* Skoro ni jedna jedina kesa ne ispunjava kriterijume koje je propisao Grad Beograd, što je trgovcima i dalo za pravo da nam ih naplaćuju
* Proizvođači kesa pali su na ispitu i kada je reč o debljini, ali i razgradivosti kesa, pokazalo je testiranje u laboratoriji Tehnološkog fakulteta
Do sada smo sumnjali, a sada imamo i dokaz da su "ekološke kese" koje kupujemo u prodavnicama čista prevara!
To je dokazala analiza koja je sprovedena u akreditovanoj laboratoriji Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu na zahtev udruženja "Zaštita potrošača", a uz podršku USAID-a.
Uzorkovane su kese iz najvećih prodajnih lanaca, apoteka i drogerija koje plaćamo od 5 do 30 dinara, a sve u cilju očuvanja životne sredine. S druge strane, skoro ni jedna jedina kesa ne ispunjava kriterijume koje je propisao Grad Beograd, što je trgovcima i dalo za pravo da nam te iste kese naplaćuju.
Te kese bi trebalo da budu izdržljivije kako bismo ih više puta koristili, te je zato propisano da ne smeju da budu tanje od 50 mikrona. Uz to, morale bi da sadrže dovoljnu količinu aditiva koji ih čine razgradivim.
Ispostavilo se da je istina sasvim drugačija i da većina kesa nije ni približno propisane debljine, a samo jedan od uzoraka razgradio se u predviđenom roku. Kese iz većine prodajnih objekata toliko su bile tanke da uopšte nisu ni mogle da se podvrgnu procesu analize, dok su samo dve od 13 analiziranih kesa na svim mestima imale potrebnu debljinu nešto veću od 50 mikrona.
Foto: Zastitnik potrosaca / Shuttterstock
To znači samo jedno - takvu kesu teško da ćemo moći da iskoristimo više puta, ako uopšte izdrži i jednokratnu upotrebu od prodavnice do kuće. Njen sastav je toliko loš da postoji velika mogućnost da će pući ukoliko je malo više opteretimo. Dakle, jedino što su trgovci uradili do sada jeste to što su ponovo našli način da nas "opelješe"! Besplatne kese počeli su da naplaćuju po nimalo simboličnoj ceni, a potrošači zauzvrat nisu dobili apsolutno ništa.
Alarmantno
Koliko je situacija loša najbolje govori to što svaka treća kesa nije dovoljno ili uopšte nije razgradiva! Samo jedna testirana kesa ispunjavala je sve kriterijume, i to jedva
Nenad Bumbić, Zaštita potrošača
Nenad Bumbić, predsednik udruženja "Zaštita potrošača", kaže da od svih kriterijuma, jedino se dosledno poštuje deo Odluke Grada Beograda da treba povećati cenu kesa.
- Oko 60 odsto plastičnih kesa koje kupujemo u supermarketima tanje je nego što to sme da bude! Prvobitno smo uzorkovali 75 kesa. Iznenadilo nas je to što nam je bilo izuzetno teško da nađemo kese koje na svim mestima deblje od 50 mikorna. Na kraju smo izdvojili 13 kesa iako na sedam od tih kesa ni na jednom delu nije izmerena debljina veća od 50 mikrona. Pet uzoraka je imalo srednju vrednost debljine iznad 50 mikrona, ali je bilo pojedinih tačaka gde je debljina bila manja. Da smo primenli provbitni kriterijum da testiramo samo kese koje su deblje od 50 mikrona, uopšte ne bi imalo smisla da testiramo razgradivost. Izabrali smo 13 kesa koje su imale debljinu najbližu propisanoj donjoj granici ili sui z velikih trgovinskih lanaca - kaže on i dodaje:
Foto: Zastitnik potrosaca / Shuttterstock
- Koliko je situacija loša najbolje govori to što svaka treća kesa nije dovoljno ili uopšte nije razgradiva! Samo jedna testirana kesa ispunjavala je sve kriterijume, i to jedva.
Da stvar bude gora, upozorava on, pronađene su i kese koje su čak 75 odsto tanje nego što bi smele da budu.
Foto: Zastitnik potrosaca / Shuttterstock
- Zakidanjem na debljini direktno se urušava cela koncepcija mera Grada Beograda za smanjivanje količine kesa koje bacamo. Grad je odredio minimalnu debljinu kesa sa namerom da tako osigura da potrošači mogu više puta da koriste istu kesu, što bi trebalo da dovede do toga da ih manje bacamo. Logično bi bilo da su skuplje i veće kese deblje, jer u njih može da stane više robe, međutim ta logika nije baš prisutna na našem tržištu. Merenja su pokazala da su i velike i male kese po pravilu jednake debljine, a ima i lanaca u kojima su velike kese, u koje staje više namirnica, tanje od malih - ističe Bumbić i dodaje:
Grad Beograd: U narednom periodu ćemo raditi kontrole
Gradska sekretarka za zaštitu životne sredine Grada Beograda Ivana Vilotijević istakla je da će ubuduće mnogo češće i rigoroznije kontrolisati kvalitet kesa.
- Plan Grada Beograda je da po usvajanju Pravilnika o tehničkim i drugim zahtevima za plastične kese u narednom periodu redovno radi testiranje kvaliteta kesa i njihovu usaglašenost sa važećim zakonskim propisima - rekla je ona.
- Zato preporučujem potrošačima da koriste velike kese samo za robu koja je laka, a zauzima veliku zapreminu, poput čipsa. Male kese treba koristiti za nošenje težih artikala, kao na primer flaše sa vodom ili sokom. U suprotnom, kupci rizikuju da veća kesa pukne, a da sadržaj kese moraju da sakupljaju sa ulice - savetuje naš sagovornik.
Prvi čovek udruženja "Zaštita potrošača" objasnio je da prema trenutnim propisima trgovci treba sami jednom godišnje da testiraju kvalitet kesa koje prodaju, a onda da sertifikat laboratorije podnesu državi na uvid.
- Oni testiraju kesu koju sami izaberu. Ako test pokaže da je ona dobra, narednih godinu dana mogu slobodno da prodaju kese. Jasno je da proizvođač na testiranje neće doneti kesu za koju nije siguran da je kako treba i da nju može posebno da proizvede tako da bude bolja od ostalih kesa. Provera razgradivosti kesa funkcioniše kao kada bi se kontrola brzine kretanja vozila na putevima sprovodila samo jednom godišnje, recimo na tehničkom pregledu, i da nakon toga policija ne meri brzinu, već da samo traži uverenje o brzini zabeleženoj na tehničkom pregledu - kaže Bumbić.
Foto: Zastitnik potrosaca / Shuttterstock
Ali to nije sve! Bumbić kaže da je najgore od svega to što većina proizvođača uopšte ne donosi kese na testiranje.
- Naredno testiranje obavićemo za tri do šest meseci. Smatram da je dobro to što je naša država počela da preduzima mere da bi se smanjila količina plastičnog otpada. Ali takođe mislim da državni organi i Grad Beograd treba sami da počnu da testiraju kvalitet kesa i ostale robe - jasan je Bumbić.
Analiza debljine kesa:
* 75 uzoraka doneto na merenje debljine * 13 uzoraka je izabrano sa debljinom približnom propisanoj granici * 8 uzoraka je imalo debljinu ispod 50 mikrona * 5 uzoraka je imalo srednju vrednost debljine preko 50 mikrona, ali je bilo pojedinih tačaka gde je debljina bila manja * 7 kesa nigde nije izmerena debljina preko 50 mikrona * 2 kese su na svim mestima imale potrebnu debljinu od preko 50 mikrona
Analiza razgradivosti kesa:
* 9 kesa je podvrgnuto analizi (U uređaju za ubrzano starenje) * 5 kese su se razgradile u propisanom vremenu * 1 kesa se razgradile za malo više od standardom predviđenih 300 sati. Na ponovljenom ispitivanju, kese uzete u tom lancu, razgradnja se desila u predviđenom vremenu * 3 nisu dovoljno ili uopšte razgradive * 1 testirana kesa ispunjavala je sve kriterijume, ali jedva
EKSPERTI UPOZORAVAJU: Kese se veoma
teško razgrađuju na deponijama
Svega 15 do 25 proizvođača kesa svake godine redovno analizira svoje uzorke, rekla je dr Senka Popović, rukovodilac jedine akreditovane laboratorije u kojoj može da se testira razgradivost kesa sa Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu.
Prema njenim rečima, prethodnih osam godina, koliko se vodila evidencija u Agenciji za zaštitu životne sredine, broj proizvođača koji proizvode razgradive kese se kretao oko 80, s tim da u udruženju "Gumara i plastičara" kažu da je taj broj i veći.
Na pitanje zašto se kese testiraju u komori i kakvi su uslovi unutar nje, ona odgovara:
- Ona imitira uslove spoljašnje sredine, ali su drastično ubrzani uslovi. Odnosno temperatura, intenzitet zračenja lampi je jači nego zračenje sunčeve svetlosti, a intenzitet vlage je veći nego kada bi se kesa izložila u životnu sredinu.
U komori temperatura varira između 40 i 50 stepeni. Jasno je da kese, nakon što budu zatrpane na deponiji, neće biti izložene svetlosti, da je temperatura znatno niža i da je smanjena količina kiseonika. Postavlja se pitanje da li će se kese u deponijama razložiti.
- Razgradnja i dalje teče, doduše znatno usporenije - istakla je Popovićeva.
Njena koleginica, profesorka Branka Pilić slaže se da postoje šanse da će se kese razgraditi na deponiji, ali da je problem postizanje potrebnih uslova.
- Postoje neka istraživanja gde su te kese u laboratorijskim uslovima pod dejstvom tačno određenih kultura mikroorganizama razgrađene od 25 do 35 odsto, što nije dovoljno da bi se takva kesa proglasila biorazgradivom prema važećim evropskim standardima. Uslovi koji vladaju na deponijama nisu dovoljni da bi se ta kesa mogla razgraditi, jer zavisi od godišnjeg doba, zavisi od toga kolika je temperatura u samom zemljištu, jer da bi se uopšte mogla desiti bilo kakva hemijska razgradnja polietilena, temperatura treba da bude veća od 40 stepeni - smatra ona.
Preporuku NBS do sada je prihvatila samo jedna domća banka, da se građanima olakša kupovina prve nekretnine, kao i da lakše dođu do mikropozajmica od 90.000 dinara
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Preporuku NBS do sada je prihvatila samo jedna domća banka, da se građanima olakša kupovina prve nekretnine, kao i da lakše dođu do mikropozajmica od 90.000 dinara
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić u jučerašnjem gostovanju na B92 izneo je dramatično i brutalno razotkrivanje opasnih veza između takozvane "studentske liste" i zločinačkog režima u Prištini.
U jučerašnjoj debati blokaderski kandidat Miljan Salata je čovek koji bi danas da deli lekcije građanima Srbije i kroji ekonomiju naše zemlje, a godinama je gradio karijeru radeći za hrvatski projektni biro iz Rijeke.
Novi Beograd je večeras goreo od ponosa, patriotizma i nezaustavljive narodne energije gde se okupila reka nasmejanih, raspoloženih građana kako bi pružili nikad snažniju podršku politici predsednika Aleksandra Vučića, nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Miljan Salata, kandidat blokaderske liste, godinama je radio za ZDL studio iz hrvatskog grada Rijeke, gde je učestvovao na projektima u toj zemlji, uključujući zagrebački Paromlin, hotel Grabovac, Kantridu i privatne vile.
Siniša Mali odgovorio je na tvrdnje da Srbija navodno ekonomski zaostaje za Evropom projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, navodeći da bi srpska ekonomija do 2031. trebalo kumulativno da poraste 23,4 odsto, naspram 7,2 odsto u evrozoni.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije uhapsili su M. T. (51), državljanina Srbije i Crne Gore, za kojim je NCB Interpol Podgorica raspisao crvenu međunarodnu poternicu.
Tokom protekla 24 sata u Centru za hitnu pomoć Vojnomedicinske akademije pregledano je više stotina pacijenata, a zabeležene su teške povrede na radu, u saobraćaju i tučama, izjavio je glavni dežurni grupe Internih klinika VMA, pukovnik prof. dr Predrag Đurić.
Presretnute Skaj poruke otkrile su da je odbegli vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer pokušavao da sazna gde se tačno nalazi svaki "škaljarac" kog je dovodio u vezu sa likvidacijama u ratu klanova.
Prava drama i jezivo psihičko maltretiranje odigrali su se u stanovima na riječkom Banderovu, kada je penzioner J. P., lokalni majstor, otišao kod svog komšije Lovorka Z. (55) misleći da ide na običnu sitnu popravku slavine, ali ga je dočekao pakao iz kog satima nije mogao da pobegne.
U velikoj i sinhronizovanoj akciji zagrebačke policije i USKOK-a razbijena je organizovana zločinačka mreža švercera duvana, koja je u Hrvatsku uspela da prokrijumčari čak 5,7 miliona komada cigareta, više od 7,3 tone sitno rezanog duvana i oko 4,5 tona duvana u listu.
Ruske Strateške raketne snage počele su sveobuhvatnu proveru borbene gotovosti u Vladimirskom raketnom udruženju, tokom koje su mobilni interkontinentalni raketni sistemi "Jars" upućeni na rute borbenog patroliranja.
Kijev se suočava sa novim problemima u snabdevanju električnom energijom zbog čega stanovnici ukrajinske prestonice ponovo kupuju petrolejske lampe iz sovjetskog perioda.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Ako tražite psa koji će budno motriti na dvorište, reagovati na nepoznate posetioce i istovremeno biti veran prijatelj ukućanima, nemački ovčar mogao bi da bude pravi izbor.
Sa hladnijim danima vraća se dobro poznati problem: opran veš satima stoji na sušilici, a stan se puni vlagom. Srećom, postoji jednostavan japanski način koji može da pomogne. Poznat je kao "metoda duge“" a zasniva se na pravilnom raspoređivanju odeće.
Mlada Luisa oduvek je maštala o tome da stane pred tablu, deli znanje i inspiriše generacije učenika. Međutim, sudbina i njeni prirodni aduti umešali su prste i naterali je na radikalan zaokret o kome danas bruji internet.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Tiktokerka Esther Bešlić je nastupom na "Supertalentu" oduševila sve, a sada je raspametila svoje pratioce na TikToku pošto je otpevala veliki hit Halida Bešlića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.