Mlečne čokolade poznatih brendova prepune su šećera, ostalih sastojaka samo kolko mora, pokazalo je istraživanje Zaštitnika
Kvalitet mlečne čokolade određuje količina kakaoa i mleka, a potrošači s pravom očekuju da ih slatki proizvodi poznatih brendova imaju u znatnoj količini. Da li je to tako zaista, proverila je ekipa Zaštitnika potrošača upoređujući poznate čokolade na osnovu istaknutih deklaracija.
Nasumice smo izabrali šest čokolada popularnih među potrošačima - "najlepše želje", "kranč", "dorina", "milka", "šogeten" i "galeb" i istražili koliko koja tabla sadrži kakaoa, koliko mleka u prahu, a koliko šećera. Dakle, proverili šta mi zapravo jedemo kada kupimo ovaj slatkiš!
Prema našem mini-istraživanju na osnovu podataka sa deklaracije, svih šest čokolada sadrži više od polovine šećera, dok udeo kakaoa ne prelazi 33 odsto. Ni mleko u prahu nije na zavidnom nivou, pa ga kod nekih ima samo u tragovima.
Foto: Shutterstock
Tako, na primer, "galeb" mlečna čokolada ima 25 odsto kakaoa, a šećer čini 51 odsto njenog sadržaja. Mleka u prahu ima svega 19 procenata i tako spada među najlošije slatkiše ove vrste. Odmah posle nje dolazi "najlepše želje", koja je nekada bila zaštitni znak srpske konditorske industrije. To više nije sigurno jer, verovali ili ne, sadrži svega 27 odsto kakaoa i čak 53 odsto šećera. Ranije je ova čokolada sadržala 29 procenata kakaoa, što znači da je kvalitet i te kako opao.
Ništa bolja situacija nije ni sa "šogeten" kockicama čokolade. I ona je među proizvodima sa manjim procentom kakaoa - 30 odsto i čak 55 odsto šećera. Što se tiče udela mleka, njega ima svega 18 odsto.
"Milka" čokolada sadrži nešto veći procenat kakao-delova - oko 33 odsto, ali je zato u vrhu crne liste po količini šećera - čak 55 procenata. Međutim, ono što nam je zapalo za oko jeste da na većini pakovanja ove čokolade, pogotovo na mlečnoj, ne postoji podatak koliko sadrži mleka. Ovaj podatak ne možete naći na pakovanjima "kranča", koji sadrži 29 odsto kakaoa i čak 57 odsto šećera.
I Krašova "dorina" je odmah posle nje, jer prema deklaraciji tabla ove čokolade ima 41 odsto šećera i kakaoa isto koliko i "kranč". Međutim, zanimljivo je da je Krašova poslastica do skoro imala 33 odsto kakao-delova i 20 procenata mleka, što znači da je i njen kvalitet opao, odnosno da je hrvatski proizvođač rešio da uštedi, ali na štetu potrošača!
Foto: informer.rs
Domaći stručnjaci smatraju da je ovo tipičan primer obmane potrošača i ozbiljno kršenje Zakona o deklarisanju. U Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije (NOPS) napominju za Zaštitnik potrošača da je krajnje vreme da sve nadležne institucije počnu da rade svoj posao i ozbiljno nalože detaljne analize ovakvih proizvoda.
- Ovo je prevara i ozbiljna zloupotreba zakona i loše kontrole! Još strašnije je to što je reč o poznatim brendova čokolada koji su veoma popularni među potrošačima. Ljudi računaju da, ako kupe poznato ime i "dobro" ga plate, jedu kvalitetno. Još kad na pakovanju vide sliku krave ili kantice sa mlekom, kupuju bez razmišljanja. To je zabluda i obmana! Jer, kada pročitate detaljno deklaraciju, videćete da mleka i kakaoa ima najmanje, baš kao što je i pokazalo vaše istraživanje. Tako da je nedopustivo da se ovi slatkiši onda i deklarišu kao čokolade pune mleka, kakaoa, lešnika... A da ne govorim tek o smanjenim gramažama, a podignutim cenama - napominju u ovom udruženju i ističu:
- Moraju da se alarmiraju nadležni organi! Mora da reaguje što pre Komisija za zaštitu konkurencije. Ovi proizvođači iz konditorske industrije su prevaranti i za to moraju da dobiju svoje kazne i da promene način poslovanja!
Inače, prema propisima koji važe u Srbiji, mlečna čokolada je proizvod dobijen od prerađenog kakao-zrna, šećera i mleka ili mlečnih proizvoda, koji sadrži najmanje 25 odsto ukupne suve materije kakao-delova, najmanje 14 odsto suve materije mleka, najmanje 2,5 odsto suvih nemasnih kakao-delova, najmanje 3,5 odsto mlečne masti... Dakle, svi analizirani proizvodi s pravom nose naziv mlečne čokolade, ali su svi sastojci na minimumu propisa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić izneo je šokantnu informaciju da su blokaderi samo za ketering na univerzitetima potrošili više od sedam miliona evra, čime je otvorio pitanje porekla novca i načina na koji su finansirane aktivnosti tokom blokada.
Gradonačelnik Subotice i član Glavnog odbora SNS Stevan Bakić preminuo je posle duge i teške bolesti. Tim povodom oglasio se Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Na veličanstvenom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", na kom je Vučić poslao snažne poruke, bio je prisutan i Drago Parandilović, deda osvedočenog blokadera Miloša Parandilovića.
Sociolog i profesor Filozofskog fakulteta Vladimir Vuletić smatra da je poslednje dve godine na delu bio jedan ozbiljni politički inžinjering, a da je cilj blokaderskog pokreta da se zločin u Srebrenici prizna kao genocid.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Kompozitor Mensur Ajdarpašić je gostujući u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" govorio o tome koliko mu je teško pao rastanak od Plavog tima.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
Tajne bračnih veza, ljubavni trouglovi i zločini koji su godinama ostajali skriveni povezuju tri potresna slučaja iz Klokočevca, Stare Pazove i Doboja.
Sukob koji počne zbog naizgled bezazlene stvari za samo nekoliko trenutaka može da preraste u fizički obračun, a potom i u napad nožem sa teškim posledicama. Jedan takav slučaj dogodio se početkom oktobra u Kragujevcu, a niz primera iz Srbije i regiona zabeleženih tokom ove godine pokazuje koliko brzo ovakvi sukobi mogu da eskaliraju.
Sukob u saobraćaju koji je počeo opasnom trkom automobila i "uletanjem u makazice" bio je, kako se sumnja, neposredni povod za brutalni napad u Zrenjaninu, kada je osumnjičeni M. J. (21) izvukao 22-godišnjeg mladića iz vozila marke "bmw" i izbo ga nožem.
Mladić na dvotočkašu smrtno je stradao noćas u 00.39 časova u saobraćajnoj nesreći u Ulici kralja Milana kod SKC-a, kada ga je udario automobil, rečeno je u Hitnoj pomoći.
Američki predsednik Donald Tramp ublažio je sankcije na ruski dizel i otvorio mogućnost da Moskva od izvoza goriva ostvari prihod između pet i šest milijardi dolara, nakon što je sa Vladimirom Putinom dogovorio isporuke 4,8 miliona tona.
Rusija bi od prodaje dizel goriva, dogovorene između Vladimira Putina i Donalda Trampa, mogla da ostvari prihod od čak 6,7 milijardi dolara, odnosno približno šest milijardi evra, ukoliko uspe da isporuči svih najavljenih 4,8 miliona tona, izračunao je nemački Bild.
Američki predsednik Donald Tramp izazvao je burne reakcije izjavom da bi Iran mogao da uništi Los Anđeles i San Dijego, koju je izneo tokom predizbornog skupa u Nebraski.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Kačamak je jedno od onih tradicionalnih jela koje nas mirisom i ukusom vraća u detinjstvo. Nekada se često nalazio na trpezama naših baka, a njegova popularnost ne jenjava ni danas.
Pevačica Jelena Karleuša našla se na poligrafu, gde je odgovarala na pitanja o odnosu sa 25 godina mlađim Aleksandrom Ševom, a njen odgovor na pitanje o njihovoj vezi privukao je posebnu pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.