Šveđani ugrađuju mikročipove pod kožu - Da li je ovo samo super digitalni novčanik ili nešto jezivo?
Podeli vest
Hiljade Šveđana dobrovoljno ugrađuju sićušne NFC/RFID mikročipove (veličine zrna pirinča) pod kožu, obično između palca i kažiprsta.
Ono što je počelo kao "biohaking hobi", pretvorilo se u široko prihvaćen trend koji zamenjuje ključeve, pristupne kartice, platne kartice, pa čak i vozne karte. Na prvi pogled, to je vrhunac praktičnosti - ruka postaje digitalni novčanik i lična karta.
Meta donosi funkciju AI stvaranja slika u realnom vremenu za WhatsApp.
21.04.2024
18:20
Kriza vere?
Dok kompanije poput "Biohax International" promovišu implantate kao bezopasno rešenje za zaboravljanje ključeva, teolozi i biblijski učenjaci upozoravaju na jezivu paralelu sa tekstom iz Novog zaveta.
Kako ruka postaje platna kartica?
Suština je u praktičnosti. Šveđani su uvek bili otvoreni za "biohaking" - spajanje biologije i tehnologije, a čipovi su se pokazali kao idealno rešenje za društvo u kojem je nošenje gotovine već zaboravljeno.
Plaćanje: Čipovi koriste istu NFC tehnologiju kao beskontaktne bankovne kartice ili mobilni telefoni. Nakon što je čip povezan sa bankovnim računom korisnika, plaćanje se vrši jednostavnim mahnutim rukom iznad POS terminala u prodavnici ili automatu.
Multifunkcionalnost: Ovi implantati nisu samo za kupovinu. U korporativnim centrima, poput Epicentra u Stokholmu, čip zamenjuje pristupne kartice za otključavanje vrata, aktiviranje štampača, pa čak i kupovinu hrane u kantini. Nacionalni železnički prevoznik SJ takođe je eksperimentisao sa čipovima za registraciju voznih karata.
Budućnost bez izgubljenih kartica
Zagovornici ovog trenda ističu da je glavna prednost pouzdanost i sigurnost (ne može se izgubiti, ukrasti ili zaboraviti). Tvrde da je čip daleko praktičniji od pametnog sata ili telefona. Telo postaje jedini identifikacioni uređaj.
Iako se broj ugrađenih čipova, prema procenama, kreće u hiljadama, Švedska je daleko ispred ostatka sveta u prihvatanju ove tehnologije kao dela svakodnevnog života. U svetu gde je brzi, bezgotovinski promet postao imperativ, švedski model pokazuje kako bi zaista mogla izgledati naša bliska budućnost - novčanik koji je uvek uz vas, ispod kože.
Ipak, ostaju otvorena pitanja privatnosti i strah od totalnog nadzora, što je cena koju su Šveđani, za sada, spremni da plate za ovakvu tehnološku pogodnost.
Od praktičnosti do nadzora
Foto: Shuterstock
Švedska, kao jedno od društava koje je najviše sklono deljenju ličnih podataka i koje veruje institucijama, najplodnije je tlo za ovakav tehnološki skok. No, kritičari naglašavaju da je glavni problem neodvojivost čipa.
Za razliku od mobilnog telefona, ključa ili kartice, čip je trajno vezan za telo.
Iako trenutni modeli ne sadrže GPS, što sprečava praćenje u realnom vremenu, stručnjaci poput mikrobiologa Bena Libertona upozoravaju da bi podaci koji se mogu prikupiti u budućnosti mogli da uključe učestalost dolaska na posao, pauze, pa čak i zdravstvene parametre, čime se briše granica između poslovnog i privatnog.
Postavlja se temeljno pitanje - Šta će se dogoditi ako sistem zatraži više podataka? Hoće li oni koji odbiju nadogradnju biti postepeno isključeni iz društva, ne mogavši pristupiti javnom prevozu, zdravstvenim uslugama ili bankarstvu? Hoće li sloboda izbora biti svedena na izbor između praktičnosti i principa?
Gde je granica?
Foto: Shutterstock
Švedski eksperiment sa mikročipovima predstavlja savršeni lakmus-papir za testiranje globalnog stava prema transhumanizmu i totalnoj digitalizaciji. Za tehnologe je to neizbežna evolucija. Za vernike i borce za privatnost, to je poslednji alarm pre nego što se neizmerna udobnost pretvori u nepovratni nadzor.
Ako čipovanje postane standard za kupovinu i prodaju širom sveta, izbor više neće biti stvar lične preferencije, već pitanje opstanka i temeljne slobode.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Monstruozna scena odvila se na jednoj novosadskoj raskrsnici gde se rasporedila šačica zgubidana kako bi po ko zna koji put maltretirali građane, a onda su, verovali ili ne, zabranili majci čije je dete u bolnici da nastavi put ka njemu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić završio je juče popodne dvodnevnu posetu Nišu, ali i čitavom okrugu na jugu Srbije. Investicije i pogled za budućnost i u budućnost - poruka je kojoj bi se možda najbolje mogla opisati ova više nego produktivna poseta predsednika Srbije jugu naše zemlje.
Pilot nevidljivog aviona F-117 koji je srpska PVO oborila četvtog dana NATO bombardovanja 1999, ispričao je kako je preživeo obaranje i kako je kasnije izvučen u najvećoj akciji spasavanja još od Vijetnamskog rata.
Na društvenim mrežama pojavila se fotografija neobičnog, zastrašujućeg insekta. Dok su mnogi bili zbunjeni o čemu se radi, drugi su otkrili da je u pitanju strižibuba koja je ušla u dom jednog Srbina.
Filipu R. iz Obrenovca koji je učestvovao u tuči koja je prerasla u pucnjavu u kojoj je ranjen njegov drug Petar G. određen je pritvor zbog nasilničkog ponašanja.
Ukrajinske odbrambene snage tvrde da su za nekoliko nedelja uspele da povrate kontrolu nad oko 16 kvadratnih kilometara u severnom delu Pokrovska u Donjeckoj oblasti.
Ozempik, lek koji se koristi za lečenje dijabetesa tipa 2, a poslednjih godina masovno i za mršavljenje, našao se u centru pažnje nakon što je protiv proizvođača i srodnih farmaceutskih kompanija pokrenut veliki broj tužbi zbog navodnih ozbiljnih zdravstvenih komplikacija kod pacijenata u SAD.
Više osoba povređeno je u masovnoj tuči koja je izbila u londonskom Hajd Parku tokom izlaska posetilaca sa popularne božićne manifestacije Vinter Vonderlend.
Glumica Nikolina Friganović kaže da su njeni roditelji bili mladi tokom ratova devedesetih i pogroma Srba iz Hrvatske za vreme ustaške akcije "Oluja" i da je u svoj lik Nade u "Tvrđavi" utkala mnogo ličnih emocija i sećanja na taj nemili period.
Glumica Žilijet Binoš (61) razdrmala je ceo svet ulogom u erotskoj drami "Kobna veza" ("Damage") iz 1992. godine u kojem je snimala eksplicitne scene seksa.
Starleta Stanija Dobrojević oglasila se prvi put nakon što je njen bivši verenik Asmin Durdžić otvorio dušu o problemima koje su njih dvoje imali u vezi.
Borivoje Jovanović, poznatiji kao Bora Mercedes, kojeg je publika upoznala u takmičenju "Nikad nije kasno", preminuo je juče nakon duge borbe sa teškom bolešću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar