Mlečne čokolade poznatih brendova prepune su šećera, ostalih sastojaka samo kolko mora, pokazalo je istraživanje Zaštitnika
Kvalitet mlečne čokolade određuje količina kakaoa i mleka, a potrošači s pravom očekuju da ih slatki proizvodi poznatih brendova imaju u znatnoj količini. Da li je to tako zaista, proverila je ekipa Zaštitnika potrošača upoređujući poznate čokolade na osnovu istaknutih deklaracija.
Nasumice smo izabrali šest čokolada popularnih među potrošačima - "najlepše želje", "kranč", "dorina", "milka", "šogeten" i "galeb" i istražili koliko koja tabla sadrži kakaoa, koliko mleka u prahu, a koliko šećera. Dakle, proverili šta mi zapravo jedemo kada kupimo ovaj slatkiš!
Prema našem mini-istraživanju na osnovu podataka sa deklaracije, svih šest čokolada sadrži više od polovine šećera, dok udeo kakaoa ne prelazi 33 odsto. Ni mleko u prahu nije na zavidnom nivou, pa ga kod nekih ima samo u tragovima.
Foto: Shutterstock
Tako, na primer, "galeb" mlečna čokolada ima 25 odsto kakaoa, a šećer čini 51 odsto njenog sadržaja. Mleka u prahu ima svega 19 procenata i tako spada među najlošije slatkiše ove vrste. Odmah posle nje dolazi "najlepše želje", koja je nekada bila zaštitni znak srpske konditorske industrije. To više nije sigurno jer, verovali ili ne, sadrži svega 27 odsto kakaoa i čak 53 odsto šećera. Ranije je ova čokolada sadržala 29 procenata kakaoa, što znači da je kvalitet i te kako opao.
Ništa bolja situacija nije ni sa "šogeten" kockicama čokolade. I ona je među proizvodima sa manjim procentom kakaoa - 30 odsto i čak 55 odsto šećera. Što se tiče udela mleka, njega ima svega 18 odsto.
"Milka" čokolada sadrži nešto veći procenat kakao-delova - oko 33 odsto, ali je zato u vrhu crne liste po količini šećera - čak 55 procenata. Međutim, ono što nam je zapalo za oko jeste da na većini pakovanja ove čokolade, pogotovo na mlečnoj, ne postoji podatak koliko sadrži mleka. Ovaj podatak ne možete naći na pakovanjima "kranča", koji sadrži 29 odsto kakaoa i čak 57 odsto šećera.
I Krašova "dorina" je odmah posle nje, jer prema deklaraciji tabla ove čokolade ima 41 odsto šećera i kakaoa isto koliko i "kranč". Međutim, zanimljivo je da je Krašova poslastica do skoro imala 33 odsto kakao-delova i 20 procenata mleka, što znači da je i njen kvalitet opao, odnosno da je hrvatski proizvođač rešio da uštedi, ali na štetu potrošača!
Foto: informer.rs
Domaći stručnjaci smatraju da je ovo tipičan primer obmane potrošača i ozbiljno kršenje Zakona o deklarisanju. U Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije (NOPS) napominju za Zaštitnik potrošača da je krajnje vreme da sve nadležne institucije počnu da rade svoj posao i ozbiljno nalože detaljne analize ovakvih proizvoda.
- Ovo je prevara i ozbiljna zloupotreba zakona i loše kontrole! Još strašnije je to što je reč o poznatim brendova čokolada koji su veoma popularni među potrošačima. Ljudi računaju da, ako kupe poznato ime i "dobro" ga plate, jedu kvalitetno. Još kad na pakovanju vide sliku krave ili kantice sa mlekom, kupuju bez razmišljanja. To je zabluda i obmana! Jer, kada pročitate detaljno deklaraciju, videćete da mleka i kakaoa ima najmanje, baš kao što je i pokazalo vaše istraživanje. Tako da je nedopustivo da se ovi slatkiši onda i deklarišu kao čokolade pune mleka, kakaoa, lešnika... A da ne govorim tek o smanjenim gramažama, a podignutim cenama - napominju u ovom udruženju i ističu:
- Moraju da se alarmiraju nadležni organi! Mora da reaguje što pre Komisija za zaštitu konkurencije. Ovi proizvođači iz konditorske industrije su prevaranti i za to moraju da dobiju svoje kazne i da promene način poslovanja!
Inače, prema propisima koji važe u Srbiji, mlečna čokolada je proizvod dobijen od prerađenog kakao-zrna, šećera i mleka ili mlečnih proizvoda, koji sadrži najmanje 25 odsto ukupne suve materije kakao-delova, najmanje 14 odsto suve materije mleka, najmanje 2,5 odsto suvih nemasnih kakao-delova, najmanje 3,5 odsto mlečne masti... Dakle, svi analizirani proizvodi s pravom nose naziv mlečne čokolade, ali su svi sastojci na minimumu propisa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.