Francuski naučnici su došli do zaključka da je u mnogim zemljama smrtnost od kovida-19 niža zbog specifičnosti njihovih nacionalnih kuhinja
Istraživanja su pokazala da određena hrana, ako se redovno konzumira, može smanjiti verovatnoću prodiranja virusa u organizam, kao i njegovo destruktivno dejstvo.
Neki prehrambeni proizvodi imaju funkciju prirodnog štita od virusa. Tu činjenicu su otkrili francuski istraživači koji su se zapitali zašto su u nekim zemljama stope obolelih i preminulih od kovida-19 značajno niže od onih kod njihovih suseda.
Na primer, u Iranu je stopa smrtnosti visoka, dok je u susednoj Turskoj i Turkmenistanu znatno niža. U Nemačkoj je broj obolelih i smrtnost niža nego kod najbližih suseda, a Južna Кoreja je lider po ovim pokazateljima u svom regionu.
Grupa od 25 naučnika na čelu sa profesorom pulmologije na Univerzitetu Monpelje, doktorom Žanom Buske (on je i bivši predsedavajući Svetske alijanse za borbu protiv hroničnih respiratornih bolesti SZO), obavezala se da identifikuje šta je zajedničko za zemlje sa najmanjim brojem obolelih. Uzimajući zemlje sa najnižim stopama smrtnosti u poređenju sa njihovim susedima (Turska, Grčka, Bugarska, Nemačka i Južna Кoreja), istraživači su pronašli zajedničke elemente ishrane u tim zemljama.
Foto: Shutterstock
Jogurt je odličan u borbi potiv virusa
Stanovnici Turske, Grčke i Bugarske redovno piju jogurt i kefir, koji predstavljaju „živi štit“ protiv virusa. Naravno, u određenoj meri fermentisani mlečni proizvodi su uključeni u ishranu svih naroda, ali u ovim zemljama se ovo radi redovno, kako samostalno, tako i kao deo drugih jela.
Neočekivano se u jelovniku Nemačke i Južne Кoreje pojavila zajednička stavka. Ispostavilo se da u obe države u redovnu ishranu uključuju hranu koja sadrži kiseli kupus, koji poput kiselog mleka, stvara zaštitnu barijeru za prodiranje virusa u organizam.
Prema mišljenju profesora Buske, malo se pažnje posvetilo regionalnim razlikama u ishrani zbog širenja i ozbiljnosti virusa. Dok sa druge strane, promene u ishrani mogu biti od velike koristi.
- Otkrili smo da fermentisani mlečni napici i kiseli kupus mogu smanjiti aktivnost enzima ACE2, koji virus korona koristi za prodiranje u ćelije - izjavio je Buske.
Foto: Shutterstock
„I sam sam promenio način ishrane. Sada jedem kupus tri puta nedeljno i pijem kefir za doručak“, dodao je on.
Nutricionistkinja Roza Mutalimova objašnjava zašto su baš kefir i kiseli kupus tako korisni.
- Ove proizvode objedinjuje činjenica da su pripremljeni uz upotrebu fermentacije, to jest, putem vrenja i kiseljenja. Ovo je jedan od najstarijih načina čuvanja hrane, koji je otkriven u vreme kad frižideri nisu postojali. U Evropi su putem fermentacije spremali kupus kao zalihu, drugim rečima: kiselili su ga. A takođe i kiselu pavlaku, tvorog (ruski mladi sir) i sireve. U Кoreji su od davnina fermentisali „kimčhi - kiselo povrće sa začinima u kome dominira kupus.
Fermentisanih proizvoda ima puno, postoje neke vrste u svakoj nacionalnoj kuhinji, ali se sve pripremaju na različite načine. Sve vrste ujedinjuje prisustvo kvasca, to je koktel koji sadrži dobre bakterije, najčešće laktobacile. To su hranljive bakterije: tokom fermentacije bore se sa opasnim mikroorganizmima poput ešerihije koli. Ali činjenica je da tokom termičke obrade, žive bakterije umiru. Na primer, u testu pripremljenom sa kvascem bakterije će još biti, ali ne i pečenim proizvodima za koje se koriste. Dakle, žive hranljive bakterije postoje samo u takvim fermentisanim elementima ishrane kao što su mlečni proizvodi (jogurt, kefir i tako dalje) i u kiselom kupusu.
Foto: Shutterstock
Kefir je odličan za borbu protiv virusnih infekcija
U Turkmenistanu se koristi ovčje i kamilje mleko, iz koga se kao rezultat fermentacije dobijaju napici za koje narod smatra da su „lekoviti“ i čak magični“.
Uloga korisnih bakterija u našem telu je jako važna: u zavisnosti od njihovog broja, naš imuni sistem reaguje na patogene. Jednostavno rečeno: što više korisnih bakterija imamo u crevima, to smo zdraviji.
U prilog zaključcima francuskih naučnika govori i činjenica da je u Кazahstanu i Turkmenistanu broj obolelih i preminulih od kovida-19 mnogo niži nego kod njihovih centralno-azijskih suseda. Stvar je u tome da upravo u ove dve zemlje od davnina u kulturi ishrane važno mesto zauzimaju mlečni proizvodi koji su spremljeni uz pomoć mlečne kiseline, procesa zgrušavanja mleka i alkoholne fermentacije, koji su praćeni ceđenjem, mućenjem i sušenjem. Mlečni sto Turkmena prolazi složenu biohemijsku i fizičko-hemijsku preradu i na kraju je mnogo raznovrsniji, nego kod njihovih suseda u regionu: Uzbekistanu, Tadžikistanu, Кirgiziji, Iranu i Avganistanu. U isto vreme, u Turkmenistanu se aktivno koristi naročito korisno ovčje i kamilje mleko, iz koga se kao rezultat fermentacije dobijaju napici za koje narod smatra da su „lekoviti“ i čak magični“.
Lekovito piće od kamiljeg mleka prave i Кazahstanci u jugozapadnim regijama Кazahstana, gde se gaje kamile. Кod njih se napitak naziva „šubat“. U područjima gde nijedan dan ne prolazi bez šubata, ljudi se razboljevaju mnogo ređe i oporavljaju se mnogo brže.
Verovatno vam je maslačak poznat kao tvrdoglavi korov koji se uporno širi kroz vaš travnjak i bašte, ali kada čujete o njegovim lekovitim svojstvima, shvatićete blagoslov koji donosi ovaj žuti cvet
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Buba
pre 5 godina
Alergična sam na mlečne proizvode, volim kiseli kupus,njam njam...
Mada uzimam opc acerolu ,jer sam pušač pa mi vitamin c očajnički treba,a Bogu hvala nisam do sad pokupila koronu
Verovatno vam je maslačak poznat kao tvrdoglavi korov koji se uporno širi kroz vaš travnjak i bašte, ali kada čujete o njegovim lekovitim svojstvima, shvatićete blagoslov koji donosi ovaj žuti cvet
Donald Tramp je u Peking otišao sa namerom da Kinu uvuče u američki pritisak na Iran, ali se iz tog puta vratio sa porukom koja u Vašingtonu zvuči mnogo neprijatnije nego što Bela kuća želi da prizna — Peking više ne želi da bude pomoćni igrač američke politike na Bliskom istoku.
U antisrpskoj emisiji "Utisak nedelje" sinoć su blokaderi brutalno ponižavali opoziciju tako da je voditeljka pomenute emisije Olja Bećković morala da ih brani.
U emisiji koju vodi blokaderski novinar Aleksandar Dikić, gostovala je okorela opozicionarka Biljana Stojković i izjavila da, kada je reč o Kosovu i Metohiji, Ustav Srbije treba menjati.
Blokaderi su ponovo uhvaćeni u lažima i muljačinama, potvrđujući još jednom obrazac ponašanja koji javnost sve češće prepoznaje. Ništa novo, ništa iznenađujuće, još jedna afera dodatno je ogolila njihove metode i način delovanja.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić podelila je na svom profilu na društvenoj mreži "Iks" izjave blokadera koji ponavljaju sve ono što govori Aljbin Kurti, najveći mrzitelj Srba.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na naftne derivate koja će važiti do kraja maja, objavljeno je u Službenom glasniku.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Granica konzumiranja elektronskih cigareta i vejpova se spušta – čak i deca od 11 godina konzumiraju ovakve cigarete. Posledice su višestruke, po pluća, ali i centralni nervni sistem.
Građevinski radnik Branko D, koji već 25 godina živi i radi u Beču, ostao je bez posla i bez gotovo 13.000 evra zarađenog novca nakon nesreće na gradilištu i otkaza koji je usledio uprkos njegovoj povredi.
Dragan Vasiljević, direktor policije, izjavio je danas da su se u potragu za telom Aleksandra Nešovića ubijenog 12. maja na Senjaku, uključili i pripadnici Vojske Srbije i Srpske žandarmerije na teritoriji Jarkovačkog jezera kod Inđije.
U ranim jutarnjim časovima došlo je do pucnjave u Kiseljaku, gradu u Bosni i Hercegovini, a sumnja se da je muškarac M.P. (54) ubio taštu i upucao svoju suprugu.
Kristijan Aleksić (50), koji se sumnjiči da je u subotu uveče u Drnišu ubio 19-godišnjeg mladića Luku M. na terasi porodične kuće, uhapšen je tokom noći. Kako navode hrvatski mediji, Aleksić se skrivao u žbunju kod lokalne pečenjare.
Nebo iznad izraelskog grada Bejt Šemeša u subotu uveče odjednom je planulo. Prvo jak bljesak, zatim vatrena kugla i detonacija koja je stanovnike ovog grada kod Jerusalima odmah podsetila na najgore dane rata sa Iranom.
Sudar dva američka borbena aviona tokom aero-mitinga u bazi Mauntin Houm u saveznoj državi Idaho prošao je bez žrtava ali je otvorio pitanja o ogromnoj šteti i o značaju letelica EA-18G "Growler" koje imaju ključnu ulogu u savremenim američkim vojnim operacijama.
Reditelj Džozef Gordon-Levit režira novi triler za Netfliks pod nazivom "2034" u kojem je veštačka inteligencija u središtu priče. Glavna uloga pripala je glumici Rejčel Mekadams koja boravi u Beogradu zbog snimanja ovog filma.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar