Za svaku ratu prilikom "beskamatnog" plaćanja banke uzimaju minimum 50 dinara provizije svakog meseca, za šta klijenti slučajno saznaju jer ih o tome ne obaveste ni banka, ni trgovac
Kada god pomislimo da banke u Srbiji više ne mogu da smisle nijedan novi nepostojeći trošak, one nas iznenade još nekom provizijom. Jedan slučaj u nizu je naplaćivanje provizije od minimum 50 dinara mesečno kada se koriste kartice za plaćanje robe na rate bez kamate. To praktično znači da kada vidite reklamu za neku karticu "Na rate bez kamate", to ne znači da će vam ova usluga biti besplatna, već samo da fiktivno nećete imati trošak koji se zove "kamata", već je taj namet imenovan kao "provizija"!
Iako u prvi mah 50, 60 ili 70 dinara izgleda kao malo novca, to u krajnjem zbiru nije tačno. Primera radi, ako kupite neki proizvod od 3.000 dinara na šest mesečnih rata, on će vas na kraju koštati 3.300 dinara, što je čak 10 odsto skuplje, mnogo više nego bilo koja kamata.
Na ovo je reagovala Nacionalna organizacija potrošača Srbije (NOPS), koja se obratila Tržišnoj inspekciji, a potom i Narodnoj banci Srbije, i ova institucija je potvrdila da ovakva usluga više ne može da se zove "na rate bez kamate" jer potrošači imaju trošak, bez obzira na to da li se on zove "kamata" ili "provizija".
Foto: Zastitnik potrosaca
Stručnjaci iz oblasti zaštite potrošača takođe tvrde da svaka banka koja nastavi da ovako reklamira svoje kartice krši Zakon na polju nepoštene poslovne prakse i prevarnog oglašavanja. Oni pozivaju banke da se odreknu ovog nerazumnog i neopravdanog nameta, a uz to, na potrošače apeluju da bolje obrate pažnju na svoje račune i na troškove koji im se naplaćuju.
Foto: Zastitnik potrosaca
Nikolić: Bojkotujte banke
Zoran Nikolić apeluje na potrošače da postanu svesni svojih prava:
- Pored banaka, u svemu ovome postoji i krivica nas potrošača, koji im sve to dopuštamo i sve gutamo. Nivo svesti koja su prava potrošača i kolika je njihova snaga u Srbiji je još uvek na jako niskom nivou. Moramo se dozvati pameti, da se trgnemo, da prestanemo uvek da popuštamo i da odreagujemo na nepravde. Pa u Italiji pre nekoliko godina kada su hteli da povećaju cenu testenine nastali su masovni protesti i naravno da od poskupljenja nije bilo ništa. Zamislite da od sutra niko više ne uzima te proizvode banaka, videli biste kako bi se promenio njihov način poslovanja i odnos prema potrošačima. Potrošači moraju više da cene svoja prava i da vode računa o svojim računima i šta im se sve naplaćuje - apeluje Nikolić.
Zoran Nikolić, potpredsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) prvi je na Tviteru upozorio sve ljude na to da, kada koriste kartice, banke uzimaju proviziju od minimum 50 dinara za plaćanje robe na rate. On je za naš list izjavio da je bankovni sektor u našoj zemlji najgori primer konkurencije i pozvao banke da ukinu ovaj trošak.
- Čim smo ovo primetili, poslali smo prijavu Tržišnoj inspekciji, a potom su oni to prosledili Narodnoj banci Srbije. Došao je jasan odgovor da to više ne može da se reklamira kao "na rate bez kamate" jer ljudi svakako imaju trošak koji ranije nisu imali. Iako će sada neki finansijski stručnjaci reći da kamata i provizija nisu isto, jedino je bitno da usluga plaćanja na rate preko kartice prosto nije više besplatna i potrošače ne treba da zanima kako se tačno zove to što plaćaju. Svaka banka koja nastavi da se reklamira kao ranije krši Zakon jer se prevarno oglašava i tako obmanjuje potrošače i stoga mora biti kažnjena - kaže Nikolić.
Naš sagovornik kaže da banke za ovaj svoj potez daju prilično nebulozno objašnjenje da stimulišu kupovinu krupnijih i skupljih proizvoda jer u tom slučaju ta provizija čini minimalan procenat.
- Ali većina ljudi kupuje manje stvari, pa tako, ako kupite nešto od 3.000 dinara na šest rata, to ćete platiti 3.300 dinara, što je čak 10 odsto skuplje. Još veći je problem što su ovo uradile sve banke i sada potrošači nemaju alternativu da napuste jednu i odu u drugu koja to ne naplaćuje. Definitivno, banke u našoj zemlji najgori su primer konkurencije - rekao je Nikolić.
Klijenti slučajno saznali
Brojni klijenti banaka svoje nezadovoljstvo ovim novim nametnutim i izmišljenim troškom iskazali su tako što su kontaktirali sa našom redakcijom, ali još je veći broj onih koji su na društvenim mrežama postavili pregršt negativnih komentara. Jedna korisnica Tvitera za još jedan u nizu troškova saznala je slučajno i veoma slikovito je u svom postu objasnila kako nas banke obmanjuju u svojim reklamnim sloganima.
- Ovo sam slučajno saznala u banci kada sam otišla za drugo pitanje. "Na rate, bez kamate" kod banaka znači 50 dinara na svaku ratu - jasna je bila ona.
Sa njom se složio i još jedan korisnik koji je imao daleko gore iskustvo jer su mu održavanje računa i drugi troškovi zaista papreno naplaćeni.
- Da, znam, uzimaju i mnogo više. Banka mi je prošle godine uzela oko 7.000 dinara samo za održavanje računa i provizije od onlajn uplata - požalio se on.
Pitanje na šta trošite svoj novac se u svakodnevnom životu može smatrati kao neprikladno, međutim da li je tako i kada su u pitanju banke? Društvene mreže već danima bruje o odgovoru jednog od klijenata
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pitanje na šta trošite svoj novac se u svakodnevnom životu može smatrati kao neprikladno, međutim da li je tako i kada su u pitanju banke? Društvene mreže već danima bruje o odgovoru jednog od klijenata
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Šiptarski ekstremisti okačili su zastave Albanije i zloglasne terorističke organizacije OVK na kapije srpskih crkava u Lipljanu, nakon čega je policija privela dvojicu provokatora!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je pokazao šta znači stvarna briga o građanima i odgovornost prema svojoj zemlji! U kasnim večernjim satima, iz prelepog sela smeštenog između Zlatibora i Priboja, nadomak Kokinog Broda, predsednik se obratio naciji i poslao snažnu, emotivnu i direktnu poruku svima u Srbiji.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.