Sve viš Srba postaje zavisno od onlajn kupovine, a "točkići sreće" koji na aplikacijama donose dodatne popuste, na ljude utiču kao igre u kazinu.
U digitalnom dobu, prodavnica više nije fizičko mesto s rafovima i kasama, ona se preselila na ekrane naših telefona i kompjutera. Danas kupujemo dok ležimo u krevetu, čekamo autobus ili pravimo pauzu na poslu. Onlajn kupovina postala je svakodnevica, ali za mnoge postala i opsesija.
Granica između potrebe i impulsa sve je tanja, a psihološki mehanizmi koji stoje iza klika na "Dodaj u korpu" često su isti kao oni koji se aktiviraju kada neko stavi novac na sto u kazinu. Zavisnost od onlajn kupovine na određenim aplikacijama, sve više liči na zavisnost od kockanja -ne samo zbog stalnog iščekivanja "nagrade", već i zbog osećaja adrenalina, dopamina i kontrole koja se ubrzo pretvara u gubitak iste.
Marija Milenković, psiholog, kaže za Informer da kupoholizam kao oblik postoji, a i leči se bez obzira na starosnu dob, jer može preći u ozbiljnu zavisnost.
- Kod nas je prisutan kupoholizam, i on može da pređe u ozbiljnu zavisnost. Fotkanje i kupovina su u digitalnom dobu najčešće. To se radi sve dok ne dođe do trenutka zadovoljstva, ako izdvojimo samu onlajn kupovinu, tada se luči dopamin, i svaka nagrada koju dobijemo nas još više podstiče da kupujemo jer ne želimo da izgubimo taj osećaj zadovoljstva - kaže Milenković.
Foto: Inofrmer/Pedja Milosavljević
Marija Milenković, psiholog
Milenković ističe da marketing stručnjaci i te kako poznaju sve oblike ljudske slabosti, pa su tako sve te voćkice, točkovi i spinovi koje nam iskaču tokom onlajn kupovine, sa namerom osmišljene.
- Marketing stručnjaci znaju, odnosno koriste ljudske slabosti, to možemo da povežemo sa tim točkovima sreće na Temu internet prodaji iza kojih nekad čak stoji i prevara, ali mi to ne prepoznajemo u tom trenutku, ili nam nije važno. Samo težimo da zadovoljimo svoje trenutne potrebe - kaže Milenković i dodaje:
- Psiholozi upozoravaju na takve stvari jer je zadovoljstvo kratkotrajno, ali podsvest ima i traži određenu prijatnost, i onda kada ona nestane, taj ciklus se ponavlja, što vodi u zavisnost.
Foto: Shutterstock
Onlajn kupovina može izazvati zavisnost
Stručnjaci upozoravaju da te marketing alatke često dovode do ozbiljnog problema, nalik kockanju.
- Kockanje je složena pojava u ljudskom ponašanju. Kocka nas vrlo često vezuje za određene iznose, što kasnije dovodi i do mnogobrojnih posledica, od sopstvenog pogoršanja, do pogoršanja porodice i tako dalje. Postoje ljudi koji su mnogo prijemčivi, a ako nisu zadovoljili svoje određene potrebe, često traže utehu u skrolovanju, kupovini, fotkanju, samo da ponovo vrate prvobitni osećaj zadovoljstva, što ih kasnije, kada pređu granice, može dovesti do katastrofalnog ishoda približnom kockanju - ističe Milenković.
Dodaje da je takvom profilu ljudi uticaj sredine presudan, pogotovo ako su deo novije generacije.
- Uticaj sredine tome dodatno pravi problem. Novije generacije, mogu vrlo lako da postanu zavisnici, jer oni već u odrastanju imaju određenu dozu potrebe za audio-vizuelnim sadržajem. Glavni uzrok ovog problema jeste otuđenost, manjak ljudske i humane komunikacije - zaključuje Milenković.
Evropska unija povećaće carinsku kontrolu robe koju platforme e-trgovine, kao što su Temu i Šejn, direktno isporučuju potrošačima u EU jer nastoji da obezbedi fer konkurenciju i bezbednost proizvoda, navodi se u nacrtu zvaničnog saopštenja u koji je danas Rojters imao uvid.
Najniže cene zbog kojih su e-trgovine Shein i Temu, povezane s Kinom, postale toliko popularne među potrošačima, uskoro bi mogle porasti ako Bajdenova administracija ograniči njihovo korišćenje rupa u zakonu o trgovini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska unija povećaće carinsku kontrolu robe koju platforme e-trgovine, kao što su Temu i Šejn, direktno isporučuju potrošačima u EU jer nastoji da obezbedi fer konkurenciju i bezbednost proizvoda, navodi se u nacrtu zvaničnog saopštenja u koji je danas Rojters imao uvid.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Marokanske snage bezbednosti sprečile su danas pokušaj više stotina migranata, uglavnom podsaharskih Afrikanaca, da ilegalno pređu granicu i uđu u španski grad, eksklavu Seutu.
Ukrajinske rakete FP-5 "Flamingo" pogodile su industrijska preduzeća vazduhoplovno-kosmičkog sektora u Samari, u Rusiji, u subotu, 15. avgusta, tokom istovremenih napada dronom na Krimu.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.