Šveđani ugrađuju mikročipove pod kožu - Da li je ovo samo super digitalni novčanik ili nešto jezivo?
Podeli vest
Hiljade Šveđana dobrovoljno ugrađuju sićušne NFC/RFID mikročipove (veličine zrna pirinča) pod kožu, obično između palca i kažiprsta.
Ono što je počelo kao "biohaking hobi", pretvorilo se u široko prihvaćen trend koji zamenjuje ključeve, pristupne kartice, platne kartice, pa čak i vozne karte. Na prvi pogled, to je vrhunac praktičnosti - ruka postaje digitalni novčanik i lična karta.
Meta donosi funkciju AI stvaranja slika u realnom vremenu za WhatsApp.
21.04.2024
18:20
Kriza vere?
Dok kompanije poput "Biohax International" promovišu implantate kao bezopasno rešenje za zaboravljanje ključeva, teolozi i biblijski učenjaci upozoravaju na jezivu paralelu sa tekstom iz Novog zaveta.
Kako ruka postaje platna kartica?
Suština je u praktičnosti. Šveđani su uvek bili otvoreni za "biohaking" - spajanje biologije i tehnologije, a čipovi su se pokazali kao idealno rešenje za društvo u kojem je nošenje gotovine već zaboravljeno.
Plaćanje: Čipovi koriste istu NFC tehnologiju kao beskontaktne bankovne kartice ili mobilni telefoni. Nakon što je čip povezan sa bankovnim računom korisnika, plaćanje se vrši jednostavnim mahnutim rukom iznad POS terminala u prodavnici ili automatu.
Multifunkcionalnost: Ovi implantati nisu samo za kupovinu. U korporativnim centrima, poput Epicentra u Stokholmu, čip zamenjuje pristupne kartice za otključavanje vrata, aktiviranje štampača, pa čak i kupovinu hrane u kantini. Nacionalni železnički prevoznik SJ takođe je eksperimentisao sa čipovima za registraciju voznih karata.
Budućnost bez izgubljenih kartica
Zagovornici ovog trenda ističu da je glavna prednost pouzdanost i sigurnost (ne može se izgubiti, ukrasti ili zaboraviti). Tvrde da je čip daleko praktičniji od pametnog sata ili telefona. Telo postaje jedini identifikacioni uređaj.
Iako se broj ugrađenih čipova, prema procenama, kreće u hiljadama, Švedska je daleko ispred ostatka sveta u prihvatanju ove tehnologije kao dela svakodnevnog života. U svetu gde je brzi, bezgotovinski promet postao imperativ, švedski model pokazuje kako bi zaista mogla izgledati naša bliska budućnost - novčanik koji je uvek uz vas, ispod kože.
Ipak, ostaju otvorena pitanja privatnosti i strah od totalnog nadzora, što je cena koju su Šveđani, za sada, spremni da plate za ovakvu tehnološku pogodnost.
Od praktičnosti do nadzora
Foto: Shuterstock
Švedska, kao jedno od društava koje je najviše sklono deljenju ličnih podataka i koje veruje institucijama, najplodnije je tlo za ovakav tehnološki skok. No, kritičari naglašavaju da je glavni problem neodvojivost čipa.
Za razliku od mobilnog telefona, ključa ili kartice, čip je trajno vezan za telo.
Iako trenutni modeli ne sadrže GPS, što sprečava praćenje u realnom vremenu, stručnjaci poput mikrobiologa Bena Libertona upozoravaju da bi podaci koji se mogu prikupiti u budućnosti mogli da uključe učestalost dolaska na posao, pauze, pa čak i zdravstvene parametre, čime se briše granica između poslovnog i privatnog.
Postavlja se temeljno pitanje - Šta će se dogoditi ako sistem zatraži više podataka? Hoće li oni koji odbiju nadogradnju biti postepeno isključeni iz društva, ne mogavši pristupiti javnom prevozu, zdravstvenim uslugama ili bankarstvu? Hoće li sloboda izbora biti svedena na izbor između praktičnosti i principa?
Gde je granica?
Foto: Shutterstock
Švedski eksperiment sa mikročipovima predstavlja savršeni lakmus-papir za testiranje globalnog stava prema transhumanizmu i totalnoj digitalizaciji. Za tehnologe je to neizbežna evolucija. Za vernike i borce za privatnost, to je poslednji alarm pre nego što se neizmerna udobnost pretvori u nepovratni nadzor.
Ako čipovanje postane standard za kupovinu i prodaju širom sveta, izbor više neće biti stvar lične preferencije, već pitanje opstanka i temeljne slobode.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već tokom noći može izvesti novi masovni raketni udar, uz moguću upotrebu rakete „Orešnik“, za koju ukrajinska strana priznaje da trenutno ne postoji efikasan sistem presretanja.
Zahtev stranke Zelenih u Nemačkoj da se osudi politika američkog predsednika Donalda Trampa prema Venecueli u suprotnosti je sa njihovom sopstvenom ulogom tokom NATO bombardovanja 1999. godine, koje je predstavljalo prekretnicu u međunarodnom pravu, ocenjuje se u analizi objavljenoj u listu Berliner cajtung.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da će odgovor potencijalnom agresoru biti snažniji nego ikada. Neće im pasti na pamet da dirnu srpski narod!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević postavio je sinoć tokom velikog Božičnog veselja u studiju naše televizije pitanje predsedniku SRS prof. dr Vojislavu Šešelju pitanje o američkim težnjama da otmu Grenland, i stigao je odgovor koje je mnoge iznenadio.
Predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovim saradnicima pošlo je za rukom ono što se mnogima do 2012. godine, kada je naša zemlja bila u potpunosti poražena i potčinjena i samo čekala ko će da iscedi sve njene resurse, činilo nemogućim - da srpska država postane ekonomski jaka ovoliko koliko je danas.
Sudovi zemalja EU listom odbacuju skaj prepiske kao validan dokaz u procesima, navodeći kao razlog njihovu upitnu autentičnost. Istovremeno, od Srbije se očekuje da da tragom sličnih, redukovanih „četova“ pokrene krivične postupke – i to protiv najvišeg državnog vrha.
Poslanik i član predsedništva Spske napredne stranke (SNS) Nebojša Bakarec objavio je najnoviju kolumnu s naslovom "Milivojević, Grbović, Škoro, Dikić - 4 jahača apokalipse".
Istoričar Aleksandar Raković gostujući u Info jutru komentarisao je napade na predsednika Srbije Aleksandra Vučića i napravio paralelu između smene vlasti u Crnoj Gori i pokušajima smene u našoj državi.
Prva epizoda Exatlona, najvećeg sportsko-takmičarskog spektakla na svetu, premijerno je prikazana u sredu, a svi koji su propustili da je pogledaju, imaće prilike da to učine danas od 13 časova, kada će na TV Informer biti emitovana repriza.
Budite večeras od 20 sati uz specijalnu emisiju Informer televizije, povodom Badnje večeri. Uz muziku uživo kao i divne vokale sestara Marije i Marine Gobović, dočekajte najradosniji hrišćanski praznik, Božić.
Delovi Meseca su predodređeni da postanu groblja svemirskih letelica gde se nefunkcionalni lunarni sateliti i druga nefunkcionalna oprema mogu srušiti u zemlju, daleko od mesta od kulturnog i naučnog značaja, kažu istraživači.
Nenad G. (18) koji je brutalno ubijen u kafani u Tovariševu kod Bačke Palanke, kada mu je Nenad M. prerezao vrat u toaletu, prošle godine je uhapšen zbog droge i oružja, tvrde meštani.
Mladi Kraljevčani s prvim snegom su imali i ekstremnu ideju - sanke su vezali za „folksvagen“ u želji da se malo "provozaju" svojim naseljem, usled čega je došlo do teške nezgode.
Viši sud u Nišu izrekao je danas meru bezbednosti obaveznog čuvanja i lečenja u psihijatrijskoj ustanovi penzioneru Milanu R. (75) jer je pod uticajem duševnog oboljenja svirepo ubio svoju suprugu Ljubinku R. (74).
Žitorađanin S.S. (26) uhapšen je zbog krivičnih dela zlostavljanje i mučenje i protivpravnog lišenja slobode prijatelja (27). Protiv njega će biti podneta i krivična prijava za nanošenje lake telesne povrede jer je nožem povredio čoveka (38) koga nije poznavao.
U severnim delovima sirijskog grada Alepa izbile su intenzivne borbe između snaga lojalnih vladi u Damasku i kurdsko‑vođenih milicija Sirijskih demokratskih snaga (SDF).
Smela zaplena sankcionisanog naftnog tankera „Marinera“ u blizini obala Islanda, koju su izveli američki specijalci, četvrta je akcija administracije američkog predsednika Donalda Trampa u okviru sprovođenja naftnog embarga protiv Venecuele.
Ruski napadi dronovima na Ukrajinu ostavili su više od milion ljudi u regionu Dnjepropetrovska bez grejanja i vodosnabdevanja, izjavio je zamenik premijera Ukrajine.
Iz srpske kinematografije mogu se izdvojiti brojni filmovi i serije za koje verujemo da su stvarne ljudske priče, ali kada znamo da jesu zasnovani na istinitim događajima to im dodatno daje na težini.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar