Dejan Zagorac, urednik edicije o gastronomskoj baštini Srbije za Informer.rs otkriva šta zapravo čini srpsku gastronomiju.
Kada se radi o srpskoj kuhinji, mnogi su u zabludi da su pojedina jela, koja su kod nas izuzetno popularana i smatraju se tradicionalnim, poput sarme ili roštilja, zapravo preuzeta iz drugih zemalja.
S obzirom na to da su se vekovima na ovim prostorima preplitale različite kulture, to se posledično odrazilo i na pripremanje hrane. Stoga je teško tvrditi da su određena jela baš autentično srpska. Međutim, upravo su ih ti uticaji, uz naše namirnice i različit način pripreme, pretvorili u naša.
Dejan Zagorac, urednik edicije o gastronomskoj baštini Srbije, iz Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka, govorio je detaljnije na ovu temu za Informer.rs:
- Što se tiče naše kuhinje, mnogi tvrde da ne postoji, jer je mešavina raznih drugih kuhinja, pre svega orijentalnih, turskih i austrijskih, da je puna tih uticaja. Ja se ne slažem s tim, zato što je baš ta mešavina i uz naše neke dodatke i uz naše gostoprimstvo ono što je karakteristično za srpsku gastronomiju - kaže Dejan i dodaje:
- Ako bismo tražili neko baš autentično srpsko jelo, koje se nigde drugde ne jede, nego samo ovde kod nas, to je vrlo teško, jer slične verzije postoje i u drugim balkanskim ili srednje evropskim zemljama. Kažu da je suva pita sa orasima jedno od naših autentičnih jela. Ja baš nemam takve podatke, ali može da se kaže da je jedno od najautentičnijih jela. Što se tiče pasulja, on je isto autentičan na način na koji ga mi pripremamo - mi ga kuvamo da bude čorbast, sa suvim mesom, samo što je pasulj došao iz Amerike, pa nije toliko tradicionalan - ističe Dejan.
Foto: Shutterstock
orasi
Ipak, jedno od jela za koje bi skoro svako iz Srbije rekao da je tradicionalno naše, jeste ajvar. Međutim, Dejan navodi da ni to nije u potpunosti tačno, već da se više radi o vrsti paprika koju mi koristimo:
- Ajvar prave svi balkanski narodi, ali u skladu sa našim podnebljem i našim paprikama, on jeste specifičan. Prave ga i u Makedoniji i u Bugarskoj, Turskoj, sama reč je turskog porekla. Ali ja mislim da naš leskovački ajvar, sa posebnim paprikama iz tog podneblja može da se brendira kao naš specifičan proizvod. Postoje autohtone sorte paprika, kao što je vrtka u Beloj Palanci, pa punjene paprike sa tom vrstom paprike su sigurno jedinstvene u svetu, jer nigde drugde ta vrsta paprike ne uspeva, osim u okolini Bele Palanke. Ili na primer rakije od naših starih sorti tanarike.
Kada se radi o sarmi i roštilju, Dejan potvrđuje da su došle iz drugih krajeva:
- Ono čime smo najponosniji, kao što su sarma, roštilj, to je došlo iz drugih krajeva ili sa orijenta, ali je opet mi drugačije spremamo. U Turskoj je ne spremaju sa svinjskim mesom, u Rumuniji je spremaju sa kiselim mlekom, što kod nas nije običaj, mi pravimo sa suvim mesom. Tako da su te neke varijacije ono što bi bilo tipično naše, ali mislim da ne treba biti ekskluzivan i nekako isključiv, pa tvrditi da je nešto samo naše, već naprotiv. Taj uticaj koji smo primili sa strane, uz našu intervenciju i uz našu domišljatost, a na kraju i uz naše gostoprimstvo i način posluženja i način na koji slavimo i jedemo, da je to ono što je tipično za srpsku gastronomiju i da to treba da se neguje, kao deo nematerijalne kulturne baštine i da država stoji iza očuvanja i brendiranja takvih proizvoda, kao što se to radi i u drugim državama. Naša kuhinja nije možda toliko popularna kao grčka i turska, ali je okolni narodi vole. Stranci koji dođu ovde, uglavnom i dolaze zbog gastronomije, manje zbog kulturno-istorijskih spomenika.
Foto: Shutterstock
sarma
Međutim, jedno od jela za koje Dejan kaže da se može smatrati autentično srpskim, iako je njegova glavna namirnica došla sa drugog kontinenta, jeste proja:
- Što se tiče proje, ona se pravi od kukuruza koji je došao iz Amerike, ali da, proja bez sira je jedna od specifičnosti. Kada smo imali prezentaciju u Londonu, napravili smo proju sa prazilukom i mislim da se nigde drugde, na taj način ne pravi, a ljudi su bili poprilično oduševljeni - kaže Dejan i zaključuje:
- Mislim da ne treba težiti nekom ekskluzivitetu, nego gajiti ovo naše, kao što mi radimo u zavodu i ja lično. Dakle sakupljamo stare recepte, promovišemo gastronomiju, ali naravno uz sve druge običaje, ne samo recepte, već ih stavljamo u kontekst kulturnog razvoja i nematerijalne baštine, tako da je to vredno očuvanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Rusija ne namerava da obnovi nuklearna ispitivanja, ali će preduzeti odgovarajuće mere ukoliko Sjedinjene Američke Države ili druge zemlje sprovedu takva testiranja, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov.
Mosad je decenijama tragao za nestalim izraelskim navigatorom Ronom Aradom, a u potrazi zasnovanoj na pogrešnoj pretpostavci da ga Iran drži u zatočeništvu, izraelski agenti navodno su kidnapovali, mučili, pa čak i ubili iranske generale, otkriva istraga "Njujork tajmsa".
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Jemenski pobunjenici Huti saopštili su danas da su oslobodili oko 600 osoba, zarobljenih tokom najnovije eskalacije sukoba u Jemenu, a Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) potvrdio je njihovo oslobađanje.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.