Šveđani ugrađuju mikročipove pod kožu - Da li je ovo samo super digitalni novčanik ili nešto jezivo?
Podeli vest
Hiljade Šveđana dobrovoljno ugrađuju sićušne NFC/RFID mikročipove (veličine zrna pirinča) pod kožu, obično između palca i kažiprsta.
Ono što je počelo kao "biohaking hobi", pretvorilo se u široko prihvaćen trend koji zamenjuje ključeve, pristupne kartice, platne kartice, pa čak i vozne karte. Na prvi pogled, to je vrhunac praktičnosti - ruka postaje digitalni novčanik i lična karta.
Meta donosi funkciju AI stvaranja slika u realnom vremenu za WhatsApp.
21.04.2024
18:20
Kriza vere?
Dok kompanije poput "Biohax International" promovišu implantate kao bezopasno rešenje za zaboravljanje ključeva, teolozi i biblijski učenjaci upozoravaju na jezivu paralelu sa tekstom iz Novog zaveta.
Kako ruka postaje platna kartica?
Suština je u praktičnosti. Šveđani su uvek bili otvoreni za "biohaking" - spajanje biologije i tehnologije, a čipovi su se pokazali kao idealno rešenje za društvo u kojem je nošenje gotovine već zaboravljeno.
Plaćanje: Čipovi koriste istu NFC tehnologiju kao beskontaktne bankovne kartice ili mobilni telefoni. Nakon što je čip povezan sa bankovnim računom korisnika, plaćanje se vrši jednostavnim mahnutim rukom iznad POS terminala u prodavnici ili automatu.
Multifunkcionalnost: Ovi implantati nisu samo za kupovinu. U korporativnim centrima, poput Epicentra u Stokholmu, čip zamenjuje pristupne kartice za otključavanje vrata, aktiviranje štampača, pa čak i kupovinu hrane u kantini. Nacionalni železnički prevoznik SJ takođe je eksperimentisao sa čipovima za registraciju voznih karata.
Budućnost bez izgubljenih kartica
Zagovornici ovog trenda ističu da je glavna prednost pouzdanost i sigurnost (ne može se izgubiti, ukrasti ili zaboraviti). Tvrde da je čip daleko praktičniji od pametnog sata ili telefona. Telo postaje jedini identifikacioni uređaj.
Iako se broj ugrađenih čipova, prema procenama, kreće u hiljadama, Švedska je daleko ispred ostatka sveta u prihvatanju ove tehnologije kao dela svakodnevnog života. U svetu gde je brzi, bezgotovinski promet postao imperativ, švedski model pokazuje kako bi zaista mogla izgledati naša bliska budućnost - novčanik koji je uvek uz vas, ispod kože.
Ipak, ostaju otvorena pitanja privatnosti i strah od totalnog nadzora, što je cena koju su Šveđani, za sada, spremni da plate za ovakvu tehnološku pogodnost.
Od praktičnosti do nadzora
Foto: Shuterstock
Švedska, kao jedno od društava koje je najviše sklono deljenju ličnih podataka i koje veruje institucijama, najplodnije je tlo za ovakav tehnološki skok. No, kritičari naglašavaju da je glavni problem neodvojivost čipa.
Za razliku od mobilnog telefona, ključa ili kartice, čip je trajno vezan za telo.
Iako trenutni modeli ne sadrže GPS, što sprečava praćenje u realnom vremenu, stručnjaci poput mikrobiologa Bena Libertona upozoravaju da bi podaci koji se mogu prikupiti u budućnosti mogli da uključe učestalost dolaska na posao, pauze, pa čak i zdravstvene parametre, čime se briše granica između poslovnog i privatnog.
Postavlja se temeljno pitanje - Šta će se dogoditi ako sistem zatraži više podataka? Hoće li oni koji odbiju nadogradnju biti postepeno isključeni iz društva, ne mogavši pristupiti javnom prevozu, zdravstvenim uslugama ili bankarstvu? Hoće li sloboda izbora biti svedena na izbor između praktičnosti i principa?
Gde je granica?
Foto: Shutterstock
Švedski eksperiment sa mikročipovima predstavlja savršeni lakmus-papir za testiranje globalnog stava prema transhumanizmu i totalnoj digitalizaciji. Za tehnologe je to neizbežna evolucija. Za vernike i borce za privatnost, to je poslednji alarm pre nego što se neizmerna udobnost pretvori u nepovratni nadzor.
Ako čipovanje postane standard za kupovinu i prodaju širom sveta, izbor više neće biti stvar lične preferencije, već pitanje opstanka i temeljne slobode.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kina ne može da računa na automatsku geopolitičku dobit od američkih kriza, jer se pokazuje da problemi Vašingtona istovremeno otvaraju nove rizike i za Peking.
Opozicioni analitičar Boban Stojanović gostovao je na televiziji N1 i govorio o izboru budućeg predsedničkog kandidata blokaderske liste za naredne izbore.
Predsednica skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju upozorila je da je od dolaska Aljbina Kurtija na vlast zabeleženo više od 700 napada na Srbe i zatražila snažnu reakciju međunarodne zajednice.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako se za izbore sprema političar blokader Miroslav Aleksić, sa kime se druži pretendent na studentsku listu, profesor Milo Lompar, kakav je javni debakl doživela Đilasova uzdanica Marinika Tepić, na koji način se opušta lažni poliglota, opozicionar Đorđe Stanković, gde se šeta advokat blokader Rodoljub Šabić… i još mnogo toga!
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima i iznad većeg dela zemlje suvo. Najniža temperatura biće od 3 do 14 stepeni, a najviša dnevna od 26 do 30 stepeni.
Osmogodišnji Andrija Knežević iz Bajine Bašte uključio se večeras uživo u program Informer televizije, na kojoj je gost bio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Stravična saobraćajna nesreća koja se dogodila na putu iz pravca Novog Pazara ka Raškoj dobila je svoj najteži epilog, pošto se broj žrtava popeo na četiri.
Suđenje takozvanoj vračarskoj grupi nastavljeno je juče u Specijalnom sudu u Beogadu prikazivanjem poruka koje su pripadnici grupe navodno razmenjivali, a u njima je spominjan i bivši kriminalac, a sadašnji rijaliti učesnik Kristijan Golubović, a spominjao ga je navodni vođa grupe Nikola Vušović zvani Džoni sa Vračara.
Porodica Luke Bogićevića (21) iz Šapca, koji je nestao 19. marta ove godine u Novom Sadu, podelila je na društvenim mrežama tužnu vest o tragičnom kraju potrage.
Raketna opasnost prvi put je proglašena u Hanti-Mansijskom autonomnom okrugu – Jugri, jednom od ključnih naftnih regiona Rusije, udaljenom oko 2.000 kilometara od granice sa Ukrajinom.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin pohvalio je pripadnike Snaga za specijalne operacije tokom sastanka sa generalnim direktorom Kamaza Sergejem Kogoginom u Kremlju, gde se razgovaralo o razvoju vojne opreme te kompanije.
Emitovanje serije "Katarina Velika" na programu Informer TV ponovo je u fokus javnosti vratilo jedno od ključnih poglavlja ruske istorije - pripajanje Krima Rusiji 1783. godine.
Legendarna pevačica Zorica Brunclik otkrila je da je čitava estrada bila uz nju dok je bila lošeg zdravstvenog stanja i istakla je koliko im je zahvalna.
Pevačica Anđela Ignjatović Breskvica nedavno je raskinula sa dečkom Nemanjom, a sada je Zorana Mićanović otkrila da su njih dvoje ove godine planirali svadbu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar