Šveđani ugrađuju mikročipove pod kožu - Da li je ovo samo super digitalni novčanik ili nešto jezivo?
Podeli vest
Hiljade Šveđana dobrovoljno ugrađuju sićušne NFC/RFID mikročipove (veličine zrna pirinča) pod kožu, obično između palca i kažiprsta.
Ono što je počelo kao "biohaking hobi", pretvorilo se u široko prihvaćen trend koji zamenjuje ključeve, pristupne kartice, platne kartice, pa čak i vozne karte. Na prvi pogled, to je vrhunac praktičnosti - ruka postaje digitalni novčanik i lična karta.
Meta donosi funkciju AI stvaranja slika u realnom vremenu za WhatsApp.
21.04.2024
18:20
Kriza vere?
Dok kompanije poput "Biohax International" promovišu implantate kao bezopasno rešenje za zaboravljanje ključeva, teolozi i biblijski učenjaci upozoravaju na jezivu paralelu sa tekstom iz Novog zaveta.
Kako ruka postaje platna kartica?
Suština je u praktičnosti. Šveđani su uvek bili otvoreni za "biohaking" - spajanje biologije i tehnologije, a čipovi su se pokazali kao idealno rešenje za društvo u kojem je nošenje gotovine već zaboravljeno.
Plaćanje: Čipovi koriste istu NFC tehnologiju kao beskontaktne bankovne kartice ili mobilni telefoni. Nakon što je čip povezan sa bankovnim računom korisnika, plaćanje se vrši jednostavnim mahnutim rukom iznad POS terminala u prodavnici ili automatu.
Multifunkcionalnost: Ovi implantati nisu samo za kupovinu. U korporativnim centrima, poput Epicentra u Stokholmu, čip zamenjuje pristupne kartice za otključavanje vrata, aktiviranje štampača, pa čak i kupovinu hrane u kantini. Nacionalni železnički prevoznik SJ takođe je eksperimentisao sa čipovima za registraciju voznih karata.
Budućnost bez izgubljenih kartica
Zagovornici ovog trenda ističu da je glavna prednost pouzdanost i sigurnost (ne može se izgubiti, ukrasti ili zaboraviti). Tvrde da je čip daleko praktičniji od pametnog sata ili telefona. Telo postaje jedini identifikacioni uređaj.
Iako se broj ugrađenih čipova, prema procenama, kreće u hiljadama, Švedska je daleko ispred ostatka sveta u prihvatanju ove tehnologije kao dela svakodnevnog života. U svetu gde je brzi, bezgotovinski promet postao imperativ, švedski model pokazuje kako bi zaista mogla izgledati naša bliska budućnost - novčanik koji je uvek uz vas, ispod kože.
Ipak, ostaju otvorena pitanja privatnosti i strah od totalnog nadzora, što je cena koju su Šveđani, za sada, spremni da plate za ovakvu tehnološku pogodnost.
Od praktičnosti do nadzora
Foto: Shuterstock
Švedska, kao jedno od društava koje je najviše sklono deljenju ličnih podataka i koje veruje institucijama, najplodnije je tlo za ovakav tehnološki skok. No, kritičari naglašavaju da je glavni problem neodvojivost čipa.
Za razliku od mobilnog telefona, ključa ili kartice, čip je trajno vezan za telo.
Iako trenutni modeli ne sadrže GPS, što sprečava praćenje u realnom vremenu, stručnjaci poput mikrobiologa Bena Libertona upozoravaju da bi podaci koji se mogu prikupiti u budućnosti mogli da uključe učestalost dolaska na posao, pauze, pa čak i zdravstvene parametre, čime se briše granica između poslovnog i privatnog.
Postavlja se temeljno pitanje - Šta će se dogoditi ako sistem zatraži više podataka? Hoće li oni koji odbiju nadogradnju biti postepeno isključeni iz društva, ne mogavši pristupiti javnom prevozu, zdravstvenim uslugama ili bankarstvu? Hoće li sloboda izbora biti svedena na izbor između praktičnosti i principa?
Gde je granica?
Foto: Shutterstock
Švedski eksperiment sa mikročipovima predstavlja savršeni lakmus-papir za testiranje globalnog stava prema transhumanizmu i totalnoj digitalizaciji. Za tehnologe je to neizbežna evolucija. Za vernike i borce za privatnost, to je poslednji alarm pre nego što se neizmerna udobnost pretvori u nepovratni nadzor.
Ako čipovanje postane standard za kupovinu i prodaju širom sveta, izbor više neće biti stvar lične preferencije, već pitanje opstanka i temeljne slobode.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić oštro je osudio nedavne blokade i optužio njihove organizatore da su spremni da idu i do otvorenog nasilja kako bi politički profitirali, čak i po cenu ljudskih života.
Hrvatski novinari došli su u Beograd ispred Skupštine Srbije kako bi nastavili u provođenju svog zadatka, paljenja vatre, podizanja tenzija i izazivanja haosa u Srbiji.
Profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu, dr Vladan Petrov, otkrio je detalje o tome kako je prethodnih meseci funkcionisalo pravljenje takozvane studentske liste za izbore.
Nakon što su ideolozi blokadera Čedomir Stojković i Dušan Teodorović ponovo optužili Srbe da su zločinci, nastavili su sa brutalnim napadima na SPC i predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Istraživači sa Farmaceutskog fakulteta u Notingemu stvorili su jedinjenje dizajnirano da obnovi gleđ koja je nagrizla. Ovo otkriće otvara put za efikasniju i dugotrajniju negu zuba.
Pripadnici Bezbednosno-informativne agencije u saradnji sa drugim državnim organima na području Raške uhapsili su dve osobe iz bezbednosnih struktura zbog sumnje na špijunažu.
Policija lažne države Kosovo uspela je da uhvati glavnog osumnjičenog za stravično dvostruko ubistvo koje je potreslo selo Golubovac kod Mališeva, a sada su otkriveni i šokantni detalji o vezi između ubice i žrtava.
Poljska vlada pokrenula je sveobuhvatan program univerzalne, ali dobrovoljne vojne obuke pod nazivom „wGotowości“ (u prevodu „Spremnost“), namenjen jačanju odbrambene spremnosti države i otpornosti građana.
Pre nego što pođu u školu, najmlađi u Srbiji ne znaju mnogo o našoj istoriji. Ali, ovaj Sajam knjiga iznedrio je zanimljivo štivo koje je privlačno i starijima.
Nenad Jezdić se pre mnogo godina zakleo u crkvi da ne sme da ukalja sudbonosno "da" koje je rekao svojoj supruzi na dan venčanja. Slavni glumac se drži i principa da ukoliko neko nešto želi da promeni prvo mora da počne od sebe.
Pevačica Dara Bubamara svim silama pokušava da se pomiri s koleginicom Jelenom Karleušom, i to preko zajedničkog frizera koji bi trebalo da organizuje njihov susret.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar