Učeći da prepoznajemo misli i obrasce, kako produktivne, tako i one koje su manje produktivne, možemo da oblikujemo kuda idu naši fokus i pažnja. Ovo direktno utiče na naše ponašanje, pomažući nam da brže i pametnije postignemo ciljeve
Džim Kvik (to mu je pravo ime) priznati je svetski stručnjak za poboljšavanje pamćenja, optimalizaciju funkcionisanja mozga i ubrzavanje učenja. Pošto je posle povrede u detinjstvu imao poteškoća u učenju, Kvik je osmislio strategije za drastično poboljšanje svojih mentalnih postignuća. Od tada je svoj život posvetio pomaganju drugim ljudima da oslobode iz okova svoju istinsku genijalnost i moći svog mozga, a među njegove klijente ubrajaju se i korporacije kao što su 'Gugl', 'Virdžin', 'Najki', 'Tventi senčeri foks', i takve institucije kao što su Ujedinjene nacije, Kalifornijski tehnološki institut, Harvard...
Uređaj za filtriranje
- Naš mozak je prvenstveno uređaj za filtriranje. Količina stimulansa u jednom trenutku je ogromna i naš mozak je evoluirao kako bi nam pomogao da sortiramo stimulanse na pravi način - kaže Džim Kvik.
Naš mozak ima snažan sistem nagrađivanja dizajniran da nam pomogne da stvorimo navike, kaže Kvik.
- Ovaj sistem možemo da upotrebimo u svoju korist kada biramo koje ćemo nove navike stvoriti jednostavnim davanjem nagrade svaki put kada ostvarimo ciljano ponašanje. Kada prvi put postavljamo ciljeve, moramo često da se nagrađujemo. To može da bude omiljena poslastica, fina kafa, ćaskanje sa prijateljem, šetnja, ručak u restoranu... Nagrade moraju da budu male, ali to ne znači da nisu moćne. Možemo da osmislimo sistem kupona ili žetona koje ćemo dodavati u teglu namenjenu masaži ili kupovini neke stvari koju stvarno želimo. Gledanje kako se tegla puni motivisaće nas da postignemo još više - naglašava Džim Kvik.
Nije neophodno da vidimo svako drvo ili list da bismo znali da su tamo. Vidimo automobile ne beležeći svaku pojedinačnu marku i model. Ali informacije su tu, razvrstane i najčešće odbačene dok spavamo.
- Postoji još jedan deo našeg nesvesnog mozga koji funkcioniše automatski, čineći naš život lakšim. Na primer, ne razmišljamo svesno o pojedinačnim koracima koji su uključeni dok peremo zube ili se vozimo na posao. Jednom naučene, ove aktivnosti stvaraju naviku, a naš mozak je svestan samo početnog koraka, prelazeći u automatski režim za ostale - navodi Kvik.
Budući da rad našeg nesvesnog dela mozga podržava naše svesno ponašanje, možemo da naučimo da iskoristimo svoju svest da preoblikujemo svoj mozak kako bismo prestali da filtriramo neke stvari ili da počnemo da filtriramo neke druge.
- Učeći da prepoznajemo misli i obrasce, kako produktivne, tako i one koje su manje produktivne, možemo da oblikujemo kuda idu naši fokus i pažnja. Ovo direktno utiče na naše ponašanje, pomažući nam da brže i pametnije postignemo ciljeve - sugeriše Kvik.
Budite otvoreni za promene
Otvorenost za promene je proces, objašnjava ovaj trener za mozak. To nije nešto što možemo jednostavno da uključimo ili isključimo, jer promena zahteva da budemo svesni svojih navika i da aktivno radimo protiv njih.
Foto: Shutterstock
- Za početak bi trebalo da se usredsredimo na određene stvari koje želimo da promenimo. Ako želimo da postanemo aktivniji, može nam biti cilj da hodamo pet minuta svakog dana. Možemo da zapišemo doba dana u kom smo taj cilj postigli. Na primer, parkirali smo se na kraju parkirališta ili smo koristili stepenice. Kada uspemo da dostignemo svojih pet minuta, možemo da proširimo cilj na duže vreme - savetuje Kvik.
Ako se držimo navedenog primera, još jedan način da podstaknemo naš nesvesni mozak je praćenje društvenih mreža sa fokusom na aktivni način života ili pridruživanje lokalnim forumima.
- Možemo da tražimo od prijatelja i porodice da nas više pozivaju u goste ili šetnju ili da nas opomenu kada se vratimo starim navikama. Kada se otvorimo za promene, možemo da aktiviramo svoj mozak da sagleda sve načine na koje je promena moguća - sugeriše Kvik.
Aktivno koristite pozitivne misli i afirmacije
Afirmacije i okruživanje pozitivnim stvarima aktivira centar nagrađivanja u našem mozgu.
- Tako nastaju navike i zato su one od vitalne važnosti za prekvalifikaciju našeg mozga. Iako će objavljivanje uopštenih pozitivnih povratnih informacija osloboditi hormone u našem mozgu od kojih ćemo se osećati dobro, mi želimo da odgovor povežemo sa određenim ponašanjem. Ako se vratimo na primer da nam je cilj da budemo aktivniji, trebalo bi da ponovimo pozitivnu frazu i mantru na početku vežbanja i jednu na kraju. Možemo da tražimo od ljudi da nam pomognu da dodatno ojačamo i kada smo aktivniji, takođe. Što više od sebe i drugih slušamo ove pozitivne poruke, to im više verujemo, što opet dovodi do viših nivoa motivacije - objašnjava ovaj trener za mozak.
Vizuelizujte uspeh
Jedan od najmoćnijih alata koji imamo za usavršavanje mozga jeste moć vizuelizacije.
- Kada se uključimo u vežbe vizuelizacije, naš mozak zapravo menja način na koji je organizovan i stvara nove neuronske veze. Vizuelizacija je toliko moćna da se koristi u vežbama rehabilitacije koje pomažu pojedincima da se oporave od traumatskih fizičkih povreda - navodi Kvik i dodaje:
- Ako provedemo pet minuta vizuelizujući svoj uspeh, kako izgleda, kako nam deluje, uključujući i senzorne stimulanse i sve detalje kojih možemo da se setimo, to pomaže da podesimo mozak na činjenicu da je važno biti aktivan (vraćamo se na primer), a on će početi da se reorganizuje kako bi pronašao mogućnosti za aktivnost. Možda čak i sami zaželimo da odemo u šetnju i potražimo načine da ispunimo taj fizički zahtev - sugeriše Džim Kvik.
KOMPROMITUJUĆA cifra! Ako ste VODILI LJUBAV sa OVOLIKIM BROJEM ljudi, onda ste 'LAKA ROBA'!
Dok različiti psihoteraputi i psiholozi pribegavaju raznovrsnim metodama lečenja, kroz prirodno lečenje, razne psihološke analize i terapije, istražujući najbolje moguće načine za negovanje "osetljive" duše, broj osoba koje pate od depresije iz godine u godinu raste
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok različiti psihoteraputi i psiholozi pribegavaju raznovrsnim metodama lečenja, kroz prirodno lečenje, razne psihološke analize i terapije, istražujući najbolje moguće načine za negovanje "osetljive" duše, broj osoba koje pate od depresije iz godine u godinu raste
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić žestoko je odgovorio na bezobzirne napade i jeftine laži tajkunske televizije N1, koja je na najprizemniji način pokušala da izmisli kako se predsednik nalazi na nekakvom "holideju" dok obilazi Srbiju i bori se za narode u svakom kutku naše zemlje.
Doc. dr Milan Lazarević, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Niš, napravio je potez koji je uzdrmao javnost, podneo je ostavku na jednu od najmoćnijih funkcija u gradu, mesto predsednika Odbora za imenovanje u Skupštini grada Niša.
Svedoci smo da je ovo još jedan primer zastrašivanja novinara. Naime, našoj koleginici Nini Kuburović isečena je guma tokom noći, što je ozbiljno moglo da ugrozi njenu bezbednost.
Ivana iz Srbije, doživela je pravi pakao na letovanju u Grčkoj, kada je lokalni vozač udario njen auto kod Nikitija. U trenutku je ostala sama s decom, ali su joj u pomoć odmah pritekli sunarodnici i rešili problem.
Kupovina sokova i piva uskoro bi mogla da nosi i mali dodatni trošak - kauciju od 10 do 15 dinara po ambalaži! Istovremeno, ta kaucija se u potpunosti vraća potrošaču kada praznu bocu ili limenku donese nazad u prodavnicu.
Posle pakla koji je Srbiju držao u šaci s temperaturama do 42 stepena, Sedmica koja je pred nama donosi kratki predah, ali ne i pravi kraj vrućina, jer nam posle 15. avgusta stiže novi toplotni udar.
B.Ž. (54) iz jednog sela kod Ražnja mesec dana seksualno je uznemiravao devojčice od desetak godina da bi 7. avgusta bio uhapšen nakon što su roditelji maloletnica alarmirali policiju.
Mađarsko pravosuđe pokrenulo je novu istragu protiv plaćenog ubice Čabe Dera, i to zbog pretnji smrću koje je uputio advokatu koji ga je godinama zastupao.
U vojnom proizvodno-skladišnom objektu u blizini sela Belitsa u opštini Trjavna u Bugarskoj danas je došlo do eksplozije i požara zbog čega je evakuisano oko 300 radnika.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Pevačica Aleksandra Prijović doživela je neobičnu situaciju tokom boravka na Hvaru, kada je sa porodicom poželela da sedne u jednom restoranu, ali ih je hostesa odbila.
Folk pevač Emir Brunčević još jednom je dokazao zašto važi za jednog od najvećih šmekera na domaćoj sceni, kada je bakšiš sa nastupa poklonio devojci u kolicima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.