Pretražujemo internet, koristimo navigaciju, fotografišemo, gledamo video-snimke i nosimo telefon gotovo 24 sata dnevno. Malo ko razmišlja da svaki od tih poteza ostavlja digitalni trag koji u određenim okolnostima može postati jedan od najvažnijih dokaza u policijskoj istrazi.
Danas istražitelji ne prate samo otiske prstiju i DNK, već i digitalni život osobe, koji često govori više nego što bi osumnjičeni želeo.
Telefon je postao digitalni svedok
Nekada su istrage uglavnom zavisile od iskaza svedoka, pronađenih otisaka prstiju ili bioloških tragova. Danas je slika potpuno drugačija.
Mobilni telefon, Google nalog, pametni sat, automobil, pa čak i pametni televizor ili kućni zvučnik mogu da pomognu istražiteljima da rekonstruišu nečije kretanje, navike i aktivnosti.
Foto: Shuterstock
podaci sa telefona/Ilustracija
U savremenim istragama zato više nije dovoljno utvrditi samo gde je neko bio. Istražitelji pokušavaju da saznaju šta je radio, koje je aplikacije koristio, da li je nešto pretraživao, sa kim je komunicirao i kojim se putem kretao.
Upravo zbog toga stručnjaci digitalnu forenziku nazivaju jednim od najmoćnijih alata modernog doba.
Google pretrage često govore više nego iskazi
Istorija internet pretrage može biti veoma važna za istražitelje, ali ne zato što sama po sebi dokazuje krivicu. Ono što je mnogo značajnije jeste obrazac ponašanja.
Istražitelji analiziraju kada je određena pretraga obavljena, koliko puta je ponavljana, šta je usledilo nakon nje i da li se vremenski poklapa sa drugim dokazima, poput kretanja telefona, video-nadzora ili komunikacije sa drugim osobama. Tek tada digitalni trag dobija pravi značaj.
Sudovi upravo zbog toga ovakve podatke gotovo nikada ne posmatraju izdvojeno. Oni predstavljaju samo jedan deo mnogo šire slike koja obuhvata sve ostale dokaze prikupljene tokom istrage.
Predmet veštačenja bili su istorija internet pretraga, sadržaj elektronskih uređaja, komunikacija, digitalni zapisi i drugi podaci koji su mogli da pomognu u rekonstrukciji događaja, priprema koje su prethodile zločinu i psihološkog profila izvršioca.
Foto: Foto: Shutterstock, Društvene mreže
Kosta K.
Upravo ovakve digitalne analize danas predstavljaju sastavni deo gotovo svake složene krivične istrage, jer istražiteljima omogućavaju da rekonstruišu hronologiju događaja gotovo iz minuta u minut.
Google Maps pamti mnogo više nego što mislite
Telefon ne koristi samo GPS. Lokacija se određuje kombinacijom GPS satelita, baznih stanica mobilne mreže, Wi-Fi mreža u okolini, a ponekad i Bluetooth uređaja.
Upravo zbog toga moguće je sa prilično velikom preciznošću utvrditi gde se uređaj nalazio, koliko se zadržao na određenoj lokaciji i kojim se putem kretao.
Takvi podaci često služe za proveru alibija. Ako osumnjičeni tvrdi da je bio kod kuće, a digitalni trag pokazuje da se njegov telefon u tom trenutku nalazio kilometrima dalje, istražitelji dobijaju razlog da detaljnije provere njegov iskaz.
Foto: Shutterstock
Google maps/Ilustracija
Važno je naglasiti da ni GPS nije nepogrešiv. U zatvorenim prostorijama ili gusto izgrađenim delovima grada preciznost može biti manja, zbog čega se podaci uvek upoređuju sa baznim stanicama, video-nadzorom i drugim digitalnim tragovima.
Fotografije kriju informacije koje ne vidimo
Naizgled obična fotografija često sadrži mnogo više podataka nego što se vidi golim okom.
Svaki snimak može sadržati takozvane EXIF podatke, u kojima se nalaze datum i vreme nastanka fotografije, model telefona kojim je napravljena, podešavanja kamere, a kod mnogih uređaja i GPS koordinate mesta na kojem je nastala.
Forenzičari upravo zahvaljujući tim podacima mogu da provere da li je fotografija zaista nastala onda kada neko tvrdi, da li je menjana ili naknadno obrađivana, kao i da li odgovara iskazu osobe koja ju je dostavila.
Foto: Pixabay
Slikanje/Ilustracija
Jedan od najpoznatijih primera iz sveta jeste slučaj američkog advokata Aleksa Murdaua, koji je ousđen za ubistvo supruge Megi i sina Pola.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Pol, Aleks i Megi Murdau
Tokom istrage ključnu ulogu odigrali su podaci sa mobilnih telefona i video-snimak koji je njegov sin Pol napravio svega nekoliko minuta pre nego što su on i njegova majka ubijeni.
Iako je Aleks tvrdio da u tom trenutku nije bio na mestu zločina, na snimku se jasno čuo njegov glas.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Video na kom se čuje Aleksov glas
Digitalni tragovi sa mobilnih telefona, analiza vremena aktivnosti uređaja i drugi elektronski podaci pomogli su istražiteljima da rekonstruišu njegovo kretanje i ospore njegov alibi.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Tajmlajn Aleksovog kretanja otkriven putem video zapisa
Obrisano ne znači da je zauvek nestalo
Jedna od najvećih zabluda jeste da brisanjem poruka, fotografija ili fajlova nestaju i svi tragovi.
U stvarnosti se u mnogim slučajevima ne briše sam sadržaj, već se prostor u memoriji označava kao slobodan za nove podatke. Dok preko njega nije upisan novi sadržaj, postoji mogućnost da deo podataka bude vraćen specijalizovanim forenzičkim alatima.
Pored toga, mnogi podaci ostaju sačuvani u rezervnim kopijama, na drugim uređajima ili u cloud servisima. Naravno, mogućnost njihovog oporavka zavisi od brojnih faktora i nije uvek moguća, ali brisanje ne znači automatski da je trag zauvek izgubljen.
Pametni sat može da ispriča poslednje minute
Pametni satovi danas nisu samo uređaji koji broje korake ili mere puls. Oni registruju broj otkucaja srca, fizičku aktivnost, vreme spavanja, nagle promene pulsa, padove, ali i trenutak kada je korisnik prestao da se kreće.
U pojedinim istragama upravo su ti podaci pomogli da se preciznije odredi vreme napada ili smrti, kao i da se proveri da li iskaz osumnjičenog odgovara stvarnom toku događaja.
Iako sami po sebi nisu dovoljni da dokažu nečiju krivicu, podaci sa pametnih satova postaju sve značajniji deo savremene digitalne forenzike.
Foto: Foto: Shutterstock
Pametni sat/Ilustracija
Jedan od najpoznatijih primera je slučaj Koni Dabate iz američke savezne države Konektikat. Njen suprug Ričard tvrdio je da je po povratku kući zatekao suprugu mrtvu nakon što ju je, kako je ispričao, napao maskirani provalnik.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Ričard i Koni Dabate
Međutim, podaci sa njenog Fitbit sata pokazali su da se Koni kretala gotovo sat vremena nakon vremena za koje je on tvrdio da je ubijena. Sat je registrovao njeno kretanje po kući, što je bilo u direktnoj suprotnosti sa njegovom verzijom događaja.
Istražitelji su zatim uporedili podatke sa sata sa video-nadzorom, telefonskim zapisima i drugim dokazima, nakon čega je njegova priča počela da se raspada.
Digitalni podaci sa Fitbit uređaja postali su jedan od najvažnijih dokaza na suđenju i pokazali da pametni sat ponekad može biti pouzdaniji svedok od čoveka.
Čak i automobil beleži podatke
Mnogi noviji automobili imaju elektronske sisteme koji beleže podatke o vožnji. U pojedinim modelima ugrađen je takozvani Event Data Recorder (EDR), svojevrsna "crna kutija" automobila.
On može da zabeleži brzinu vozila, kočenje, položaj papučice gasa, korišćenje sigurnosnog pojasa, rad vazdušnih jastuka i druge parametre nekoliko sekundi pre i posle sudara.
Foto: Foto: Shutterstock
Bluetooth u autu/Ilustracija
Takvi podaci često pomažu istražiteljima da utvrde šta se zaista dogodilo, posebno kada iskazi učesnika nisu međusobno usklađeni.
Pametna kuća ponekad postane svedok
Ni uređaji u kući nisu "nemi". Pametni zvučnici, sigurnosne kamere, video-zvona, termostati ili sistemi za osvetljenje beleže vreme aktivacije i različite događaje.
U pojedinim istragama upravo su podaci sa ovih uređaja pokazali kada je neko ušao ili izašao iz kuće, kada su se upalila svetla ili da li je glasovni asistent registrovao neku komandu neposredno pre zločina.
Foto: Foto: Shutterstock
Pametni dom/Ilustracija
Takvi tragovi sami po sebi ne rešavaju slučaj, ali u kombinaciji sa drugim dokazima mogu biti izuzetno važni za rekonstrukciju događaja.
Telefon ne presuđuje, ali pamti
Savremena tehnologija olakšala je svakodnevni život, ali je istovremeno stvorila ogroman broj digitalnih tragova koje ostavljamo gotovo nesvesno.
Jedna fotografija, internet pretraga, lokacija telefona ili podatak sa pametnog sata možda pojedinačno ne znače mnogo, ali kada se spoje sa drugim dokazima, mogu da postanu ključni deo istrage.
Od prigušivača koji navodno potpuno utišavaju pucanj, do DNK analiza koje se završavaju za nekoliko minuta, kriminalističke serije i filmovi stvorili su brojne zablude o tome kako zaista izgledaju policijske istrage.
Kada istraga zapne, odgovore često daje telo žrtve. Obdukcija nije samo utvrđivanje uzroka smrti, već složen forenzički postupak kojim sudski medicinari iz rana, modrica, preloma i tragova na organima mogu da rekonstruišu poslednje trenutke života, razotkriju lažne iskaze i pomognu istražiteljima da slože mozaik zločina.
Postoje ubistva kod kojih počinilac iza sebe ostavi samo tragove koje nije uspeo da sakrije, ali i ona u kojima se čini da ubica želi da bude „čut“. Poruka ispisana na mestu zločina, šifra poslata novinama ili predmet koji potvrđuje da se iza pisma zaista krije ubica mogu postati deo svojevrsne komunikacije počinioca sa policijom, javnošću ili čak samom žrtvom.
Na automobil Andrije Ivanovića tajno je postavljen uređaj za praćenje, što je ubice dovelo do njega i Stefana Belade kada su likvidirani 24. septembra u selu Ugnji, nadomak Cetinja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Od prigušivača koji navodno potpuno utišavaju pucanj, do DNK analiza koje se završavaju za nekoliko minuta, kriminalističke serije i filmovi stvorili su brojne zablude o tome kako zaista izgledaju policijske istrage.
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Zamenik šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Milenko Jovanov, oštrom porukom obratio se tokom načelne rasprave na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije, poručivši da će ta poslanička grupa podržati izbor Stojana Radenovića za predsednika parlamenta.
Konstitutivna sednica novog, 15. saziva Narodne skupštine Republike Srbije završila je današnji rad, a predsedavajući Stojan Radenović nastavak je zakazao za sutra u 10.00 časova.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Neobičan prizor zatekli su prolaznici u Valjevu kada su ugledali psa kako sedi na mestu vozača u parkiranom automobilu, za volanom, kao da se sprema da krene u vožnju.
U Srbiji najmlađi zavisnik od novih tehnologija ima samo četiri godine i ide na odvikavanje na Institut za mentalno zdravlje u Beogradu, upozoravaju stručnjaci.
Alis Rufo, ministarka-delegat u francuskom Ministarstvu oružanih snaga, potvrdila je da u Ukrajini postoji francuska vojna struktura koja se bavi obukom ukrajinskih vojnika, kao i održavanjem i popravkom vojne opreme.
Istraga koju je sprovela Ukrajina, uz pomoć međunarodne organizacije za nadzor hemijskog oružja, zaključila je da su ruske snage koristile dron kako bi bacile kanister sa suzavcem na ukrajinske vojnike, navodi se u izveštaju objavljenom u utorak.
Ukrajinski vojni stručnjaci razvili su plan za nanošenje velikih gubitaka kineskoj ratnoj mornarici u slučaju invazije na Tajvan, zasnovan na iskustvima ukrajinskih napada na rusku Crnomorsku flotu.
Ujedinjenje Moldavije i Rumunije moglo bi da dovede do direktnog vojnog sukoba Rusije sa državom članicom NATO-a, upozorio je bivši zamenik ministra spoljnih poslova Pridnjestrovlja Igor Šornikov.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Mnogi bi voleli da imaju psa, ali ih pomisao na dlake po nameštaju, neprijatne mirise i svakodnevno čišćenje često odvraća od te odluke. Ipak, postoje rase koje su poznate po tome što znatno manje prljaju životni prostor i ne zahtevaju toliko vremena za održavanje higijene.
Sanja Vučić danas je stigla na snimanje emisije "Zvezde Granda", a svojim modnim izdanjem privukla je pažnju čim se pojavila, pa je pomenula i događaj iz vrtića u Titelu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.