Optimizam i pozitivno razmišljanje pacijenata sa srčanim problemima pružaju veće šanse za boljitak, uz propisanu terapiju i preduzimanje drugih koraka – rezultati su novijeg istraživanja.
Istraživači su svoje zaključke zasnovali na velikom broju dokaza koji povezuju pozitivan pristup životu i bolje zdravlje srca. Rezultati podržavaju teoriju da su zdravije navike ključni uslov da pozitivni ljudi imaju manje srčanih problema.
„Sada sve ima smisla“, izjavio je Džejms Mejdok, viši naučni saradnik u Centru za unapređivanje blagostanja na Džordž Mejson univerzitetu u Fairfaku u Virdžiniji. „Tokom godina smo naučili mnogo o ovom složenom procesu koji se zove samomotivacija„, prokomentarisao je Džejms Mejdok, koji nije učestvovao u istraživanju.
Kada se suoče sa izazovom – dijagnoza bolesti srca – ljudi koji su generalno pozitivni postaju orijentisani na zadatak, objasnio je Mejdok, i razmišljaju o tome šta treba da urade da bi rešili svoj problem.
Nasuprot tome, ljudi koji su negativni, često imaju osećaj da malo šta mogu da urade u vezi sa životnim izazovima kad imaju dijagnozu bolest srca.
„Vaše raspoloženje utiče na sposobnost da postavite sebi realne, pa i zdravstvene ciljeve, i da donesete planove koje ćete realizovati u cilju očuvanja zdravlja“, napominje Mejdok.
Dobra vest je, prema Mejdoku, da čak i doživotni pesimisti mogu da nauče da promene svoj pogled na život i svoje navike u cilju unapređenja zdravlja.
Foto: printskrin Youtube
Vodeći istraživač Nensi Sen, doktor nauka u Centru za zdravo starenje na Pensilvanijskom državnom univerzitetu, saglasna je sa pomenutim izjavama: „Da li je moguće promeniti navike i ponašanje? Ja mislim da to mogu i pesimisti.“
Dr Nensi Sen je istakla da je njen tim želeo da proveri da li srčana oboljenja sa pozitivnim izgledima bolesnika direktno dovode do zdravijih navika. Ona kaže da je to verovatno dvosmerna ulica: na primer, fizička aktivnost ljude obično čini psihički i emotivno staloženijim.
Dakle, ljudi koji pesimistički posmatraju život mogu početi malim koracima da utiču na svoje srca i svoje zdravlje.
Dr Nensi Sen savetuje: „Prošetajte svakog dana, razgovajte sa dobrim prijateljima, svakog dana odvojite malo vremena da razmislite o tome za šta ste sve zahvalni u životu.“
Rezultati istraživanja objavljeni su nedavno u časopisu „Psihosomatska medicina“ na osnovu istraživanja i fizičkih ispitivanja preko 1.000 odraslih pacijenata sa srčanim oboljenjima.
Učesnici su na standardnoj skali ocenjivali pozitivne i negativne emocije. Pozitivne emocije ocenjene su kad su bili oduševljeni, odlučni, jaki, zainteresovani i aktivni.
Istraživači su ustanovili da pozitivni ljudi imaju 25% do 50% veće šanse da će redovno vežbati, dobro spavati i redovno piti svoje lekove za srce, u poređenju sa njihovim manje pozitivnim vršnjacima. Takođe, veće su šanse da će pozitivni pacijenti sa bolestima srca manje pušiti u odnosu na pesimiste.
Pozitivni ljudi obično povećavaju svoje izglede za očuvanje zdravlja i tokom narednih pet godina, tako da većina njih tokom vremena usvoji zdrave životne navike.
Dr Nensi Sen je dodala u kometnaru: „Ne možemo da tvrdimo da su pozitivne emocije dovele do zdravijeg ponašanja, ali je važno je da su ova dva elementa povezana i da mogu hraniti jedan drugi.“
Džejms Mejdok slaže se sa komentarima istraživača i napominje: „Sve je tako blisko povezano, ne postoji piletina bez jajeta i obrnuto.“ Da bismo bili sigurni, opšta dispozicija osobe ima i genetsku komponentu: neki ljudi su programirani da vide čašu kao polupraznu, dok drugi prirodno vide da je čaša polapuna, ali isto tako znamo da ljudi mogu da se menjaju.“
Ako imate neku hroničnu bolest i ne možete da nađete motivaciju da promenite način života ili uzimate redovno lekove, to ne znači da „nešto nije u redu“ sa vama – to samo znači da je vama potrebno više podrške – rekao je Mejdok.
On predlaže pacijentima razgovor sa svojim lekarima o načinima prevazilaženja prepreka sa kojima se suočavaju. Grupe za podršku takođe mogu da pomognu jer će u grupi uvek biti drugih ljudi koji imaju slične izazove i pacijentu sa zdravstvenim problemima mogu pomoći da promeni svoj život i svoje navike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nenad Rašković, kojeg je danas brutalno pretukla Kosovska policija, izjavio je za Kosovo onlajn da su ga trojica izvukla iz njegove porodične kuće nakon čega su ga vezali za drvo i tukli ga tražeći da im da pušku koju, kako je rekao, nema.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić, koji je došao na to mesto glasovima Srba, a svakodnevno sprovodi antisrpsku politiku, po ko zna koji put u poslednje vreme napao je Srbiju.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je da se evropski put Srbije, aktuelni pregovori sa Evropskom unijom, regionalna saradnja i nove inicijative za Zapadni Balkan nalaze u centru pažnje, da je uključivanje u Šengenski sporazum u interesu Srbije, ali da se ne razmatra uvođenje viza građanima Rusije.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je da je jedini princip koji dosledno primenjuje crnogorski premijer Milojko Spajić - princip slepe poslušnosti.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije najavio je da će u toku večeri i noći u većem delu zemlje biti pretežno vedro, a samo na severu Vojvodine, uz lokalni razvoj oblačnosti, moguća je retka pojava kratkotrajne kiše ili pljuska.
Sutra, 12. avgusta, na nebu iznad Srbije dolazi do šok prizora koji se neće ponoviti decenijama, jer će doći do delimično pomračenja Sunca koje će biti vidljivo golim okom uz pravu zaštitu.
U ovom trenutku se preko Panonske nizije premešta oslabljeni hladni front, koji će u narednim danima doneti pad temperature, dok će padavine biti lokalnog karaktera.
Likvidacije izvršene snajperskim naoružanjem u Srbiji i regionu predstavljaju potpis profesionalaca i najčešće su povezane sa obračunima visokopozicioniranih članova organizovanih kriminalnih klanova.
Porodična kuća mladića koji se nalazi na izdržavanju zatvorske kazne, u jednom selu kod Obrenovca, našla se na meti nepoznatih napadača koji su oko 2 sata iza ponoći na objekat bacili topovski udar.
Uprava policije, u saradnji sa Državnim tužilaštvom, proverava više od 50 stranih državljana, među kojima su dominantno državljani Ukrajine, kao i Moldavije i Slovačke, a koji su juče zatečeni u jednoj većoj kući u podgoričkom naselju Mareza, gde je pronađena i veća količina sofisticirane digitalne opreme, uređaja i novca.
Policija u Herceg Novom uhapsila je A. V. (20), državljanina Srbije iz Novog Sada, zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilničko ponašanje nad maloletnikom.
Rijaliti par Anđela Đuričić i Nenad Marinković Gastoz trenutno uživaju na Maldivima odakle dele romantične snimke sa pratiocima, a poslednja objava vožnje bicikla sve je raznežila.
Atina Tošić, ćerka Jelene Karleuše i Duška Tošića, ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama, a njena najnovija objava iz teretane izazvala je lavinu komentara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.