Francuski naučnici su došli do zaključka da je u mnogim zemljama smrtnost od kovida-19 niža zbog specifičnosti njihovih nacionalnih kuhinja
Istraživanja su pokazala da određena hrana, ako se redovno konzumira, može smanjiti verovatnoću prodiranja virusa u organizam, kao i njegovo destruktivno dejstvo.
Neki prehrambeni proizvodi imaju funkciju prirodnog štita od virusa. Tu činjenicu su otkrili francuski istraživači koji su se zapitali zašto su u nekim zemljama stope obolelih i preminulih od kovida-19 značajno niže od onih kod njihovih suseda.
Na primer, u Iranu je stopa smrtnosti visoka, dok je u susednoj Turskoj i Turkmenistanu znatno niža. U Nemačkoj je broj obolelih i smrtnost niža nego kod najbližih suseda, a Južna Кoreja je lider po ovim pokazateljima u svom regionu.
Grupa od 25 naučnika na čelu sa profesorom pulmologije na Univerzitetu Monpelje, doktorom Žanom Buske (on je i bivši predsedavajući Svetske alijanse za borbu protiv hroničnih respiratornih bolesti SZO), obavezala se da identifikuje šta je zajedničko za zemlje sa najmanjim brojem obolelih. Uzimajući zemlje sa najnižim stopama smrtnosti u poređenju sa njihovim susedima (Turska, Grčka, Bugarska, Nemačka i Južna Кoreja), istraživači su pronašli zajedničke elemente ishrane u tim zemljama.
Foto: Shutterstock
Jogurt je odličan u borbi potiv virusa
Stanovnici Turske, Grčke i Bugarske redovno piju jogurt i kefir, koji predstavljaju „živi štit“ protiv virusa. Naravno, u određenoj meri fermentisani mlečni proizvodi su uključeni u ishranu svih naroda, ali u ovim zemljama se ovo radi redovno, kako samostalno, tako i kao deo drugih jela.
Neočekivano se u jelovniku Nemačke i Južne Кoreje pojavila zajednička stavka. Ispostavilo se da u obe države u redovnu ishranu uključuju hranu koja sadrži kiseli kupus, koji poput kiselog mleka, stvara zaštitnu barijeru za prodiranje virusa u organizam.
Prema mišljenju profesora Buske, malo se pažnje posvetilo regionalnim razlikama u ishrani zbog širenja i ozbiljnosti virusa. Dok sa druge strane, promene u ishrani mogu biti od velike koristi.
- Otkrili smo da fermentisani mlečni napici i kiseli kupus mogu smanjiti aktivnost enzima ACE2, koji virus korona koristi za prodiranje u ćelije - izjavio je Buske.
Foto: Shutterstock
„I sam sam promenio način ishrane. Sada jedem kupus tri puta nedeljno i pijem kefir za doručak“, dodao je on.
Nutricionistkinja Roza Mutalimova objašnjava zašto su baš kefir i kiseli kupus tako korisni.
- Ove proizvode objedinjuje činjenica da su pripremljeni uz upotrebu fermentacije, to jest, putem vrenja i kiseljenja. Ovo je jedan od najstarijih načina čuvanja hrane, koji je otkriven u vreme kad frižideri nisu postojali. U Evropi su putem fermentacije spremali kupus kao zalihu, drugim rečima: kiselili su ga. A takođe i kiselu pavlaku, tvorog (ruski mladi sir) i sireve. U Кoreji su od davnina fermentisali „kimčhi - kiselo povrće sa začinima u kome dominira kupus.
Fermentisanih proizvoda ima puno, postoje neke vrste u svakoj nacionalnoj kuhinji, ali se sve pripremaju na različite načine. Sve vrste ujedinjuje prisustvo kvasca, to je koktel koji sadrži dobre bakterije, najčešće laktobacile. To su hranljive bakterije: tokom fermentacije bore se sa opasnim mikroorganizmima poput ešerihije koli. Ali činjenica je da tokom termičke obrade, žive bakterije umiru. Na primer, u testu pripremljenom sa kvascem bakterije će još biti, ali ne i pečenim proizvodima za koje se koriste. Dakle, žive hranljive bakterije postoje samo u takvim fermentisanim elementima ishrane kao što su mlečni proizvodi (jogurt, kefir i tako dalje) i u kiselom kupusu.
Foto: Shutterstock
Kefir je odličan za borbu protiv virusnih infekcija
U Turkmenistanu se koristi ovčje i kamilje mleko, iz koga se kao rezultat fermentacije dobijaju napici za koje narod smatra da su „lekoviti“ i čak magični“.
Uloga korisnih bakterija u našem telu je jako važna: u zavisnosti od njihovog broja, naš imuni sistem reaguje na patogene. Jednostavno rečeno: što više korisnih bakterija imamo u crevima, to smo zdraviji.
U prilog zaključcima francuskih naučnika govori i činjenica da je u Кazahstanu i Turkmenistanu broj obolelih i preminulih od kovida-19 mnogo niži nego kod njihovih centralno-azijskih suseda. Stvar je u tome da upravo u ove dve zemlje od davnina u kulturi ishrane važno mesto zauzimaju mlečni proizvodi koji su spremljeni uz pomoć mlečne kiseline, procesa zgrušavanja mleka i alkoholne fermentacije, koji su praćeni ceđenjem, mućenjem i sušenjem. Mlečni sto Turkmena prolazi složenu biohemijsku i fizičko-hemijsku preradu i na kraju je mnogo raznovrsniji, nego kod njihovih suseda u regionu: Uzbekistanu, Tadžikistanu, Кirgiziji, Iranu i Avganistanu. U isto vreme, u Turkmenistanu se aktivno koristi naročito korisno ovčje i kamilje mleko, iz koga se kao rezultat fermentacije dobijaju napici za koje narod smatra da su „lekoviti“ i čak magični“.
Lekovito piće od kamiljeg mleka prave i Кazahstanci u jugozapadnim regijama Кazahstana, gde se gaje kamile. Кod njih se napitak naziva „šubat“. U područjima gde nijedan dan ne prolazi bez šubata, ljudi se razboljevaju mnogo ređe i oporavljaju se mnogo brže.
Verovatno vam je maslačak poznat kao tvrdoglavi korov koji se uporno širi kroz vaš travnjak i bašte, ali kada čujete o njegovim lekovitim svojstvima, shvatićete blagoslov koji donosi ovaj žuti cvet
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Verovatno vam je maslačak poznat kao tvrdoglavi korov koji se uporno širi kroz vaš travnjak i bašte, ali kada čujete o njegovim lekovitim svojstvima, shvatićete blagoslov koji donosi ovaj žuti cvet
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Američki portal "Breitbart" objavio je opširan tekst o cenzuri medija u Srbiji i drakonskim merama Regulatornog tela za elektronske medije (REM) usmerenim protiv pojedinih emisija Informer TV-.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
Američki vojnici koji su pokušavali da spasu ranjene nakon smrtonosnog iranskog napada na vojnu bazu u Kuvajtu morali su da pretražuju Gugl kako bi pronašli bolnice u koje mogu da ih prevezu, otkriva američka televizija Si-Bi-Es.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.