OD RINITISA DO ASTME Ova biljka je vodeći uzročnik respiratornih alergijskih reakcija
Podeli vest
Simptomi alergijskog rinitisa su najčešći u vreme cvetanja drveća u sezoni februar–april, cvetanja trava u sezoni maj–jul i cvetanja korova u sezoni avgust–novembar. Ambrozija se posebno ističe među korovima, a zovu je i kraljicom alergena...
Alergijski rinitis je najznačajnija hronična, nezarazna respiratorna bolest današnjice, za koju se procenjuje da danas u svetu pati preko 500 miliona bolesnika, od kojih skoro polovinu čine deca i adolescenti. Karakterišu ga lako prepoznatljivi simptomi: učestalo kijanje u serijama koje je teško zaustaviti, obilna vodenasta sekrecija iz nozdrva, svrab i zapušenost nozdrva, svrab u grlu, nepcu, ušnim kanalima, a u većini slučajeva i svrab, suzenje i crvenilo u očima. Zbog ovakvih simptoma, često je neprepoznat i od strane samih lekara, dok je negativan uticaj na kvalitet života obolelih izuzetno veliki: ove osobe imaju poremećaj sna, pažnje, umorni su, malaksali, bezvoljni, izostaju sa posla, kod školske dece negativno utiče na pažnju i napredovanje u školi.
Svi znamo da mnogo toga nasleđujemo od porodice, bilo da je u pitanju boja očiju, boja kose ili krvna grupa. Međutim, da li ste znali da možete da nasledite i predispozijciju za poremećaje rada štitaste žlezde?
04.06.2023
15:38
Uz velike troškove lečenja koje iziskuje, alergijski rinitis se svrstava ne samo u zdravstveni već i socijalni problem današnjice. Često je udružen sa drugim bolestima i ako se ne leči adekvatno, nosi rizik za prelazak u težu formu bolesti, kao i u bronhijalnu astmu, upozorili su lekari na skupu „U susret sezoni alergije na ambroziju”.
Pošast iz komšiluka
Profesor dr Vesna Tomić Spirić, rukovodilac Klinike za alergologiju i imunologiju UKCS, profesor dr Marina Atanasković Marković, alergolog iz Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj, i docent dr Rajica Stošović, alergolog i klinički imunolog Klinike za alergologiju i imunologiju UKCS, objasnili su koje su trenutno smernice u svetu o dostupnim terapijskim modalitetima za lečenje alergija, objasnivši kada je važno da se pacijenti obrate lekarima za pomoć.
Glavni izazivači alergijskog rinitisa su alergeni poreklom iz polena (polen drveća, trava i korova) i kućne prašine (grinje, bubašvabe, plesni, buđ i epitel kućnih ljubimaca, psa i mačke). Simptomi alergijskog rinitisa su najčešće sezonskog karaktera i pojavljuju se u vreme cvetanja drveća u sezoni februar–april, cvetanja trava u sezoni maj–jul i cvetanja korova u sezoni avgust–novembar. Poslednjih godina registruje se stalni porast koncentracije alergogenog polena u vazduhu i sve duži period polenacije biljaka. Kod osoba alergičnih na alergene iz kućne prašine, simptomi su prisutni tokom cele godine. Krajem protekle decenije, registrovan je najveći porast učestalosti preosetljivosti na polen ambrozije, koja predstavlja vodeći uzrok respiratornih alergijskih reakcija, čiji simptomi su najizraženiji tokom kasnog leta i početkom jeseni.
Kod dece
Ambrozija spada u biološki agresivnu i u svetu široko rasprostranjenu korovsku biljku sa izrazito alergogenim polenom. U Evropi najugroženije su Mađarska, Slovačka, ali i zemlje Balkana, gde Srbija nažalost zauzima neslavnu vodeću poziciju. Zrna polena se vetrom lakom prenose i u regije gde nema ove biljke, a tokom sezone cvetanja jedna biljka može da oslobodi i do milijardu zrna polena. Osim simptoma alergije, dobar deo ovih bolesnika, naročito dece, ispoljava i simptome "oralnog alergijskog sindroma" koji se manifestuje svrabom i peckanjem u ustima, stezanjem u grlu i neretko oticanjem usana, mučninom, povraćanjem, crvenilom po telu, pa i gušenjem nakon konzumiranja svežeg voća i povrća, tokom sezone polenacije ambrozije.
Alergijski rinitis uzrokovan polenom ambrozije u pedijatrijskoj populaciji naročito povećava rizik za razvoj bronhijalne astme. Široka rasprostranjenost, produžena sezona polenacije, sa visokom koncentracijom u vazduhu izrazito alergogenog polena, razlog su da je ambrozija danas dospela na listu najopasnijeg aero-zagađivača sa nesagledivim posledicama na zdravlje stanovništva. Oslanjajući se na opšte prihvaćene vodiče, tj. smernice, borba protiv alergijskih bolesti disajnih puteva se danas zasniva na: prevenciji izlaganja uzročnim alergenima odgovornim za nastanak bolesti, primeni savremene farmakološke terapije, primeni alergenske imunoterapije (AIT) i neprestanoj edukaciji bolesnika.
Promena toka bolesti
Moderna farmakološka terapija je ograničena na kontrolu simptoma alergijskih bolesti disajnih puteva, dok alergenska imunoterapija danas predstavlja jedinu terapijsku strategiju za lečenje alergijskih bolesti disajnih puteva koja ima kauzalni efekat, odnosno deluje na samog uzročnika i zato ima sposobnost da menja imunski odgovor koji je u osnovi alergijskih bolesti, a samim tim ima sposobnost da menja i prirodni tok same bolesti. Osnovni cilj lečenja alergijskog rinitisa je kontrola simptoma bolesti, poboljšanje kvaliteta života obolelih, ali i smanjenje rizika i sprečavanje progresije alergijskog rinitisa u bronhijalnu astmu.
Simptomi kreću sa svrabom i peckanjem u očima, crvenilom i suzenjem. Na to se nadovezuju serije kijanja, obilno vodenasto curenje iz nosa, a potom i njegova zapušenost.
05.03.2024
19:00
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svi znamo da mnogo toga nasleđujemo od porodice, bilo da je u pitanju boja očiju, boja kose ili krvna grupa. Međutim, da li ste znali da možete da nasledite i predispozijciju za poremećaje rada štitaste žlezde?
Kritika ruskih avionskih bombi FAB-3000 u zapadnim medijima je deo informacionog rata i suštinski je nesposobna, rekao je za RIA Novosti u sredu Igor Korotčenko, poznati vojni analitičar i glavni urednik časopisa Nacionalna odbrana.
Ograničenja uvoza hrane iz Ukrajine u zemlje EU doprineće produžavanju sukoba, piše Fajnenšel tajms , pozivajući se na reči ministra agrarne politike i hrane Ukrajine Mikole Solskog.
U nestabilnom vremenu u kome se nalazi čitav svet, veoma je važno da na čelu Beograda bude srpski gradonačelnik koji će zastupati očuvanje srpskih nacionalih interesa, ne dozvolivši da bilo ko promoviše secesionističku i antisrpsku politiku, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Potrčko tajkuna i vođe prozapadne opozicije Dragana Đilasa Borko Stefanović govorio je na N1 o izbornim uslovima za izbore u Beograd gde je za debakl opozicije okrivio prostor u medijima, ali je odmah demantovan.
"Holidej" koalicija okupljena oko tajkuna Dragana Đilasa, koja je mesecima tražila neizostavno i hitno ponavljanje beogradskih izbora, održanih 17. decembra prošle godine, sada traži njihovo odlaganje. I to ni manje ni više nego za septembar ove godine.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Intenzivna potraga za devojčicom koja je u utorak popodne nestala u Banjskom Polju ušla je u četvrti dan. Od samog starta uključili su se svi, od mnogobrojnih pripadnika MUP-a, pa sve do komšija, prijatelja i porodice, a po prvi put u istoriji Srbije oglasio se i Amber Alert tj. sistem "Pronađi me".
Više od 300 zahteva za subvencionisanje kupovine prve nekretnine po osnovu rođenja deteta, trenutno je u fazi obrade, dopune ili predbeležbe u Republičkom geodetskom zavodu, a priliv svakodnevno raste.
Broj nestanaka maloletne dece iz godine u godinu je u porastu. Najveći procenat je onih koji sami odu od kuće. Ipak, među nestalima ima i sasvim male dece, ali srećom, njihov broj je izuzetno mali. Porodice nestale dece na prvom mestu obraćaju se državnim organima, ali odgovore traže i od astrologa, vračara, a konkretnu pomoć od privatnih detektiva. Gost "Info jutra" bio je Braca Zdravković, privatni detektiv.
Devojčica Danka Ilić nestala je u utorak u 13.45 u selu Banjsko Polje kod Bora i još nije pronađena! Posle opsežne potrage u kojoj je učestvovalo na hiljade spasilaca uz pomoć helikoptera i dronova, pretraga terena je obustavljena, a istražuje se i mogućnost otmice. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Nebojša Perović, advokat.
Američka Centralna informativna agencija radi o glavi predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i za to ima pomoć ljudi koji su u neposrednom okruženju šefa naše države! Ovo tvrdi Aleksandar Vulin, bivši direktor Bezbednosno-informativne agencije. Na ovu temu su u "Info jutru" govorili Milenko Jovanov, član Predsedništva SNS i Dejan Vukelić, urednik Sprskog portala.
Serijalom dokumentarnih filmova o NATO agresiji nad Srbijom obeležavamo 25 godina od početka bombardovanja naše zemlje. Za 78 dana agresije na Srbiju je bačeno 22.000 hiljade tona projektila, među kojima 37.000 hiljada zabranjenih, kasetnih bombi, bombi sa osiromašenim uranijumom. Žena koja je među prvima u našoj zemlji pričala o zastrašujućim posledicama NATO bombardovanja je doktora Danica Grujičić, ministarka zdravlja. Ona je bila gošća "Info jutra".
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policijski službenici PS Novi Beograd su doneli rešenje o zadržavanju osumnjičenog M.L. (51) zbog krivičnog dela ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Danas se u Palati Pravde nastavlja suđenje roditeljima ubice iz "Ribnikara", Kosti K. Danas će biti svedočenje deteta koje se zadesilo u školi za vreme krvoprolića.
Milan Pandurеvić (37) iz Bogatića i Biljana Ćosić (52) iz istog mеsta s boravištеm u Novom Sadu, kojima sе pripisujе da su prе dvе godinе počinili otmicu njеnog klijеnta u prostituciji, uz maltrеtiranjе oštеćеnog i iznuđivanjе novca, osuđеni su jučе u novosadskom Višеm sudu prvostеpеnom prеsudom na dеsеt i šеst godina zatvora.
Košarkaši Partizana sinoć su u krcatoj Beogradskoj areni poraženi od Olimpijakosa sa 74:69 u meču 32. kola Evrolige i više ništa ne zavisi od njih u trci za plasman u plej-in! Do kraja ligaškog dela ostala su još dva kola, a teoretski crno-belima bi plasman u doigravanje elitnog evropskog takmičenja mogao da donese i najveći rival - Crvena zvezda!
Italijanski mediji pišu da Crvena zvezda poslednjih dana intenzivno radi na dolasku bivšeg đaka Luke Ilića (24) i da bi vrlo brzo mogla da završi
taj transfer.
Dezinformacija je da je doneta odluka o ulasku Dubaija u ABA ligu, to nije istina jer ne može da se pridruži takmičenju ako odluka nije jednoglasna, poručio je Dragan Bokan, predsednik košarkaškog kluba Budućnost iz Podgorice.
Devet stanovnika predgrađa Dušanbea privedeno je zbog kontakata sa počiniocima terorističkog napada u Krokus siti holu, rekao je za RIA Novosti izvor u tadžikistanskim specijalnim službama.
Pevačica je na društvenim mrežima podržala Draganu Mirković, sa kojom nije govorila 12 godina, a tom prilikom "zaratila" je sa onima koji su pisali negativne komentare na račun pevačice.
Povodom 15 godina postojanja, užičko Udruženje "Roditelj" organizovalo je neobično takmičenje u disciplini povijanja beba, što je bio veliki izazov za tate!
Danijela Veljković (48) poslastičarka iz Niša od fondana i marcipana može da napravi bukvalno sve što zamisli a sa nedavno održanog Međunarodnog kulinarskog festivala "Biser mora” održanom na Braču vratila se sa zlatnim medaljama.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.