Šveđani ugrađuju mikročipove pod kožu - Da li je ovo samo super digitalni novčanik ili nešto jezivo?
Podeli vest
Hiljade Šveđana dobrovoljno ugrađuju sićušne NFC/RFID mikročipove (veličine zrna pirinča) pod kožu, obično između palca i kažiprsta.
Ono što je počelo kao "biohaking hobi", pretvorilo se u široko prihvaćen trend koji zamenjuje ključeve, pristupne kartice, platne kartice, pa čak i vozne karte. Na prvi pogled, to je vrhunac praktičnosti - ruka postaje digitalni novčanik i lična karta.
Meta donosi funkciju AI stvaranja slika u realnom vremenu za WhatsApp.
21.04.2024
18:20
Kriza vere?
Dok kompanije poput "Biohax International" promovišu implantate kao bezopasno rešenje za zaboravljanje ključeva, teolozi i biblijski učenjaci upozoravaju na jezivu paralelu sa tekstom iz Novog zaveta.
Kako ruka postaje platna kartica?
Suština je u praktičnosti. Šveđani su uvek bili otvoreni za "biohaking" - spajanje biologije i tehnologije, a čipovi su se pokazali kao idealno rešenje za društvo u kojem je nošenje gotovine već zaboravljeno.
Plaćanje: Čipovi koriste istu NFC tehnologiju kao beskontaktne bankovne kartice ili mobilni telefoni. Nakon što je čip povezan sa bankovnim računom korisnika, plaćanje se vrši jednostavnim mahnutim rukom iznad POS terminala u prodavnici ili automatu.
Multifunkcionalnost: Ovi implantati nisu samo za kupovinu. U korporativnim centrima, poput Epicentra u Stokholmu, čip zamenjuje pristupne kartice za otključavanje vrata, aktiviranje štampača, pa čak i kupovinu hrane u kantini. Nacionalni železnički prevoznik SJ takođe je eksperimentisao sa čipovima za registraciju voznih karata.
Budućnost bez izgubljenih kartica
Zagovornici ovog trenda ističu da je glavna prednost pouzdanost i sigurnost (ne može se izgubiti, ukrasti ili zaboraviti). Tvrde da je čip daleko praktičniji od pametnog sata ili telefona. Telo postaje jedini identifikacioni uređaj.
Iako se broj ugrađenih čipova, prema procenama, kreće u hiljadama, Švedska je daleko ispred ostatka sveta u prihvatanju ove tehnologije kao dela svakodnevnog života. U svetu gde je brzi, bezgotovinski promet postao imperativ, švedski model pokazuje kako bi zaista mogla izgledati naša bliska budućnost - novčanik koji je uvek uz vas, ispod kože.
Ipak, ostaju otvorena pitanja privatnosti i strah od totalnog nadzora, što je cena koju su Šveđani, za sada, spremni da plate za ovakvu tehnološku pogodnost.
Od praktičnosti do nadzora
Foto: Shuterstock
Švedska, kao jedno od društava koje je najviše sklono deljenju ličnih podataka i koje veruje institucijama, najplodnije je tlo za ovakav tehnološki skok. No, kritičari naglašavaju da je glavni problem neodvojivost čipa.
Za razliku od mobilnog telefona, ključa ili kartice, čip je trajno vezan za telo.
Iako trenutni modeli ne sadrže GPS, što sprečava praćenje u realnom vremenu, stručnjaci poput mikrobiologa Bena Libertona upozoravaju da bi podaci koji se mogu prikupiti u budućnosti mogli da uključe učestalost dolaska na posao, pauze, pa čak i zdravstvene parametre, čime se briše granica između poslovnog i privatnog.
Postavlja se temeljno pitanje - Šta će se dogoditi ako sistem zatraži više podataka? Hoće li oni koji odbiju nadogradnju biti postepeno isključeni iz društva, ne mogavši pristupiti javnom prevozu, zdravstvenim uslugama ili bankarstvu? Hoće li sloboda izbora biti svedena na izbor između praktičnosti i principa?
Gde je granica?
Foto: Shutterstock
Švedski eksperiment sa mikročipovima predstavlja savršeni lakmus-papir za testiranje globalnog stava prema transhumanizmu i totalnoj digitalizaciji. Za tehnologe je to neizbežna evolucija. Za vernike i borce za privatnost, to je poslednji alarm pre nego što se neizmerna udobnost pretvori u nepovratni nadzor.
Ako čipovanje postane standard za kupovinu i prodaju širom sveta, izbor više neće biti stvar lične preferencije, već pitanje opstanka i temeljne slobode.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin obratio se javnosti danas u Moskvi u okviru velike godišnje konferencije sa pitanjima građana i medija. Govorio je o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i ključnim unutrašnjim pitanjima.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić obratila se danas javnosti Srbije nakon što su 4 člana Regulatornog tela za elektronske medije (REM) podneli ostavke.
Sudija Apelacionog suda u Beogradu Milimir Lukić, koji je bio jedan od govornika na skupu blokaderskih sudija i tužilaca 7. decembra ispred Ustavnog suda u Beogradu, studirao je punih sedam godina u Prištini i fakultet završio sa prosečnom ocenom 6,07.
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije najoštrije osuđuje odluku Komonvelta Bahama da prizna jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, kojom je grubo i svesno narušen međunarodnopravni poredak utemeljen na Povelji Ujedinjenih nacija, upravo u godini u kojoj se obeležava 80 godina od njenog usvajanja.
Jedna od vodećih hrvatskih banaka našla se u centru skandala nakon što je regulator otkrio da je bez pravnog osnova prikupljala lične podatke klijenata, što predstavlja ozbiljno narušavanje njihove privatnosti.
Danas pola Srbije slavi, a pola ide na slavu, pa su se mnogi dosetili kako da zarade na današnji dan i olakašaju roditeljima koji imaju malu decu. Verovali ili ne, napravili su specijalne slavske pakete u takozvanim čuvaonicima.
Ugovor za projektovanje i izgradnju saobraćajnog sistema za Liniju 1 fazu 1 beogradskog metroa, kao i Finansijski protokol između Vlade Srbije i Vlade Francuske o saradnji u oblasti finansiranja faze 1 projekta beogradskog metroa, potpisani su danas u Vladi Republike Srbije.
U mestu Crkvine, na regionalnom putu Tutin – Novi Pazar, oko 19 sati dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj je došlo do prevrtanja putničkog automobila.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu, u saradnji sa UKP, pod nadzorom Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su dve osobe koje su osumnjičene da su prodavale prerađeno svinjsko meso zaraženo parazitom "Trichinela spiralis suis", a za obojucu je večeras određen pritvor do 30 dana.
Poruke sa kriptovane aplikacije Skaj ukazuju na to da je Radoje Zvicer tvrdio da zna ko je naručio ubistvo Jevrema Brkovića, koji je u napadu brutalno pretučen, a njegov pratilac Srđan Vojičić ubijen.
Gotovo 13 kilograma kokaina zaplenjeno je u sredu, 17. decembra, na graničnom prelazu Karasovići, a uhapšen je 56-godišnji albanski državljanin koji je drogu pokušao da prokrijumčari iz Republike Hrvatske ka Albaniji, piše Večernji.
Američki predsednik Donald Tramp se bacio na praznično preuređenje Bele kuće, postavivši nove pločice ispod portreta bivših predsednika na takozvanoj „Predsedničkoj stazi slavnih“.
EU daje Kijevu kredit od 105 milijardi dolara (90 milijardi evra) uz uslov nastavka ratnih dejstava. Zato će, najverovatnije, morati da se bori i sledeće godine.
Nemački kancelar Fridrih Merc poslao je danas svog izaslanika za Ukrajinu Gintera Zautera u Sjedinjene Američke Države, uoči razgovora Vašingtona i Moskve planiranih za vikend o mogućem mirovnom rešenju za Ukrajinu, saznaju nemački mediji od izvora iz vlade.
Ukrajina ima saznanja o tačnim lokacijama na teritoriji Belorusije na kojima će biti raspoređen ruski raketni sistem "Orešnik" i te informacije prosleđuje svojim partnerima, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski
Muzej afričke umetnosti u Beogradu poziva ljubitelje avanture i putopisne literature na razgovor o knjizi "U srcu Afrike - Ekspedicija Kragujevac-Kilimandžaro 1975", autora Milana Rakočevića. Događaj će se održati u ponedeljak, 22. decembra u 18 časova.
Pevačica Marija Šerifović snimila je sina Maria dok peva, a na sve je odreagovala pevačica Verica Šerifović koja je sigurna da će njen unuk naslediti talenat za muziku.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar