Jedna ulica u Beogradu nosi njegovo ime, a malo njih zna ko je bio on!
Podeli vest
Antonio Agostino Neto bio je prvi predsednik Angole, pesnik i narodni vođa, osnivač marksističkog Narodnog pokreta za oslobođenje i jedan od vođa borbe za nezavisnost te zemlje koja se dogodila baš na današnji dan.
Neto je rođen u gradiću Katete u pokrajini Bengo u Angoli 1922. godine. Bio je poznata ličnost od četrdesetih godina 20. veka, kad je postao značajan član pokreta koji je težio vraćanju tradicionalnoj angolskoj kulturi. Uprkos svom učešću u nacionalističkim pokretima, studirao je medicinu u Lisabonu.
Poslednjih godina, Sahel je bio svedok niza vojnih udara (Mali 2020. i 2021, dva puča u Burkini Faso 2022. i Niger 2023.) koji su doveli na vlast vojne vođe nezadovoljne bezbednosnom situacijom i francuskom upravom.
Srbija će uskoro direktno uvoziti poljoprivredne proizvode iz Ugande. Kafa, vanila i ostala roba, dolaziće preko aerodroma u Nišu.
06.11.2023
09:33
Nakon što je diplomirao medicinu, vratio se u Angolu, gde je odmah zapažen kao problematičan od strane portugalskih kolonijalnih vlasti, zbog svog protivljenja kolonijalizmu. Hapšen je zbog svog delovanja, pa je pobegao u Maroko i postao važan vođa angolskog pokreta otpora u egzilu. U nekoliko navrata mu je pomagala Komunistička partija Portugalije.
Borba za nezavisnost Angole
U decembru 1956. došlo je do spajanja Angolske komunističke partije i Partije ujedinjene borbe Afrikanaca u Angoli u jedinstvenu partiju pod nazivom Narodni pokret za oslobođenje Angole s Netom kao predsednikom i Virijatom da Kruzom kao generalnim sekretarom.Neto se ubrzo našao na meti vlasti u Lisabonu (koja je tada još uvek držala Angolu), tako da je ponovo uhapšen već 1960. godine. Njegovi pacijenti i simpatizeri održali su protestnu povorku kako bi sprečili hapšenje, ali su ubrzo zaustavljeni od strane portugalske vojske koja je, pucajući na protestante, ubila 30 i ranila 200 ljudi. Taj se događaj danas pamti kao Masakr u Ikolo e Bengu. Neto je prvobitno bio poslan na Zelenortska Ostrva, ali je kasnije odveden u Lisabon. Nakon nekog vremena, zbog pritiska javnosti, pušten je na kućni pritvor, ali je uspeo da pobegne, sakrivši se prvobitno u Maroku, a onda u Zairu.
Godine 1962. posetio je Vašington i tražio pomoć od predsednika Kenedija, ali predsednikova se administracija okrenula i podršku pružila antikomunističkoj FNLA koju je predvodio Holden Roberto. Godine 1965. upoznao je Čea Gevaru, a nakon nekoliko poseta Havani i Fidela Kastra koji mu je pružio otvorenu podršku.
Predsednik Angole
Nakon što je 1974. godine Karanfilskom revolucijom u Portugaliji s vlasti svrgnut Salazarov naslednik Marselo Kaitano, u Angoli je došlo do profilisanja triju struja koje su htele da preuzmu vlast. Netov MPLA je bio jedan od njih. Nakon 14 godina borbe za nezavisnost, Angola je zvanično proglašena nezavisnom 11. novembra 1975. godine, a Agostino Neto postao je njen prvi predsednik. Njegova vlada je uspostavila bliske veze sa Sovjetskim Savezom i drugim zemljama Istočnog bloka. Iako je njegova zvanična politika bila marksističko-lenjinistička, Netov režim bio je puno bliži socijalističkom, nego komunističkom sistemu. Rezultat toga bilo je represivno gušenje pokreta frakcionista 1977. godine prilikom pokušaja državnog udara.
Smrt i nasleđe
Nakon dolaska na vlast, Neto je oboleo od karcinoma. Umro je 10. septembra 1979. godine, sedam dana pre svog 57. rođendana, tokom operacije u Moskvi, u Sovjetskom Savezu, dok je trajao Angolski građanski rat između MPLA vlade i Nacionalne unije za potpunu nezavisnost Angole (UNITA) Žonasa Savimbija. Na čelu države ga je nasledio Žoze Eduardo dos Santos koji je nastavio da vodi MPLA u građanskom ratu.
Dan njegovog rođenja danas se u Angoli slavi kao praznik, Dan nacionalnih heroja. Njegovo ime danas nosi univerzitet u Luandi, ali i jedna ulica u Beogradu, tačnije na Novom Beogradu u čast odnosa Angole i Jugoslavije, sada Srbije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslednjih godina, Sahel je bio svedok niza vojnih udara (Mali 2020. i 2021, dva puča u Burkini Faso 2022. i Niger 2023.) koji su doveli na vlast vojne vođe nezadovoljne bezbednosnom situacijom i francuskom upravom.
Levičarski radikali zapalili su letnjikovac na placu koji pripada direktoru odbrambenog koncerna „Rajnmetal“ Arminu Papergeru i povezali napad sa time što ova kompanije isporučuje oružje Ukrajini, objavio je list Bild.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ Milenko Jovanov reagovao je na izlaganje narodnog poslanika Demokratske stranke Nebojše Novakovića, i rekao da je uveren da je Novaković lično bio veoma pogođen onim delom ekspozea u kojem je mandatar Miloš Vučević govorio o otklonu od jugoslovenstva i jugonostalgije, što ga je navelo da prilično jadno reaguje i pokuša lično da diskredituje Vučevića.
U pokušaju da pred grčkim i srpskim narodom i širom evropskom javnošću drsko prikrije inkriminišuće činjenice o eklatantnim prekršajima režima premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija, izvestilac Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE) za prijem tzv. Kosova Dora Bakojani je preduzela još jedan sramotan korak, izjavio je danas ambasador Srbije u SAD Marko Đurić.
Predsednik i šef poslaničke grupe Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma čestitao je premijeru Milošu Vučeviću na podnesenom ekspozeu koji je bio takav da se svaki građanin Srbije prepoznao.
Danas je mandatar nove Vlade Republike Srbije, gospodin Miloš Vučević, u Narodnoj skupštini Republike Srbije, predstavio svoj program i buduće članove Vlade. Sastav Vlade je fantastičan. Svi poslanici su pre početka sednice dobili Program mandatara Miloša Vučevića. Izvanredni i detaljni Program g. Vučevića se proteže na 65 strana, a ja ću izdvojiti ono što se meni čini najvažnijim. Sa ogromnim zadovoljstvom ću glasati za izbor nove Vlade koju predlaže mandatar Miloš Vučević.
U parku pobede u Moskvi otvorena izložba oružja zaplenjenog oružja. Iz ugla zapadnih medija, Rusi ismevaju NATO. Za to vreme, rat u Ukrajini intenzivno se vodi bez nade za skorašnji mir. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i politički filozof Dragoljub Kojčić. Putem vajber uključenja, uživo u program uključio se i novnar i ratni reporter Danijel Simić koji je govorio o tome kako trenutno izgleda front kod Časovog Jara.
Svakog maja se setimo Tita. Neki se sete 1. maja, neki 4. maja, a neki 25. maja. Gosti "Info dana" Titov unuk Joška Broz i istoričar Nebojša Dimitrijević govorili su o tome ko je zapravo bio Josip Broz Tito. Šta je veća misterija: njegov identitet ili istorijska uloga.
Da li ste založili vatru u čast radničkih prava ili za neke vladare iz senke? Na temu Prvog maja u "Info danu" govorio je profesor Bojan Dimitrijević, ekonomista.
U Info jutru o prijemu lažne države u Savet Evrope i kršenju međunarodnog prava, govorio je Veljko Odalović predsednik Vladine komisije za nestala lica.
Joksim Dragomirović, pradeda Danke Ilić (2) oglasio se rekavši da su u prethodnom periodu bili uznemireni, a da su sada više zbunjeni, te da je "moguće da se telo Danke ilić nikad ne pronađe".
Specijalista Opšte hirurgije u Opštoj bolnici u Sremskoj Mitrovici Nikola R. saslušan je danas u Višem tužilaštvu i njemu je zbog sumnje da je počinio krivično delo teško delo protiv zdravlja ljudi, određen kućni pritvor uz elektronski nadzor, pišu portali.
Mandatar za sastav Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je danas da će nova vlada kada je reč o sportu nastaviti kontinuitet prepoznavanja tog važnog segmenta za zdravlje nacije i da će kroz program Skok u budućnost izvršiti značajna ulaganja u sport, kao i da je predviđeno da nagrada za svaku zlatnu olimpijsku medalju u Parizu bude 200.000 evra.
Pomenom u Imoli danas je obeležena 30. godišnjica smrti trostrukog svetskog šampiona Formule 1 Ajrtona Sene, na stazi na kojoj je poginuo, tokom trke za Veliku nagradu San Marina.
Nema jake Evrope bez nacija, poručila je predsednica poslaničke grupe francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen u svom govoru povodom Prvomajskih praznika.
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.