Kriminolog otkrio nelogičnosti u vezi sa smrću Zorana Jakšića u Peruu: Četiri stvari su ključne
Podeli vest
Uzrok smrti Zorana Jakšića (66), jednog od najpoznatijih balkanskih narko-bosova, koji je 28. jula pronađen mrtav u zatvoru u Peruu, još uvek zvanično nije saopšten.
Iako preliminarni rezultati istrage, prema navodima medija, ukazuju na srčani udar, peruanski kriminolog Jaime Antezana Rivera tvrdi da u zvaničnoj verziji postoji najmanje četiri ozbiljne nelogičnosti.
Narko-bos Zoran Jakšić, koji je 28. jula umro u zatvoru u Peruu pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, prema optužnici beogradskog tužilaštva učestvovao je tokom 2019. i 2020. u švercu kokaina iz Južne Amerike u Evropu kao jedan od vođa kriminalne grupe u kojoj je bio i odbegli Radoje Zvicer. Interesantno je da ga je, prema snimku iz jednog noćnog kluba, samo nekoliko godina ranije u Beogradu pretukao Darko Ristić Meda, drug i prijatelj Veljka Belivuka.
Narko-bos Zoran Jakšić (66), koji je 28. jula nađen mrtav u ćeliji peruanskog zatvora gde je služio kaznu zbog šverca 800 kilograma kokaina, prema još nepotvrđenim informacijama biće sahranjen u Srbiji, odnosno u svom rodnom selu kod Zrenjanina.
Zoran Jakšić (66) jedan od najvećih narko-bosova u svetu pronađen je mrtav u zatvorskoj ćeliji u Peruu, a istražitelji su sada pokrenuli postupak kako bi utvrdili da li se radi o prirodnoj smrti ili ubistvu.
Zoran Jakšić, osuđeni narko-bos, pronađen je mrtav u ponedeljak ujutro svojoj ćeliji u zatvoru maksimalne bezbednosti u peruanskoj Bazi mornarice u Kaljau.
30.07.2025
07:00
Foto: printscreen
Zoran Jakšić
Međutim, kriminolog Rivera ovu promenu zatvora dovodi u vezu s potencijalnim sukobima unutar narko-miljea. Navodi da je bivši načelnik zatvora u San Huanu bio povezan sa narko-bandama iz Kalaoa, te da su zatvorenici koji su smatrani njihovim neprijateljima često prebacivani u strožije zatvore. Rivera smatra da je Jakšić, zbog svojih "poslovnih veza", mogao biti viđen kao ozbiljna pretnja ovim grupama, što baca dodatnu sumnju na okolnosti njegove smrti.
- Bez velikog razloga, prebačen je u zatvor za najopasnije kriminalce. Kako je moguće da je neprimetno umro u maksimalno obezbeđenoj ustanovi? Prema zvaničnim informacijama telo Zorana Jakšića pronađeno je tokom rutinske kontrole. Ta verzija je sumnjiva iz dva razloga. Prvi, ako je njegovo telo pronađeno u jutarnjim časovima 28. jula, zašto je ta informacija javnosti saopštena tek sutradan u popodnevnim satima? I drugo, Jakšić je bio u treningu, bio je fizički aktivan, čak i pre nego što je uhapšen redovno je posećivao teretane u Limi - kaže ovaj peruanski istražitelj.
On navodi da sumnju bude i godine Zorana Jakšića, "jer je reč o relativno mladoj osobi", za koju sumnja da je mogla da umre iznenada.
Foto: policija Peru
Zoran Jakšić
- Ne može se isključiti mogućnost da je reč o ubistvu, koje bi moglo da bude povezano sa obračunom narko-mafije u zatvoru,a koje bi moglo da ima međunarodne posledice - zaključuje šta ga navodi na zaključak da je Jakšić ipak likvidiran u zatvoru.
Kriminolog podseća da je Srbin Zoran Jakšić, vođa grupe "Amerika" i jedan od organizatora takozvanog "balkanskog kartela" decenijama poznat na međunarodnom nivou, kada je u pitanju šverc kokaina. Njegovo i prisustsvo njegovih saradnika na teritoriji Perua, kako navodi, zabeleženo je još devedesetih godina.
- U vreme kada su meksički karteli nasledili Kolumbijce (klanove Medelin i Kali) i zauzeli vodeće mesto u izvozu droge u SAD i Evropu. U tom razdoblju, između 1998. i 1999. kada je Jakšić uhapšen sa dva kilograma kokaina na aerodromu Horhe Čavez u zatvoru je upoznao jednog od najvećih narko bosova, a onda je po izlasku postao vođa grupe "Amerika" i tokom 2009. i 2010. počeo je da izvozi tone peruanskog kokaina na evropsko tržište, da bi u drugoj deceniji "balkanski kartel" postao jedan od najznačajnijih izvoznika kokaina iz Perua - prenosi ovaj istražitelj saznanja iz te države.
Foto: policija Peru
Zoran Jakšić
U periodu kada su Jakšić i njegovi saradnici postali važni igrači u švercu kokaina, uspostavili su snažne veze i proširili posao - pored Perua, počeli su da šalju drogu i iz Bolivije i Kolumbije.
Podseća se da je srpski narko-bos uhapšen 2016. godine, nakon zaplene 800 kilograma kokaina u luci Kalao, dok je pokušavao da uđe u zemlju iz Ekvadora. Iako je tada osuđen na 25 godina zatvora, to nije značilo kraj njegovog učešća u narko-poslovima.
- Da li je hapšenje značilo kraj balkanskog kartela i grupe Amerika? Ne. Ta transnacionalna organizacija ne samo da je preživela udar koji je predstavljao pad Jakšića već je, iz zatvora Kastra Kastra, nastavio da upravlja. Grupa Amerika i balkanski kartel, za razliku od albanske i mađarske mafije među najmoćnijim međunarodnim kartelima koji morem izvozi kokain iz Perua i Bolivije - naveo je peruanski kriminolog.
Zoran Jakšić, podsetimo, dobio je nadimak "čovek sa 1000" lica, pošto je policija prilikom njegovog hapšenja pronašla dokumenta na čak 42 različita imena, koja je koristio.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Narko-bos Zoran Jakšić, koji je 28. jula umro u zatvoru u Peruu pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, prema optužnici beogradskog tužilaštva učestvovao je tokom 2019. i 2020. u švercu kokaina iz Južne Amerike u Evropu kao jedan od vođa kriminalne grupe u kojoj je bio i odbegli Radoje Zvicer. Interesantno je da ga je, prema snimku iz jednog noćnog kluba, samo nekoliko godina ranije u Beogradu pretukao Darko Ristić Meda, drug i prijatelj Veljka Belivuka.
Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu donelo je odluku da se postupci protiv Gorana Vesića, Jelene Tanacković i Anite Dimoski u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu obustavljaju.
Svedoci smo svakodnevnih pokušaja omanjivanja javnosti od strane blokadera i antisrpske opozicije, koji pokušavaju lažima da prikažu kako je država u lošem stanju, ali uprkos tome rezultati i brojke govore i pokazuju sasvim suprotno.
Nakon jučerašnje sednice Skupštine Grada tokom koje su iznete brojne poluinformacije a sve vezano za rad javnih preduzeća u Nišu i njihovo buduće fukcionisanje, oglasio se i prvi čovek Pokreta za narod i državu u Nišu, doc. dr Milan Lazarević koji je dao bezrezervnu podršku gradonačelniku Niša Dragoslavu Pavloviću.
Dok opozicija i blokaderi svojim akcijama rade na tome da osujete rad aktuelne vlasti, predsednik Aleksandar Vučić obilazi novootvorene objekte i projekte, koji će život u Srbiji podići na viši nivo.
Sa Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" upozorili su da će prognozirane minimalne dnevne temperature vazduha biti u kategoriji "opasne pojave" na teritoriji raškog, moravičkog, pirotskog, topličkog, pećkog, kosovskomitrovačkog, kosovskopomoravskog i kosovskog okruga 1. i 2. januara, a u pčinjskom i prizrenskom okrugu 2. januara.
Planina Crni Vrh, smeštena u istočnoj Srbiji, tridesetak kilometara od Bora, predstavlja jednu od retkih zimskih destinacija koja je ostala van glavnih turističkih tokova, a u kojoj je cena noćenja već od 2.900 dinara.
Arheolozi su, istražujući mumificirana tela u Sudanu, otkrili da su deca stara samo 18 meseci u regionu doline Nila pre 1.400 godina, imala tetovaže na licu.
Ruski milijarder i osnivač platforme Telegram Pavel Durov planira da u potpunosti pokrije troškove vantelesne oplodnje (IVF) za žene koje mu rode naslednike.
Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Kao da je izašla iz ruske bajke, manekenka Gia Skova provezla se Njujorkom u kočiji, pretvarajući gradske ulice u modnu pozornicu praznične elegancije.
Ako želite glamuroznu pozadinu koja na fotografijama izgleda kao profesionalni studio, postoji jedan jednostavan trik, za koji vam je potrebna ukrasna folija i malo vremena.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar