Najrasprostranjenije piće na svetu (posle vode) zauzima važno mesto u istoriji čovečanstva. Upoznajmo se ukratko sa istorijom čaja.
Poreklom iz jugoistočne Azije, čaj je osvojio svet. Sada je to topli napitak koji se najčešće pije i ima istoriju prožetu ritualima i kulturnim identitetom. Od polja Kine i severne Indije do kuhinjskih ormarića u Ujedinjenom Kraljevstvu i samovara u Rusiji, ovo je priča o Camellia sinensis, zimzelenom grmu koji je podario listove gorkog ukusa i raširio svoje korene po celom svetu.
Kinezi prvi uživali u čaju
Iako mnogi veruju kako je nastao na području Indije, najraniji dokazi o ispijanju čaja potiču iz drugog veka pre nove ere za vreme dinastije Šang u Kini. Međutim, prema kineskoj legendi, čaj je "uvezen" preko mitološkog božanstva Šenonga 2737. godine pre nove ere. Čaj se vekovima pio kao lek, ali i za podizanje energiju u južnoj Kini, dok je na severu Kine bio manje popularan sve do dolaska dinastije Tang u 7. veku. Tokom tog vremena čaj se proširio u druge delove Azije, uključujući Vijetnam, Koreju i Japan.
Foto: Shutterstock
Čaj se vekovima pio kao lek
U Afriku, čaj je donet u 12. veku, kada je Ajuransko carstvo (u današnjoj Somaliji) počelo da trguje s Kinezima.
Različite metode proizvodnje čaja dale su različite čajeve i ukuse kroz vekove. Dok je zeleni čaj ostao omiljen kod Kineza, delimična oksidacija dovela je do stvaranja Oolong čaja, koji je postao popularna sorta. Kako su zapadnjaci počeli da se zanimaju za kineski čaj, crni čajevi takođe postaju popularni kako bi zadovoljili evropsko nepce.
Statusni simbol
U međuvremenu, u Japanu je ovaj napitak postao statusni simbol. Zeleni čaj je pilo plemstvo, kao i budistički monasi. Značajni rituali okruživali su ceremonije ispijanja čaja, koje su postale vitalni deo japanske kulture.
Iako je čaj došao do Evrope putem svile, više je bio retkost nego pravilo. Prvo kolonijalno upoznavanje čaja bilo je zahvaljujući Portugalcima. Oni su zabeležili da su Kinezi pili "chá", ali nema podataka da su Portugalci pokazali bilo kakav interes za proizvod.
Prvi Evropljani koji su doneli čaj morskim putem u Evropu bili su mornari koji su radili za Holandsku istočnoindijsku kompaniju početkom 17. veka. Iz Holandije čaj se proširio u Francusku, gde u Parizu postaje izuzetno popularan.
Rusi su pak otkrili čaj kada ga je ruski predstavnik u Kini probao 1618. godine. Nije bio impresioniran i prošle su decenije pre nego što su se Rusi ponovo sreli sa čajem. Naime, do kraja veka trgovina čajem počela je da cveta jer je stotine karavana prolazilo putem između Rusije i Kine. Sredinom 18. veka Rusi su počeli da kuvaju čaj u složenim kotlićima zvanim samovari, koji su postali umetnički predmeti kao i funkcionalni delovi kuhinjske opreme.
Britanci prvi dodali mleko i šećer
U 18. veku čaj je postao neverovatno popularan u Britaniji, a posebno crni. Oni su prvi dodali mleko i šećer i to i je i danas standardna praksa u britanskoj kulturi čaja, kao i u njenim njenim bivšim kolonijama. Koliko je postao bitan, govori i događaj koji je prethodio Američkom ratu za nezavisnost, kada su pobunjenici u Bostonu bacili čaj u more. Taj događaj je poznat kao Bostonska čajanka.
Stigao je mart, a znamo da nam sa njim uskoro stižu i lepi prolećni dani. Ipak, deli nas skoro mesec dana od toga, ali nije na odmet da se na vreme pripremimo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Na Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
KFOR je najavio da će svoje brojno stanje na Kosovu i Metohiji (KiM) vratiti na nivo pre 2023. godine zbog navodnog "poboljšane bezbednosne situacije", uz optimizaciju rasporeda svojih snaga, što predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik za Srbe.
Kristalno čista voda u bazenu sa pogledom koji neumoljivo podseća na švajcarske Alpe i to za samo 250 dinara dnevno, verovali ili ne, nalazi se u podnožju Suve planine.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Na seoskom groblju u Uzićima u opštini Požega, gde joj počivaju roditelji, pre dva dana je, kako se saznaje, sahranjena Vera Pitulić (41), koju je u noći između 18. i 19. jula u gradu Kerolton u severnom predgrađu Dalasa u američkoj državi Teksas, prema tvrdnjama tamošnjih istražnih organa, ubio njen emotivni partner Doni Benedikt (38).
Grupa od najmanje 50 stranih državljana, među kojima je najviše iz Ukrajine, privedena je u ponedeljak popodne u jednoj kući na Marezi, nadomak Podgorice.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Oružane snage Rusije su tokom protekla 24 časa nanele udare po objektima energetske i transportne infrastrukture, kao i logističkim centrima koje koriste Oružane snage Ukrajine, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Američki predsednik Donald Tramp i dalje želi da postigne dogovor sa Iranom, ali nije uveren da bi Teheran poštovao obaveze iz eventualnog sporazuma, dok američke vojne procene ukazuju da je strateški prioritet Irana sa nuklearnog programa preusmeren na Ormuski moreuz, objavio je danas NBC Njuz pozivajući se na američkog zvaničnika.
Predsednik Kolumbije Abelardo de la Esprijelja izjavio je da je u zemljotresu koji je pogodio severozapad Kolumbije, poginulo 111 ljudi, prenosi Skaj njuz.
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Voditelj Božo Dobriša osvrnuo se na sezonu na crnogorskom primorju i otkrio da se Ceca Ražnatović naljutila na njega zbog intervjua sa Jelenom Karleušom.
Pevačica Dragana Mirković oglasila se iz Bosne i Hercegovine iz mesta koje se nalazi na svega desetak minuta od rodne kuće njenog bivšeg muža Tonija Bijelića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.