Bretanja, regija na zapadu Francuske, mesto je bogate istorije, jedinstvenih prirodnih lepota ali i zanimljivih osobenosti i priča.
Njena jedinstvenost satkana je od dramatičnih obala i gustih šuma, keltskog nasleđa i srednjevekovnih gradova.
Sve to čini ovaj region posebnim, i vrednim višednevnog izleta tokom kojeg putnici imaju brojne prilike da zakorače van utabanih turističkih staza i krenu stopama praistorijskog misticizma, ponosnih tradicija i kulinarskih bogatstava svojstvenih regiji.
Ovdašnji lokalci ponosno slave bretonsku kulturu, a Pariz se čini tako daleko. Keltski uticaj se oseća u Bretanji i danas, posebno kroz tradicionalnu muziku, ples i umetnost. Keltska kultura je važan deo identiteta Bretanje, a turisti uz malo sreće mogu prisustvovati keltskim festivalima i drugim događajima koji slave ove tradicije.
Foto: youtube/ExpozaTravel
Putovanje kroz Bretanju najčešće startuje iz njene prestonice, Rena. Raskrsnica puteva još iz rimskih vremena, dinamični glavni grad Bretanje nalazi se na međi ruta koje povezuju glavne gradove severozapadne Francuske.
Grad je prelepo uređen, sa veličanstvenim centrom i srednjovekovnim kvartom u kome je divno izgubiti se među blizu tri stotine živopisnih drvenih kuća iz 15. veka. Arhitektura 18. veka takođe je prisutna i impresivna, a tu su i moderna zdanja poput Champs libres, kulturnog centra otvorenog 2006. godine.
Srce centra je pešačka zona sa barovima, kafićima, buticima i restoranima, a zbog ogromnog broja studenata (blizu 60 hiljada) grad praktično ne spava. Najpoznatija ulica u gradu je verovatno Rue Saint-Michel, poznata i kao "Rue de la Soif", što bi se moglo prevesti kao "Ulica žeđi", ili u slobodnijem prevodu "Alkoholičarska ulica".
Ova kaldrmisana uličica oivičena drvenim kućama i prepuna barova postala je amblem prazničnog duha glavnog grada Bretona i ne treba je zaobići prilikom posete Renu, naročito u petak ili subotu uveče. “Le Barantic” samo je jedan od brojnih tipičnih bretonskih pabova u kom možete isprobati dvadesetak različitih točenih piva. Ali pre odlaska u pab počastite se tradicionalnom “galette saucisse”, ljutom kobasicom na žaru umotanu u hladnu palačinku.
Posle kafane, red je da se poseti i katedrala – u Renu vredi posetiti i onu posvećenu Svetom Petru. Impresivno zdanje građeno između 16. i 19. veka rekonstruisano je između 2009. i 2014.
U daljem istraživanju Bretanje vredi obići i Dinan, najbolje očuvani srednjevekovni grad u Bretanji. Sa svojim bedemima dugim tri kilometra, kućama od drveta, prekrasnom lukom i kaldrmisanim ulicama punim umetničkih galerija i zanatskih radnji, ovaj gradić je pun iznenađenja. Izgrađen pretežno na brdu, utvrđen bedemima i branjen impozantnim zamkom, bio je strateška tačka za saobraćaj između Normandije i severne obale Bretanje.
Danas se u ovom gradu nalazi preko sedamdeset zaštićenih istorijskih spomenik. Dakle, u njemu će ponešto pronaći svi ljubitelji istorije, umetrnosti i autentičnih destinacija.
Foto: youtube/ExpozaTravel
Ako ste pak više zainteresovani za plaže, Bretanja ima odgovor. Njena neverovatna smaragdno zelena obala može se istražiti peške, biciklom ili automobilom, a najimpresivniji je potez između Cancalea i Cap Fréhela. Omiljene plaže Bretanje su Plage de l’Ecluse i Plage de Saint-Malo. Saint-Malo je lučki grad ograđen zidinama i pravi biser Bretanje. Usput treba obići i neki od zamkova u unutrašnjosti, kao što je dobro očuvani Château de Fougeres koji pruža uvid u istoriju regiona.
Kao da sve ovo nije dovoljno, Bretanja je poznata po svojoj ukusnoj hrani, uključujući sveže plodove mora, galette (kako Bretonci zovu svoje palačinke) i posoljeni karamel. Regionalna hrana ovde kao da odražava bogatu kulturnu i kulinarsku tradiciju. Akcenat je stavljen na sveže sastojke, ribu i morske plodove poput ostriga, dagnji i jastoga, koji se često služe uz puter i beli sos. Galette palačinke su još jedan lokalni specijalitet – tanke i hrskave, serviraju se sa različitim nadevima, uključujući sir, jaja i kobasicu. Karamel od soli je slatkiš koji je karakterističan za Bretanju, a koji kombinuje slano i slatko na savršen način.
U akciji jedne stare revije"Tražimo najstarijeg Jugoslovena" 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić, verovatno najstariji stanovnik Jugoslavije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Predsednik SAD Donald Tramp održaće u utorak sastanak na kojem će se razmatrati konkretne opcije za vojnu akciju protiv Irana, preneo je američki portal Aksios.
Nemački stručnjaci za međunarodnu bezbednost navode da bi Rusija mogla da razmotri napad na evropske zemlje kao radikalan potez sa ciljem da primora Evropu da obustavi vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Tokom masovnog napada bespilotnih letelica na Moskovsku oblast u Rusiji, koji su izvele Oružane snage Ukrajine, stradao je jedan državljanin Indije, dok su još trojica povređena.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar