Za svaku ratu prilikom "beskamatnog" plaćanja banke uzimaju minimum 50 dinara provizije svakog meseca, za šta klijenti slučajno saznaju jer ih o tome ne obaveste ni banka, ni trgovac
Kada god pomislimo da banke u Srbiji više ne mogu da smisle nijedan novi nepostojeći trošak, one nas iznenade još nekom provizijom. Jedan slučaj u nizu je naplaćivanje provizije od minimum 50 dinara mesečno kada se koriste kartice za plaćanje robe na rate bez kamate. To praktično znači da kada vidite reklamu za neku karticu "Na rate bez kamate", to ne znači da će vam ova usluga biti besplatna, već samo da fiktivno nećete imati trošak koji se zove "kamata", već je taj namet imenovan kao "provizija"!
Iako u prvi mah 50, 60 ili 70 dinara izgleda kao malo novca, to u krajnjem zbiru nije tačno. Primera radi, ako kupite neki proizvod od 3.000 dinara na šest mesečnih rata, on će vas na kraju koštati 3.300 dinara, što je čak 10 odsto skuplje, mnogo više nego bilo koja kamata.
Na ovo je reagovala Nacionalna organizacija potrošača Srbije (NOPS), koja se obratila Tržišnoj inspekciji, a potom i Narodnoj banci Srbije, i ova institucija je potvrdila da ovakva usluga više ne može da se zove "na rate bez kamate" jer potrošači imaju trošak, bez obzira na to da li se on zove "kamata" ili "provizija".
Foto: Zastitnik potrosaca
Stručnjaci iz oblasti zaštite potrošača takođe tvrde da svaka banka koja nastavi da ovako reklamira svoje kartice krši Zakon na polju nepoštene poslovne prakse i prevarnog oglašavanja. Oni pozivaju banke da se odreknu ovog nerazumnog i neopravdanog nameta, a uz to, na potrošače apeluju da bolje obrate pažnju na svoje račune i na troškove koji im se naplaćuju.
Foto: Zastitnik potrosaca
Nikolić: Bojkotujte banke
Zoran Nikolić apeluje na potrošače da postanu svesni svojih prava:
- Pored banaka, u svemu ovome postoji i krivica nas potrošača, koji im sve to dopuštamo i sve gutamo. Nivo svesti koja su prava potrošača i kolika je njihova snaga u Srbiji je još uvek na jako niskom nivou. Moramo se dozvati pameti, da se trgnemo, da prestanemo uvek da popuštamo i da odreagujemo na nepravde. Pa u Italiji pre nekoliko godina kada su hteli da povećaju cenu testenine nastali su masovni protesti i naravno da od poskupljenja nije bilo ništa. Zamislite da od sutra niko više ne uzima te proizvode banaka, videli biste kako bi se promenio njihov način poslovanja i odnos prema potrošačima. Potrošači moraju više da cene svoja prava i da vode računa o svojim računima i šta im se sve naplaćuje - apeluje Nikolić.
Zoran Nikolić, potpredsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) prvi je na Tviteru upozorio sve ljude na to da, kada koriste kartice, banke uzimaju proviziju od minimum 50 dinara za plaćanje robe na rate. On je za naš list izjavio da je bankovni sektor u našoj zemlji najgori primer konkurencije i pozvao banke da ukinu ovaj trošak.
- Čim smo ovo primetili, poslali smo prijavu Tržišnoj inspekciji, a potom su oni to prosledili Narodnoj banci Srbije. Došao je jasan odgovor da to više ne može da se reklamira kao "na rate bez kamate" jer ljudi svakako imaju trošak koji ranije nisu imali. Iako će sada neki finansijski stručnjaci reći da kamata i provizija nisu isto, jedino je bitno da usluga plaćanja na rate preko kartice prosto nije više besplatna i potrošače ne treba da zanima kako se tačno zove to što plaćaju. Svaka banka koja nastavi da se reklamira kao ranije krši Zakon jer se prevarno oglašava i tako obmanjuje potrošače i stoga mora biti kažnjena - kaže Nikolić.
Naš sagovornik kaže da banke za ovaj svoj potez daju prilično nebulozno objašnjenje da stimulišu kupovinu krupnijih i skupljih proizvoda jer u tom slučaju ta provizija čini minimalan procenat.
- Ali većina ljudi kupuje manje stvari, pa tako, ako kupite nešto od 3.000 dinara na šest rata, to ćete platiti 3.300 dinara, što je čak 10 odsto skuplje. Još veći je problem što su ovo uradile sve banke i sada potrošači nemaju alternativu da napuste jednu i odu u drugu koja to ne naplaćuje. Definitivno, banke u našoj zemlji najgori su primer konkurencije - rekao je Nikolić.
Klijenti slučajno saznali
Brojni klijenti banaka svoje nezadovoljstvo ovim novim nametnutim i izmišljenim troškom iskazali su tako što su kontaktirali sa našom redakcijom, ali još je veći broj onih koji su na društvenim mrežama postavili pregršt negativnih komentara. Jedna korisnica Tvitera za još jedan u nizu troškova saznala je slučajno i veoma slikovito je u svom postu objasnila kako nas banke obmanjuju u svojim reklamnim sloganima.
- Ovo sam slučajno saznala u banci kada sam otišla za drugo pitanje. "Na rate, bez kamate" kod banaka znači 50 dinara na svaku ratu - jasna je bila ona.
Sa njom se složio i još jedan korisnik koji je imao daleko gore iskustvo jer su mu održavanje računa i drugi troškovi zaista papreno naplaćeni.
- Da, znam, uzimaju i mnogo više. Banka mi je prošle godine uzela oko 7.000 dinara samo za održavanje računa i provizije od onlajn uplata - požalio se on.
Pitanje na šta trošite svoj novac se u svakodnevnom životu može smatrati kao neprikladno, međutim da li je tako i kada su u pitanju banke? Društvene mreže već danima bruje o odgovoru jednog od klijenata
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pitanje na šta trošite svoj novac se u svakodnevnom životu može smatrati kao neprikladno, međutim da li je tako i kada su u pitanju banke? Društvene mreže već danima bruje o odgovoru jednog od klijenata
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Analitičar Uroš Piper osvrnuo se na izjavu blokaderskog profesora Fakulteta političkih nauka Miloša Bešića o političkoj situaciji u Srbiji, ocenivši da su njegove poruke neprihvatljive i da dovode u pitanje značaj izbornog procesa.
Srpska lista (SL) danas je podnela žalbu izbornom panelu za žalbe i predstavke u Prištini na objavljene rezultate vanrednih parlamentarnih izbora zbog, kako je navedeno, ozbiljnih nepravilnosti koje su direktno uticale na raspodelu mandata namenjenih srpskom narodu
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Policija iz Istre saopštila je da je jutros oko šest časova primila dojavu od Hitne pomoći da je na području Buzeta detetu potrebna hitna medicinska pomoć. Dete je, uprkos naporima zdravstvenih radnika, preminulo.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Američki geološki zavod upozorio je da sever Venecuele, već razoren serijom snažnih zemljotresa, u narednih sedam dana ima 48 odsto šanse da ga pogodi još jedan naknadni potres jači od pet stepeni Rihterove skale.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko najpre se sastao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom na Valdaju, a zatim je odmah otišao u Peking na razgovor sa predsednikom Kine Si Đinpingom, u trenutku kada Minsk sve ozbiljnije upozorava na pretnje iz Kijeva.
Tela brata od osam godina i sestre od deset godina pronađena su u automobilu u mestu Ksilofagu na Kipru, nakon što su deca, prema prvim informacijama, nekoliko sati provela u vozilu na velikoj vrućini.
Svečanom dodelom nagrada i projekcijom filma "Saučesnici" reditelja Marka Novakovića završen je 9. Ravno Selo Film Festival, međunarodni festival prvog ili drugog filma, koji je tokom četiri dana u Ravnom Selu okupio filmske autore, goste iz zemlje i inostranstva, mlade stvaraoce i publiku.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Lekari neprestano upozoravaju da ekstremne temperature nisu šala i da klima-uređaj uključen "na najjače" često nije ni najbolje ni najzdravije rešenje.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.