Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
U razgovoru za britanski portal Metro podelio je svoje preporuke za putnike koji žele da otkriju manje poznatu stranu Grčke, daleko od najpopularnijih ostrva. Smatra da upravo takve destinacije pružaju priliku da se doživi pravi duh zemlje, njena tradicija i način života lokalnog stanovništva.
Prema njegovim rečima, za dve decenije posetio je najmanje 14 grčkih ostrva, ali primećuje da mnogi turisti nepravedno zanemaruju kopnene delove Grčke, naročito Peloponez. Većina putnika svoju pažnju usmerava ka ostrvima, dok se na kopnu kriju brojna mesta koja nude jednako bogata i autentična iskustva.
Ipak, kada ga pitaju koju manje poznatu destinaciju bi posebno preporučio putnicima, njegov odgovor je uvek isti - ostrvo Tinos.
Tinos - skriveni dragulj u blizini Mikonosa
Ostrvo Tinos, smešteno u srcu Kiklada, udaljeno je svega oko pola sata vožnje trajektom od popularnog Mikonosa. Upravo suprotnost između ova dva obližnja ostrva čini Tinos posebno privlačnim.
Ostrvo Tinos privlači posetioce svojom posebnom arhitekturom prožetom venecijanskim uticajima, ali i bogatom tradicijom obrade mermera koja se i danas čuva u lokalnim radionicama. Njegov pejzaž dodatno obogaćuju granitna brda, karakteristični tradicionalni golubarnici i slikovita sela koja su kroz vekove uspela da sačuvaju svoj autentičan izgled.
Versko središte sa bogatom tradicijom i gastronomijom
Osim prirodnih lepota i autentične atmosfere, Tinos ima i poseban verski značaj. U antičko vreme ostrvo je bilo poznato kao mesto posvećeno kultu boga Posejdona, dok danas predstavlja jedno od najvažnijih pravoslavnih hodočasničkih mesta u Grčkoj, zahvaljujući svetilištu Bogorodice izgrađenom 1823. godine.
Iznad svetilišta uzdiže se impozantna crkva Panagija Evangelistrija, koju tokom cele godine posećuje veliki broj vernika. Mnogi hodočasnici tradicionalno prelaze put od trajektne luke do crkve na kolenima, krećući se po posebnom tepihu postavljenom za ovu svrhu.
Pored duhovnog značaja, Tinos poslednjih godina privlači pažnju i svojom razvijenom gastronomskom ponudom. Lokalni restorani sve više promovišu jela pripremljena od domaćih namirnica, dok prizor hobotnica koje se suše ispred taverni i dalje predstavlja neizostavni deo mediteranskog ambijenta ostrva.
Dankan Grinfild-Turk smatra da Tinos još uvek uspeva da očuva svoju autentičnost, jer ga masovni turizam nije promenio. Upravo mirniji ritam života i očuvani tradicionalni duh privlače sve više posetilaca, pa čak i neke vlasnike nekretnina sa Mikonosa koji odlučuju da napuste užurbani način života i presele se na ovo mirnije ostrvo.
Kako stići do Tinosa i pronaći smeštaj
Do ostrva Tinos najjednostavnije se dolazi avionom do Mikonosa, a potom kratkom vožnjom brzim trajektom koji povezuje ova dva ostrva. Alternativna ruta je let do Atine, odakle se put nastavlja trajektom iz luke Pirej, a plovidba traje oko pet sati.
Iako Tinos još uvek nije među najpoznatijim grčkim turističkim destinacijama, posetiocima nudi raznovrstan izbor smeštaja koji može odgovarati različitim potrebama i budžetima, od udobnih apartmana do kvalitetnijih hotela i vila.
Ako sanjate o odmoru uz kristalno čisto more, netaknutu prirodu i plaže bez gužve, grčko ostrvo Alonisos moglo bi da bude idealan izbor za vaše sledeće putovanje.
Kefalonija, najveće ostrvo u Jonskom moru, proglašena je najboljim grčkim ostrvom za 2026. godinu prema izboru britanskog magazina Which? U istraživanju je učestvovalo više od 1.000 turista koji su ocenili najpoznatija grčka ostrva na osnovu različitih kriterijuma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Blokaderi i njihovi takozvani "aktivisti" doživeli su još jedan brutalni šamar od naroda, ovog puta u Aranđelovcu, gde se njihov najavljivani skup pretvorio u pravu cirkusku predstavu i epsku sramotu.
Gostujući u islamističkim medijima, Nenad Čanak je prosuo seriju laži o navodnoj prodaji srpske zemlje i resursa, a sve sa jednim jedinim ciljem – kako bi opravdao poziv na streljanje predsednika Aleksandar Vučića!
Poseta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Beogradu i njegov neposredni razgovor sa predsednikom Aleksandrom Vučićem izazvali su havariju među Albancima u Prištini i Tirani.
Opozicija i blokaderi još jednom su otvoreno priznali da je njihov jedini pravi cilj pred predstojeće izbore izazivanje postizborne krize, obojena revolucija i nasilno preuzimanje vlasti na ulici.
Na graničnom prelazu Evzoni beleže se kilometarske kolone i višesatna zadržavanja zbog masovne smene turista. Na ulazak u Grčku, prema prvim informacijama, čeka se više od tri sata.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Rusija je rasporedila tri prstena protivvazdušne odbrane kako bi ojačala zaštitu Moskve, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u intervjuu za Junajted njuz, prenosi Ukrinform.
Donald Tramp za sada bira jači ekonomski pritisak na Iran, umesto nove velike vojne ofanzive, dok pregovori Vašingtona i Teherana napreduju „polovično“.
Ukrajina mora da prihvati ruske uslove za rešavanje sukoba kako bi izbegla uništenje, izjavio je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.