OD RINITISA DO ASTME Ova biljka je vodeći uzročnik respiratornih alergijskih reakcija
Podeli vest
Simptomi alergijskog rinitisa su najčešći u vreme cvetanja drveća u sezoni februar–april, cvetanja trava u sezoni maj–jul i cvetanja korova u sezoni avgust–novembar. Ambrozija se posebno ističe među korovima, a zovu je i kraljicom alergena...
Alergijski rinitis je najznačajnija hronična, nezarazna respiratorna bolest današnjice, za koju se procenjuje da danas u svetu pati preko 500 miliona bolesnika, od kojih skoro polovinu čine deca i adolescenti. Karakterišu ga lako prepoznatljivi simptomi: učestalo kijanje u serijama koje je teško zaustaviti, obilna vodenasta sekrecija iz nozdrva, svrab i zapušenost nozdrva, svrab u grlu, nepcu, ušnim kanalima, a u većini slučajeva i svrab, suzenje i crvenilo u očima. Zbog ovakvih simptoma, često je neprepoznat i od strane samih lekara, dok je negativan uticaj na kvalitet života obolelih izuzetno veliki: ove osobe imaju poremećaj sna, pažnje, umorni su, malaksali, bezvoljni, izostaju sa posla, kod školske dece negativno utiče na pažnju i napredovanje u školi.
Svi znamo da mnogo toga nasleđujemo od porodice, bilo da je u pitanju boja očiju, boja kose ili krvna grupa. Međutim, da li ste znali da možete da nasledite i predispozijciju za poremećaje rada štitaste žlezde?
04.06.2023
15:38
Foto: Shutterstock
Uz alergijski rinitis kvalitet života je izuzetno narušen
Uz velike troškove lečenja koje iziskuje, alergijski rinitis se svrstava ne samo u zdravstveni već i socijalni problem današnjice. Često je udružen sa drugim bolestima i ako se ne leči adekvatno, nosi rizik za prelazak u težu formu bolesti, kao i u bronhijalnu astmu, upozorili su lekari na skupu „U susret sezoni alergije na ambroziju”.
Pošast iz komšiluka
Profesor dr Vesna Tomić Spirić, rukovodilac Klinike za alergologiju i imunologiju UKCS, profesor dr Marina Atanasković Marković, alergolog iz Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj, i docent dr Rajica Stošović, alergolog i klinički imunolog Klinike za alergologiju i imunologiju UKCS, objasnili su koje su trenutno smernice u svetu o dostupnim terapijskim modalitetima za lečenje alergija, objasnivši kada je važno da se pacijenti obrate lekarima za pomoć.
Foto: Shutterstock
U Evropi ambrozije ima najviše u Mađarskoj, Slovačkoj, ali i na Balkanu
Glavni izazivači alergijskog rinitisa su alergeni poreklom iz polena (polen drveća, trava i korova) i kućne prašine (grinje, bubašvabe, plesni, buđ i epitel kućnih ljubimaca, psa i mačke). Simptomi alergijskog rinitisa su najčešće sezonskog karaktera i pojavljuju se u vreme cvetanja drveća u sezoni februar–april, cvetanja trava u sezoni maj–jul i cvetanja korova u sezoni avgust–novembar. Poslednjih godina registruje se stalni porast koncentracije alergogenog polena u vazduhu i sve duži period polenacije biljaka. Kod osoba alergičnih na alergene iz kućne prašine, simptomi su prisutni tokom cele godine. Krajem protekle decenije, registrovan je najveći porast učestalosti preosetljivosti na polen ambrozije, koja predstavlja vodeći uzrok respiratornih alergijskih reakcija, čiji simptomi su najizraženiji tokom kasnog leta i početkom jeseni.
Kod dece
Ambrozija spada u biološki agresivnu i u svetu široko rasprostranjenu korovsku biljku sa izrazito alergogenim polenom. U Evropi najugroženije su Mađarska, Slovačka, ali i zemlje Balkana, gde Srbija nažalost zauzima neslavnu vodeću poziciju. Zrna polena se vetrom lakom prenose i u regije gde nema ove biljke, a tokom sezone cvetanja jedna biljka može da oslobodi i do milijardu zrna polena. Osim simptoma alergije, dobar deo ovih bolesnika, naročito dece, ispoljava i simptome "oralnog alergijskog sindroma" koji se manifestuje svrabom i peckanjem u ustima, stezanjem u grlu i neretko oticanjem usana, mučninom, povraćanjem, crvenilom po telu, pa i gušenjem nakon konzumiranja svežeg voća i povrća, tokom sezone polenacije ambrozije.
Foto: Shutterstock
Kod dece se javlja "oralno alergijski sindrom" gde telo "zamenjuje" sveže voće i povrće sa polenom
Alergijski rinitis uzrokovan polenom ambrozije u pedijatrijskoj populaciji naročito povećava rizik za razvoj bronhijalne astme. Široka rasprostranjenost, produžena sezona polenacije, sa visokom koncentracijom u vazduhu izrazito alergogenog polena, razlog su da je ambrozija danas dospela na listu najopasnijeg aero-zagađivača sa nesagledivim posledicama na zdravlje stanovništva. Oslanjajući se na opšte prihvaćene vodiče, tj. smernice, borba protiv alergijskih bolesti disajnih puteva se danas zasniva na: prevenciji izlaganja uzročnim alergenima odgovornim za nastanak bolesti, primeni savremene farmakološke terapije, primeni alergenske imunoterapije (AIT) i neprestanoj edukaciji bolesnika.
Foto: Shutterstock
Bronhijalna astma je moguća komplikacija alergijskog rinitisa
Promena toka bolesti
Moderna farmakološka terapija je ograničena na kontrolu simptoma alergijskih bolesti disajnih puteva, dok alergenska imunoterapija danas predstavlja jedinu terapijsku strategiju za lečenje alergijskih bolesti disajnih puteva koja ima kauzalni efekat, odnosno deluje na samog uzročnika i zato ima sposobnost da menja imunski odgovor koji je u osnovi alergijskih bolesti, a samim tim ima sposobnost da menja i prirodni tok same bolesti. Osnovni cilj lečenja alergijskog rinitisa je kontrola simptoma bolesti, poboljšanje kvaliteta života obolelih, ali i smanjenje rizika i sprečavanje progresije alergijskog rinitisa u bronhijalnu astmu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svi znamo da mnogo toga nasleđujemo od porodice, bilo da je u pitanju boja očiju, boja kose ili krvna grupa. Međutim, da li ste znali da možete da nasledite i predispozijciju za poremećaje rada štitaste žlezde?
Danas kada su naše misli i naše molitve sa porodicama nastradalih junaka u Banjskoj na КiM, mladim ljudima koji su svoje živote položili braneći svoj kućni prag, srpska opozicija na КZN u Domu Narodne skupštine misli samo na jedno, kako srušiti Aleksandra Vučića.
Sutra je Dan žalosti u našoj zemlji, a danas, jedan od predstavnika jadi i bede, zvane opozicija, u holu Narodne skupštine, ni jednom jedinom rečju nije pomenuo ni stradale Srbe, ni Кurtijev neizdrživ teror koji trpi naš narod na КiM. Ni jednom jedinom rečju!
Pritvor u trajanju do 30 dana određen je i Vladimiru Toliću iz Zvečana, uhapšenom u Banjskoj, koji se nalazi na lečenju u Prištini, potvrdio je za Kosovo onlajn njegov branilac, advokat Miloš Delević.
Ove godine kasnilo je leto, a evo sad kasni i jesen. Do kraja septembra zadržaće se letnje maksimalne temperature koje će se kretati od 24 do 28 stepeni, dok će se jutarnja temperatura uglavnom kretati izmedju 10 i 15 stepeni.
Viši sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor za 16 osumnjičenih pripadnika organizovane kriminalne grupe "Vračarci", kojima se na teret stavljaju tri teška ubistva i pet pokušaja teških ubistava.
Viši sud u Novom Sadu produžio je za još 30 dana pritvor četvorici osumnjičenih za pucnjavu u kojoj su ubijeni 24. avgusta u Fruškogorskoj ulici, u Futogu, Nikola Š. (19) i Miloš M. (20).
Generalni direktor Partizana Miloš Vazur potvrdio je da je 171. "večiti" derbi, koji je bio planiran za sredu (19.00) odložen, jer je Vlada Srbije 27. septembar proglasila za Dan žalosti zbog tragičnih događaja u selu Banjska na Kosovu i Metohiji.
Komandant ruske Crnomorske flote admiral Viktor Sokolov živ je i zdrav, uprkos izveštajima zapadnih medija da je poginuo u ukrajinskom udaru na štab Crnomorske flote na Sevastopolj, tvrde ruski mediji.
Činjenica da je u kanadski parlament pozvan Ukrajinac koji se borio u nacističkoj jedinici u Drugom svetskom ratu je "velika sramota" za Kanadu, saopštio je premijer Džastin Trudo.
Neka od oružja koje je Berlin dao Kijevu da pomogne u borbi protiv Rusije bilo je ili u lošem stanju ili je zastarelo, priznala je nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.
Britanski stručnjak za krokodile Adam Briton (51) priznaje da je silovao i mučio desetine pasa, uključujući svoje ljubimce Ursu i Bolta, u svom skloništu za životinje u Australiji. Životinje je zlostavljao u transportnom kontejneru koji je bio opremljen opremom za snimanje!
Ne haje ni za ljude, ni za buku automobila i ponaša se sasvim normalno! Šta više, kao da joj prija takvo okruženje pa ne beži čak i kad neko hoće da je fotografiše...
Grupa entuzijasta Zaovljanaca zajedno sa urbanistom iz opštine Bajina Bašta Milošem Jelisavčićem, pokrenuli su projekat kojim će privući turiste i obogatiti ovaj kraj.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.