrane je prijavljeno sedam projekata, dok su za solare stigle 34 prijave. Ponuđena kvota je u potpunosti iskorišćena, a kapaciteti koji će biti izgrađeni su 645 MW, odnosno imaćemo 10 novih elektrana na vetar i sunce. Ponuđene cene su veoma konkurentne tj. 50.9 evra po megavat-času za solar i 53.5 evra po megavat-času za vetar što je značajno ispod nivoa tržišnih. Ovo prema našem modelu podsticaja znači da ne očekujemo da će biti subvencionisanja elektrana, već će uglavnom one vraćati ekstra profit državi dokle god su tržišne cene veće od onih koje su ponudili pobednici aukcija - rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, povodom završenih aukcija.
Ukupna vrednost investicija koje će se realizovati je 782 miliona evra, što će značajno doprineti privrednom rastu u ovoj i narednoj godini, navela je ministarka.
- Nove elektrane na vetar i sunce doneće veću energetsku sigurnost jer su za sve projekte investitori ponudili da proizvedena energija bude otkupljena za snabdevanje domaćih potrošača u narednih 15 godina. Drugim rečima, zelena energija ostaje u Srbiji i neće se izvoziti na druga tržišta - dodala je Đedović Handanović.
Ministarka je istakla da su dobijene cene na aukcijama izuzetno povoljne.
- Očekujemo da će osim zelene energije i sigurnijeg snabdevanja država, odnosno EPS, imati i finansijske koristi - rekla je ona.
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Đedović Handanović je podsetila da i sama država tj. „Elektroprivreda Srbije” ulaže u izgradnju kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.
- Vetropark Kostolac i solarna elektrana Petka biće na mreži već ove godine ali ćemo u naredne tri godine izgraditi i 1 GW samobalansiranih solarnih elektrana sa baterijskim skladištima - rekla je ona.
Naglasila je i da je veliko interesovanje investitora potvrda dobrih uslova za ulaganje u Srbiji i pokazuje da zakonodavni okvir u oblasti OIE obezbeđuje ravnotežu između sigurnosti investicija i energetske sigurnosti.
- Pored domaćih investitora, na ovim aukcijama pobednici su i investitori iz, NR Kine, SAD-a i Francuske. To pokazuje da je Srbija globalno prepoznata kao dobra destinacija za ulaganje, što će mnogo značiti u ostvarivanju naših strateških ciljeva u procesu energetske tranzicije. Sa započetim i planiranim investicijama javnog i privatnog sektora u prethodne dve godine, možemo reći da smo na dobrom putu da ostvarimo naš cilj da do 2030. godine svaki drugi proizvedeni megavat-sat bude iz obnovljivih izvora - navela je ministarka.
Trogodišnji plan sistema podsticaja koji je Vlada usvojila 2023. godine predviđa dodelu tržišnih premija za 1.300 MW za proizvođače iz obnovljivih izvora energije. U prvom krugu aukcija koje su uspešno sprovedene u 2023. godini, ukupni instalisani kapacitet elektrana koje će se naći na mreži do kraja naredne godine je 715 MW.
Tržišna premija je podsticaj za proizvodnju električne energije kojom država štiti proizvođača od promene tržišnih cena u odnosu na cenu koju proizvođač ponudi na aukciji tako što isplaćuje razliku između ponuđene cene na aukciji i tržišne cene. Ako tržišne cene budu veće od ponuđene cene proizvođača na aukciji, proizvođač će razliku platiti državi. Referentna tržišna cena za obračun tržišne premije je cena električne energije na srpskoj berzi (SEEPEX).
Drugi sastanak stalnog radnog tela Organizacije za nacionalnu strategiju za krizne situacije u naftnom sektoru održan je danas u Vladi Republike Srbije.
Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike danas je u Vladi Republike Srbije predsedavala sastankom Radne grupe za praćenje aktivnosti Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, Kancelarije za kontrolu strane imovine (Office of Foreign Assets Control - OFAC).
Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike Republike Srbije, istakla je da naša zemlja želi da produbljuje svoje partnerstvo sa Italijom u energetici, najpre putem projekata u oblasti obnovljivih izvora energije, kompanije već dugo prisutne.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Drugi sastanak stalnog radnog tela Organizacije za nacionalnu strategiju za krizne situacije u naftnom sektoru održan je danas u Vladi Republike Srbije.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Novinar Uroš Piper žestoko je raskrinkao opasne namere blokaderskog novinara Aleksandra Dikića, koji je u svom sramnom tekstu bez trunke blama izneo uvijene pretnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću!
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje incidente usmerene prema Draganu J. Vučićeviću i njegovoj porodici, kao i novinarki Nini Kuburović.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić žestoko je odgovorio na bezobzirne napade i jeftine laži tajkunske televizije N1, koja je na najprizemniji način pokušala da izmisli kako se predsednik nalazi na nekakvom "holideju" dok obilazi Srbiju i bori se za narode u svakom kutku naše zemlje.
Doc. dr Milan Lazarević, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Niš, napravio je potez koji je uzdrmao javnost, podneo je ostavku na jednu od najmoćnijih funkcija u gradu, mesto predsednika Odbora za imenovanje u Skupštini grada Niša.
B.Ž. (54) iz jednog sela kod Ražnja mesec dana seksualno je uznemiravao devojčice od desetak godina da bi 7. avgusta bio uhapšen nakon što su roditelji maloletnica alarmirali policiju.
Mađarsko pravosuđe pokrenulo je novu istragu protiv plaćenog ubice Čabe Dera, i to zbog pretnji smrću koje je uputio advokatu koji ga je godinama zastupao.
Policija u Sremskoj Mitrovici rasvetlila je tešku krađu na štetu vlasnika kuće u okolini grada i uhapsila K. P. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.