Šveđani ugrađuju mikročipove pod kožu - Da li je ovo samo super digitalni novčanik ili nešto jezivo?
Podeli vest
Hiljade Šveđana dobrovoljno ugrađuju sićušne NFC/RFID mikročipove (veličine zrna pirinča) pod kožu, obično između palca i kažiprsta.
Ono što je počelo kao "biohaking hobi", pretvorilo se u široko prihvaćen trend koji zamenjuje ključeve, pristupne kartice, platne kartice, pa čak i vozne karte. Na prvi pogled, to je vrhunac praktičnosti - ruka postaje digitalni novčanik i lična karta.
Meta donosi funkciju AI stvaranja slika u realnom vremenu za WhatsApp.
21.04.2024
18:20
Kriza vere?
Dok kompanije poput "Biohax International" promovišu implantate kao bezopasno rešenje za zaboravljanje ključeva, teolozi i biblijski učenjaci upozoravaju na jezivu paralelu sa tekstom iz Novog zaveta.
Kako ruka postaje platna kartica?
Suština je u praktičnosti. Šveđani su uvek bili otvoreni za "biohaking" - spajanje biologije i tehnologije, a čipovi su se pokazali kao idealno rešenje za društvo u kojem je nošenje gotovine već zaboravljeno.
Plaćanje: Čipovi koriste istu NFC tehnologiju kao beskontaktne bankovne kartice ili mobilni telefoni. Nakon što je čip povezan sa bankovnim računom korisnika, plaćanje se vrši jednostavnim mahnutim rukom iznad POS terminala u prodavnici ili automatu.
Multifunkcionalnost: Ovi implantati nisu samo za kupovinu. U korporativnim centrima, poput Epicentra u Stokholmu, čip zamenjuje pristupne kartice za otključavanje vrata, aktiviranje štampača, pa čak i kupovinu hrane u kantini. Nacionalni železnički prevoznik SJ takođe je eksperimentisao sa čipovima za registraciju voznih karata.
Budućnost bez izgubljenih kartica
Zagovornici ovog trenda ističu da je glavna prednost pouzdanost i sigurnost (ne može se izgubiti, ukrasti ili zaboraviti). Tvrde da je čip daleko praktičniji od pametnog sata ili telefona. Telo postaje jedini identifikacioni uređaj.
Iako se broj ugrađenih čipova, prema procenama, kreće u hiljadama, Švedska je daleko ispred ostatka sveta u prihvatanju ove tehnologije kao dela svakodnevnog života. U svetu gde je brzi, bezgotovinski promet postao imperativ, švedski model pokazuje kako bi zaista mogla izgledati naša bliska budućnost - novčanik koji je uvek uz vas, ispod kože.
Ipak, ostaju otvorena pitanja privatnosti i strah od totalnog nadzora, što je cena koju su Šveđani, za sada, spremni da plate za ovakvu tehnološku pogodnost.
Od praktičnosti do nadzora
Foto: Shuterstock
Švedska, kao jedno od društava koje je najviše sklono deljenju ličnih podataka i koje veruje institucijama, najplodnije je tlo za ovakav tehnološki skok. No, kritičari naglašavaju da je glavni problem neodvojivost čipa.
Za razliku od mobilnog telefona, ključa ili kartice, čip je trajno vezan za telo.
Iako trenutni modeli ne sadrže GPS, što sprečava praćenje u realnom vremenu, stručnjaci poput mikrobiologa Bena Libertona upozoravaju da bi podaci koji se mogu prikupiti u budućnosti mogli da uključe učestalost dolaska na posao, pauze, pa čak i zdravstvene parametre, čime se briše granica između poslovnog i privatnog.
Postavlja se temeljno pitanje - Šta će se dogoditi ako sistem zatraži više podataka? Hoće li oni koji odbiju nadogradnju biti postepeno isključeni iz društva, ne mogavši pristupiti javnom prevozu, zdravstvenim uslugama ili bankarstvu? Hoće li sloboda izbora biti svedena na izbor između praktičnosti i principa?
Gde je granica?
Foto: Shutterstock
Švedski eksperiment sa mikročipovima predstavlja savršeni lakmus-papir za testiranje globalnog stava prema transhumanizmu i totalnoj digitalizaciji. Za tehnologe je to neizbežna evolucija. Za vernike i borce za privatnost, to je poslednji alarm pre nego što se neizmerna udobnost pretvori u nepovratni nadzor.
Ako čipovanje postane standard za kupovinu i prodaju širom sveta, izbor više neće biti stvar lične preferencije, već pitanje opstanka i temeljne slobode.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tajkunska televizija N1 oglasila se danas povodom debate između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i generalnog sekretara Evropske demokratske partije Sandra Gocija.
Danas je u Višem sudu u Beogradu nastavljeno suđenje optuženima u slučaju "Generalštab", a među njima je i ministar kulture Nikola Selaković, čiji je branilac Vladimir Đukanović nakon postupka u ovoj instituciji izneo šokantna saznanja.
Propali košarkaš i blokader Vladimir Štimac obrušio se svim silama na Pokret slobodnih građana (PSG), na čijem je čelu okoreli opozicionar Pavle Grbović.
Lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj komentarisao je izjavu zamenika predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva da su fabrike dronova po Evropi legitimne ruske mete.
U Beogradu je uspešno rešeno stambeno pitanje za deset izbegličkih porodica, čime je, nakon više od decenije čekanja, okončan jedan od najvećih životnih izazova sa kojima su se one suočavale.
Doktorka Jelena Đenadić, specijalista opšte hirurgije iz Šapca trčaće u subotu na Beogradskom maratonu. Kilometre u polumaratonskoj trci "prodaje" u humanitarne svrhe da bi pomogla šabačkom udruženju obolelih od multiple skleroze.
Subotica i njeni građani s ponosom se sećaju dr Artura Munka, jednog od spasilaca putnika čuvenog "Titanika", koji je potonuo na današmji dan pre 114 godina.
Turista iz Srbije koji je za Vaskrs boravio u Grčkoj doživeo je neprijatnost zbog nepropisnog parkiranja, pa je tako ostao bez tablica i dokumenata, uz kaznu od 30 evra.
Šef dela balkanskog kartela, Nenad Vinčić, u čijem je lokalu u Barseloni u utorak oko 16 časova ranjen "škaljarac", Krsto Vujić, godinama je važio za visokopozicioniranog člana narko-kartela, s obzirom na to da se njegovo ime često spominjalo u policijskim izveštajima.
Pripadnici albanske kriminalne bande osuđeni su na zatvor u Velikoj Britaniji zbog više desetina provala i krađe imovine vredne više od milion funti, ili oko 1,1 miliona evra.
Američki i iranski pregovarači ostvarili su napredak i približili se okvirnom sporazumu o okončanju rata, prenosi Aksios, pozivajući se na američke zvaničnike.
Američka administracija demantovala je navode da je formalno zatražila produženje dvonedeljnog primirja sa Iranom, ističući da su pregovori i dalje u toku i da postoji optimizam u vezi sa mogućim sporazumom.
Husein Čokić, najstariji bosanskohercegovački glumac, preminuo je juče, 14. aprila, u 96. godini u Puli, ostavivši za sobom bogatu i značajnu umetničku karijeru.
Pevačica Marija Mara Stojanović progovorila je o odnosu koji je imala sa Sašom Popovićem, i toples fotografijama zbog kojih je gotovo izbačena iz Granda.
Otac učesnice rijalitija "Elita" Maje Marinković Radomir Marinković Taki otvoreno je govorio o ćerkinom emotivnom životu, ali i starleti Staniji Dobrojević.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar