Mlečne čokolade poznatih brendova prepune su šećera, ostalih sastojaka samo kolko mora, pokazalo je istraživanje Zaštitnika
Kvalitet mlečne čokolade određuje količina kakaoa i mleka, a potrošači s pravom očekuju da ih slatki proizvodi poznatih brendova imaju u znatnoj količini. Da li je to tako zaista, proverila je ekipa Zaštitnika potrošača upoređujući poznate čokolade na osnovu istaknutih deklaracija.
Nasumice smo izabrali šest čokolada popularnih među potrošačima - "najlepše želje", "kranč", "dorina", "milka", "šogeten" i "galeb" i istražili koliko koja tabla sadrži kakaoa, koliko mleka u prahu, a koliko šećera. Dakle, proverili šta mi zapravo jedemo kada kupimo ovaj slatkiš!
Prema našem mini-istraživanju na osnovu podataka sa deklaracije, svih šest čokolada sadrži više od polovine šećera, dok udeo kakaoa ne prelazi 33 odsto. Ni mleko u prahu nije na zavidnom nivou, pa ga kod nekih ima samo u tragovima.
Foto: Shutterstock
Tako, na primer, "galeb" mlečna čokolada ima 25 odsto kakaoa, a šećer čini 51 odsto njenog sadržaja. Mleka u prahu ima svega 19 procenata i tako spada među najlošije slatkiše ove vrste. Odmah posle nje dolazi "najlepše želje", koja je nekada bila zaštitni znak srpske konditorske industrije. To više nije sigurno jer, verovali ili ne, sadrži svega 27 odsto kakaoa i čak 53 odsto šećera. Ranije je ova čokolada sadržala 29 procenata kakaoa, što znači da je kvalitet i te kako opao.
Ništa bolja situacija nije ni sa "šogeten" kockicama čokolade. I ona je među proizvodima sa manjim procentom kakaoa - 30 odsto i čak 55 odsto šećera. Što se tiče udela mleka, njega ima svega 18 odsto.
"Milka" čokolada sadrži nešto veći procenat kakao-delova - oko 33 odsto, ali je zato u vrhu crne liste po količini šećera - čak 55 procenata. Međutim, ono što nam je zapalo za oko jeste da na većini pakovanja ove čokolade, pogotovo na mlečnoj, ne postoji podatak koliko sadrži mleka. Ovaj podatak ne možete naći na pakovanjima "kranča", koji sadrži 29 odsto kakaoa i čak 57 odsto šećera.
I Krašova "dorina" je odmah posle nje, jer prema deklaraciji tabla ove čokolade ima 41 odsto šećera i kakaoa isto koliko i "kranč". Međutim, zanimljivo je da je Krašova poslastica do skoro imala 33 odsto kakao-delova i 20 procenata mleka, što znači da je i njen kvalitet opao, odnosno da je hrvatski proizvođač rešio da uštedi, ali na štetu potrošača!
Foto: informer.rs
Domaći stručnjaci smatraju da je ovo tipičan primer obmane potrošača i ozbiljno kršenje Zakona o deklarisanju. U Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije (NOPS) napominju za Zaštitnik potrošača da je krajnje vreme da sve nadležne institucije počnu da rade svoj posao i ozbiljno nalože detaljne analize ovakvih proizvoda.
- Ovo je prevara i ozbiljna zloupotreba zakona i loše kontrole! Još strašnije je to što je reč o poznatim brendova čokolada koji su veoma popularni među potrošačima. Ljudi računaju da, ako kupe poznato ime i "dobro" ga plate, jedu kvalitetno. Još kad na pakovanju vide sliku krave ili kantice sa mlekom, kupuju bez razmišljanja. To je zabluda i obmana! Jer, kada pročitate detaljno deklaraciju, videćete da mleka i kakaoa ima najmanje, baš kao što je i pokazalo vaše istraživanje. Tako da je nedopustivo da se ovi slatkiši onda i deklarišu kao čokolade pune mleka, kakaoa, lešnika... A da ne govorim tek o smanjenim gramažama, a podignutim cenama - napominju u ovom udruženju i ističu:
- Moraju da se alarmiraju nadležni organi! Mora da reaguje što pre Komisija za zaštitu konkurencije. Ovi proizvođači iz konditorske industrije su prevaranti i za to moraju da dobiju svoje kazne i da promene način poslovanja!
Inače, prema propisima koji važe u Srbiji, mlečna čokolada je proizvod dobijen od prerađenog kakao-zrna, šećera i mleka ili mlečnih proizvoda, koji sadrži najmanje 25 odsto ukupne suve materije kakao-delova, najmanje 14 odsto suve materije mleka, najmanje 2,5 odsto suvih nemasnih kakao-delova, najmanje 3,5 odsto mlečne masti... Dakle, svi analizirani proizvodi s pravom nose naziv mlečne čokolade, ali su svi sastojci na minimumu propisa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Šiptarski ekstremisti okačili su zastave Albanije i zloglasne terorističke organizacije OVK na kapije srpskih crkava u Lipljanu, nakon čega je policija privela dvojicu provokatora!
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.