Šveđani ugrađuju mikročipove pod kožu - Da li je ovo samo super digitalni novčanik ili nešto jezivo?
Podeli vest
Hiljade Šveđana dobrovoljno ugrađuju sićušne NFC/RFID mikročipove (veličine zrna pirinča) pod kožu, obično između palca i kažiprsta.
Ono što je počelo kao "biohaking hobi", pretvorilo se u široko prihvaćen trend koji zamenjuje ključeve, pristupne kartice, platne kartice, pa čak i vozne karte. Na prvi pogled, to je vrhunac praktičnosti - ruka postaje digitalni novčanik i lična karta.
Meta donosi funkciju AI stvaranja slika u realnom vremenu za WhatsApp.
21.04.2024
18:20
Kriza vere?
Dok kompanije poput "Biohax International" promovišu implantate kao bezopasno rešenje za zaboravljanje ključeva, teolozi i biblijski učenjaci upozoravaju na jezivu paralelu sa tekstom iz Novog zaveta.
Kako ruka postaje platna kartica?
Suština je u praktičnosti. Šveđani su uvek bili otvoreni za "biohaking" - spajanje biologije i tehnologije, a čipovi su se pokazali kao idealno rešenje za društvo u kojem je nošenje gotovine već zaboravljeno.
Plaćanje: Čipovi koriste istu NFC tehnologiju kao beskontaktne bankovne kartice ili mobilni telefoni. Nakon što je čip povezan sa bankovnim računom korisnika, plaćanje se vrši jednostavnim mahnutim rukom iznad POS terminala u prodavnici ili automatu.
Multifunkcionalnost: Ovi implantati nisu samo za kupovinu. U korporativnim centrima, poput Epicentra u Stokholmu, čip zamenjuje pristupne kartice za otključavanje vrata, aktiviranje štampača, pa čak i kupovinu hrane u kantini. Nacionalni železnički prevoznik SJ takođe je eksperimentisao sa čipovima za registraciju voznih karata.
Budućnost bez izgubljenih kartica
Zagovornici ovog trenda ističu da je glavna prednost pouzdanost i sigurnost (ne može se izgubiti, ukrasti ili zaboraviti). Tvrde da je čip daleko praktičniji od pametnog sata ili telefona. Telo postaje jedini identifikacioni uređaj.
Iako se broj ugrađenih čipova, prema procenama, kreće u hiljadama, Švedska je daleko ispred ostatka sveta u prihvatanju ove tehnologije kao dela svakodnevnog života. U svetu gde je brzi, bezgotovinski promet postao imperativ, švedski model pokazuje kako bi zaista mogla izgledati naša bliska budućnost - novčanik koji je uvek uz vas, ispod kože.
Ipak, ostaju otvorena pitanja privatnosti i strah od totalnog nadzora, što je cena koju su Šveđani, za sada, spremni da plate za ovakvu tehnološku pogodnost.
Od praktičnosti do nadzora
Foto: Shuterstock
Švedska, kao jedno od društava koje je najviše sklono deljenju ličnih podataka i koje veruje institucijama, najplodnije je tlo za ovakav tehnološki skok. No, kritičari naglašavaju da je glavni problem neodvojivost čipa.
Za razliku od mobilnog telefona, ključa ili kartice, čip je trajno vezan za telo.
Iako trenutni modeli ne sadrže GPS, što sprečava praćenje u realnom vremenu, stručnjaci poput mikrobiologa Bena Libertona upozoravaju da bi podaci koji se mogu prikupiti u budućnosti mogli da uključe učestalost dolaska na posao, pauze, pa čak i zdravstvene parametre, čime se briše granica između poslovnog i privatnog.
Postavlja se temeljno pitanje - Šta će se dogoditi ako sistem zatraži više podataka? Hoće li oni koji odbiju nadogradnju biti postepeno isključeni iz društva, ne mogavši pristupiti javnom prevozu, zdravstvenim uslugama ili bankarstvu? Hoće li sloboda izbora biti svedena na izbor između praktičnosti i principa?
Gde je granica?
Foto: Shutterstock
Švedski eksperiment sa mikročipovima predstavlja savršeni lakmus-papir za testiranje globalnog stava prema transhumanizmu i totalnoj digitalizaciji. Za tehnologe je to neizbežna evolucija. Za vernike i borce za privatnost, to je poslednji alarm pre nego što se neizmerna udobnost pretvori u nepovratni nadzor.
Ako čipovanje postane standard za kupovinu i prodaju širom sveta, izbor više neće biti stvar lične preferencije, već pitanje opstanka i temeljne slobode.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vrlo loša budućnost čeka NATO ukoliko članice Alijanse odbiju da pomognu Sjedinjenim Američkim Državama u obezbeđivanju plovidbe kroz Ormuski moreuz, upozorio je američki predsednik Donald Tramp.
Danas će na AP Kosovu i Metohiji biti normalan radni dan, došlo se do rešenja koje omogućava da srpski narod u pokrajini nastavi normalno da živi i radi!
Predsednik Aleksandar Vučić obišao je juče Opštinu Bajina Bašta gde ga je ugostila porodica Knežević - porodica čija svakodnevica nosi i veliku borbu i veliku nadu.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Književnik Dragoslav Bokan i marketinški stručnjak Nebojša Krstić gostovali su u emisiji "Info jutro" na televiziji Informer. Oni su govorili o nabavci supersoničnih raketa iz Kine, kao i o Hrvatskoj i blokaderima.
Ruskinja Anja svakodnevno deli trenutke iz svog života na društvenim mrežama, a ovoga puta pokazala je kako provodi dane u malom selu nadomak Sombora, i to kao prava srpska domaćica.
Danas od 8 do 17 časova izvode se radovi na zameni segmenata dilatacija, na saobraćajnici na petlji Orlovača, na državnom putu I A reda broj 1, na deonici petlja Ostružnica - petlja Orlovača.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i toplo vreme, uz temperature od -2 do 19 stepeni Celzijusove skale. Kratkotrajna kiša očekuje se samo na severozapadu.
Astronomi na Krimu su naveli da će kometa C/2026 A1 nazvana MAPS, proći blizu Sunca, ali se sa njim neće sudariti. Ovu kometu primetio je rimski istoričar Amijan Marcelin i istakao da predstavlja "strašno predskazanje".
Godinu dana prošlo je od jezivog požara u Kočanima koji je odneo 63 života, uglavnom mladih ljudi koji su bili u diskoteci Puls. Više od 200 osoba, takođe mladih je povređeno. Devojka koja je preživela govorila je o hororu i situaciji kada je bila na korak do smrti.
Jeziva pucnjava dogodila se jutros oko 5.20 časova u Đakovici u Ulici Velezerit Frašeri ispred jednog lokala, jedna osoba stradala je na licu mesta, dok je jedno lice zadobilo teške telesne povrede.
Muškarcu A. B. (33) određeno je zadržavanje jer je prekršio zabranu prilaska članu svoje porodice D. B. (86), nakon počinjenog nasilja. Naime, muškarac se oglušio o izrečenu meru i upao u porodičnu kuću u Zemunu.
Politički pritisci iz Kijeva i Brisela, umesto da oslabe Viktora Orbana, mogli su da proizvedu suprotan efekat i dodatno podignu rejting mađarskog premijera pred parlamentarne izbore u Mađarskoj zakazane za 12. april, navode ruski mediji.
Iranske snage izvele su napad na američku vojnu bazu Viktorija, a prema navodima izvora iz Teherana projektili su pogodili cilj sa visokom preciznošću, izazvavši požar i velika razaranja na teritoriji vojnog objekta.
Izraelska vojska saopštila je da je tokom noći uništila avion koji je koristio vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnei na aerodromu Mehrabad u Teheranu.
Ostvarenje Pola Tomasa Andersona "Jedna bitka za drugom" osvojilo je šest Oskara - za najbolji film i kasting, najboljeg reditelja i sporednog glumca, najbolju montažu, kao i za najbolje adaptirani scenario.
Glumac Robert Dauni Džunior poklonio je tanga gaće koje je Čening Tejtum nosio u filmu "Magični Majk" kolegi Krisu Evansu i izazvao salve smeha u Dolbi teatru.
Nikola Kostić, ujak pevačice Ksenije Pajčin, ispričao je kako danas, posle toliko godina, stoje stvari između njihove porodice i porodice Filipa Kapisode.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar