* Željko Stanimirović iz Lazarevca tvrdi da je odbijen za kredit u Unikredit banci, čiji je klijent, zato što je pre nekoliko godina tužio i dobio na sudu Rajfajzen banku
* Banke ne bi smele da se dogovaraju o tome ko može da koristi usluge, a ko ne. Veliki problem je što ne moraju da daju pismeno objašnjenje za odbijanje, kažu stručnjaci
Verovali ili ne, Unikredit banka kažnjava svoje klijente koji su tužili neku drugu banku! I dok smo do sada imali slučajeve da banke za kreditne proizvode odbijaju klijente koji su protiv njih presavili tabak, sada je sve to otišlo i korak dalje, pa su se pojedine banke umrežile i podelile podatke o onima koji su tužili.
Na ovaj sramni slučaj upozorio je Željko Stanimirović (41) iz Lazarevca, koji za Zaštitnik potrošača tvrdi da je odbijen za kredit u Unikredit banci, čiji je klijent, zato što je pre nekoliko godina tužio i dobio na sudu Rajfajzen banku!
- Pre dve godine tužio sam Rajfajzen banku zbog naplate troškova obrade kredita. Pronašao sam ugovore, angažovao advokata i rešio spor sa Rajfajzen bankom. Odmah nakon toga odlučio sam da pređem u Unikredit banku. Međutim, sada se ispostavilo da to nije bila dobra odluka! Naime, pre nekoliko dana otišao sam da podignem novi kredit, jer ispunjavam sve uslove za to. Službenica koja me je primila počela je da unosi moje podatke u kompjuter, međutim u trenutku kada je ukucavala moj matični broj sve je obustavila i vratila mi papire, odbijajući da mi da zahtev za kredit - kaže Stanimirović.
On dodaje da razlog za odbijanje kredita nije dobio u pisanoj formi, ali da je usmeno dobio odgovor koji ukazuje da je očigledno reč o diskriminaciji zbog tužbe.
- Kada sam je ljubazno zamolio da mi kaže razlog zbog čega ne mogu da podignem kredit, ona mi je tiho rekla da je to zato što sam tužio banku i da zbog toga ne mogu da dobijem pozajmicu u njihovoj banci. Malo je reći da sam bio razočaran. Pokupio sam svoje papire i sada se pitam da li ću više i u bilo kojoj banci moći da podignem kredit, jer sam izgleda na "crnoj listi" samo zato što sam na sudu ostvario svoja prava - priča Stanimirović.
Foto: Shutterstock
On dodaje da mu je službenica okrenula ekran da vidi kako je njegov matični broj uokviren crvenom bojom, što je očigledno znak da je blokiran u centralnom sistemu banaka.
- Da stvar bude gora, radnica u Unikredit banci nije mi dala nikakav papir ili dokaz sa kojim bih mogao nekome da se žalim ili da tražim pravnu pomoć. Usmeno mi je objasnila o čemu se radi i jedino što sam mogao bilo je da pokupim svoje papire i izađem iz filijale - priča Stanimirović.
Dejan Gavrilović, predsednik Udruženja bankarskih klijenata "Efektiva", objašnjava za Zaštitnik potrošača da je ovo očigledno pokušaj banaka da smanje broj tužbi s obzirom da je sve više građana koji žele da ostvare svoja prava i uspevaju u tome.
Monopol i solidarnost
Banke na taj način pokazuju solidarnost jedna prema drugoj i onda govorimo o jednom lošem poslovanju i monopolu
Milan Kovačević, ekonomista
- Da stvar bude komplikovanija, banka nema nikakvu zakonsku obavezu da napismeno daje obrazloženje zbog čega je kredit odbijen, tako da dokazi da je klijent odbijen jer je tužio neku banku jednostavno ne postoje. Zbog toga klijent ne može da se žali nikome! Jedino ko bi u ovom slučaju mogao da reaguje jeste Poverenik za zaštitu podatka ličnosti, jer su Rajfajzen i Unikredit banka nezakonito delile informacije o ovom klijentu - kaže Gavrilović.
On dodaje da ukoliko se ovakva praksa nastavi i banke krenu da odbijaju klijente zbog tužbi, Udruženje "Efektiva" će pozvati građane da gase svoje račune u bankama i da podignu svoje štednje.
- To će biti u znak protesta, a banke će opet biti na gubitku. Njima nikako ne ide u prilog da gube svoje klijente, od kojih imaju profit i kojima uzimaju kamate za svoje usluge. Mislim da im ovo nije dobar način da odgovore ljude da tuže banke i mislim da će brzo da prestanu sa ovom sramotnom praksom - dodaje on.
Foto: Shutterstock
Ekonomista Milan Kovačević ocenjuje za Zaštitnik potrošača da je ponašanje Unikredita i Rajfajzen banke nedopustivo jer se na taj način povređuje tržište i vrši se pritisak na klijente da ne ostvaruju svoje pravo da tuže banke iako za to imaju osnova.
Naplaćivali fantomske troškove
Donedavno, i sama Unikredit banka naplaćivala je troškove kredita koji su bili osnov za tužbu. Svako ko je podizao kredit u ovoj banci morao je u startu da izdvoji dva odsto od pozajmljene sume za "administrativni trošak", ali tu nije bio kraj. Ova banka je naplaćivala "godišnju naknadu za održavanje kredita", koja je iznosila 0,5 odsto od pozajmljene sume. Tako je neko ko je od ove banke pozajmio 1.000.000 dinara na četiri godine, za pomenuta dva troška morao da izdvoji 40.000 dinara. U međuvremenu, verovatno zbog problema sa tužbama, Unikredit se odrekla pomenutih fantomskih troškova, bar kada je reč o gotovinskim i kreditima za refinansiranje. Međutim, naknada za administriranje je ostala u slučaju da preko ove banke podižete stambeni kredit, i iznosi jedan odsto od inicijalnog iznosa pozajmice.
- Banke ne bi smele da se dogovaraju o tome ko može da koristi usluge, a ko ne. Jedini razlog zašto bi banka odbila klijenta za podizanje kredita može da bude neispunjavanje uslova za njega, kašnjenje u otplatama, nedovoljna visina plate... Ukoliko je jedini razlog za odbijanje kredita to što je neko ostvario svoja zakonska prava i tužio neku drugu banku, to je zaista nedopustivo! Banke na taj način pokazuju solidarnost jedna prema drugoj, a klijente stavljaju u veoma loš položaj i onda govorimo o jednom lošem poslovanju i monopolu - tvrdi Kovačević.
On dodaje da bi svako ko se oseća kao oštećeni klijent trebalo da se obrati Narodnoj banci Srbije i da sastavi jednu pisanu izjavu o tome što mu je službenica navela kao razlog za odbijanje kredita i da pokaže svoju sumnju da je diskriminisan.
- Najveći problem je što bankari imaju pravo da bez pisanog obrazloženja odbiju davanje kredita. Naime, tu se radi o jednom obostranom poverenju između klijenta i banke i zbog toga je veoma teško dokazivo da su prava nekog ko je odbijen za kredit povređena. Svakako treba da se o ovome priča i da se prekine ovakva praksa da banke među sobom dele poverljive informacije i da sarađuju na ovakav način - kaže Kovačević.
Na naša pitanja iz Rajfajzen banke odgovorili su kratko.
- Podaci o poslovanju klijenta i banke predstavljaju bankarsku tajnu i mogu se dostavljati trećim licima jedino i isključivo u skladu sa članovima 47 i 48 Zakona o bankama. Odnose klijenta sa drugim bankama ne možemo da komentarišemo.
Iz Unikredit banke nismo dobili odgovore.
Šta treba da znate o tužbi protiv banaka
Ko može da tuži?
* Svi korisnici stambenih, gotovinskih, refinansirajućih kredita, bez obzira na to da li je kredit u evrima, francima ili dinarima * Bez obzira na to da li je kredit zatvoren ili je aktivan, može se tužiti * Može se tužiti za provizije obrade, praćenje kredita, prevremenu otplatu, aneksiranje * Korisnici stambenih kredita mogu da tuže za plaćanje osiguranja kod NKOSK-a * Nema zastare za tužbu! Mogu da tuže i oni koji su kredit otplatili i pre više od 10 godina * Istom tužbom mogu da se objedine troškovi obrade kredita i osiguranje kod NKOSK-a (za stambene kredite)
Troškovi sudskog procesa:
* Sudska taksa (taksa na tužbu), zavisi od visine tužbenog zahteva * Za iznose do 100.000 dinara, taksa je od 2.000 do 6.000 dinara * Za iznose preko 100.000 dinara, taksa je od 12.000 do 18.000 dinara * U istoj visini se na kraju postupka plaća taksa na presudu * Ako se spor uspešno okonča, obe takse se refundiraju korisniku kredita
U subotu, kada je centar radio samo dva sata, uz tehničku podršku Unikredit banke, organizovana je akcija deljenja poklon-kartica kupcima zbog čega su stvoreni kilometarski redovi
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U subotu, kada je centar radio samo dva sata, uz tehničku podršku Unikredit banke, organizovana je akcija deljenja poklon-kartica kupcima zbog čega su stvoreni kilometarski redovi
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Beograđani i gosti prestonice koji će prisustvovati skupu 27. juna u Beogradu imaju priliku da uživaju u raskošnom svetlećem programu i sinhronizovanim dronovima uoči skupa "Srbija jedna porodica".
Hrvatima i njihovim medijima mržnja prema Srbiji i svima koji je predstavljaju ušla je u terminalnu fazu, pa sad u svemu vide "bizarnosti" i "nadrealnosti".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa poslanikom i liderom Demokratske narodne partije Milanom Kneževićem, koji mu je doneo na poklon sliku Cetinjski manastir.
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
Policija u Novom Pazaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsila je M. D. (36) iz Novog Pazara i M. S. (55), državljanina Turske, zbog sumnje da su izvršili krivična dela teška dela protiv opšte sigurnosti i falsifikovanje isprave.
Policija u Beogradu, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je K. B. (34) iz Niša, zbog sumnje da je od 12. maja do 17. juna izvršio više krivičnih dela teška krađa i krađa na području opštine Savski venac.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
U parlamentu Gruzije izbila je tuča između poslanika opozicione stranke "Za Gruziju" i vladajućeg "Gruzijskog sna", a u fizičkom obračunu učestvovali su i muškarci i žene.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorio je da će Rusija dugoročno ostati ozbiljna pretnja za Alijansu, dok ruska vojska, prema njegovoj oceni, ubrzano stiče borbeno iskustvo kroz rat u Ukrajini.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.