LITIJE I SRBI SU PREJAKI! MILOGORCI TRAŽE OD ALIJANSE DA AKTIVIRA PETI ČLAN NATO POVELJE - napad na jednu napad na sve članice! BEOGRAD OPTUŽUJU ZA AGRESIJU...
Prema nezvaničnim saznanjima Politike Podgorica različitim kanalima traži veći angažman NATO u rešavanju unutrašnje krize
Bezbednosna situacija u Crnoj Gori, u kojoj se već nedeljama litijama protestuje zbog usvajanja Zakona o veroispovesti, stabilna je, poručuju iz Podgorice, ali se sve češće pozivaju i na činjenicu da su članica NATO. A čuveni peti član NATO povelje, koju potpisuje svaka država kada pristupa ovom vojnom savezu, glasi da je napad na jednu napad na sve članice
Da li u alijansi ono što se dešava povodom spornog zakona tumače kao ugroženost svoje članice? I koliko su u Podgorici uspešni u ubeđivanju NATO saveznika da su žrtva hibridnog rata koji protiv njih vodi Srbija, kako je to pre nekoliko dana rekao Predrag Bošković, crnogorski ministar odbrane?
- Od eksperata iz NATO zemalja, koji su upoznati s dešavanjima u Crnoj Gori, dobili smo veoma korisne savete i smernice koji će nam pomoći u daljem jačanju institucionalnih kapaciteta za suočavanje sa hibridnim pretnjama", objasnio je Bošković. Iz NATO-a su do sada kao pretnju Crnoj Gori označili samo Rusiju. Polovinom januara na sednici Vojnog komiteta alijanse odlučeno je da se u Crnu Goru uputi NATO kontrahibridni tim za podršku. Kako je objasnio predsedavajući Vojnog komiteta NATO-a, maršal Stjuart Pič, alijansa se direktno suočava s nastojanjima ruskih hibridnih napada pa se u Crnu Goru upućuje tim „sa ciljem da pomogne u jačanju sposobnosti zemlje i odvraćanju hibridnih izazova.
Prema nezvaničnim saznanjima „Politike", u Podgorici su pokušali različitim kanalima da još više aktiviraju NATO. Tako su, navodno, za pomoć molili i direktora Direkcije za istočnu i jugoistočnu Evropu i centralnu Aziju Ministarstva spoljnih poslova Belgije Luka Liboa (nekada ambasadora u SCG, a zatim i u Hrvatskoj, na Kipru, u Grčkoj) da njegova zemlja podrži stav o neophodnosti većeg angažmana NATO-a, ali ih je on, prema tim informacija, odbio s obrazloženjem da alijansa neće reagovati povodom verskih pitanja.
Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin odbacuje optužbe iz Podgorice na račun Beograda i poručuje da „nema ni najmanje sumnje da Srbija niti pokreće niti je pokretala ni jednu jedinu aktivnost koja bi mogla da se tumači kao hibridna pretnja prema Crnoj Gori" i dodaje da nije razlog da se zbog prirodne vezanosti Srba u Crnoj Gori za Srbiju poziva na NATO povelju.
U Vašingtonu i Briselu se do sada drže prilično suzdržano kada je reč o dešavanjima u Crnoj Gori. Iz njihovih poziva „obema stranama na suzdržanost i traženje rešenja u vezi sa zakonom" dalo bi se zaključiti da ih zvanična Podgorica nije potpuno uverila da nema ničega spornog u Zakonu o verskim slobodama. Uz opasku da bi Beograd trebalo da traži pojašnjenje Boškovićevih reči i da odavno nije videla tako lošu i neprimerenu izjavu, Jelena Milić, predsednica Centra za evroatlantske studije, kaže i da je problem sa Srbijom što ne shvata da je Crna Gora punopravna članica NATO-a.
- To podrazumeva mnoge stvari, institucionalnu razmenu znanja i iskustva. Podsetila bih da je NATO još pre nekoliko godina osnovao Centar za strateške komunikacije sa sedištem u baltičkim zemljama, a s pojačanim nivoom hibridnih operacija koje dolaze iz Rusije, Evropska unija i NATO u Helsinkiju su osnovale Centar za borbu protiv hibridnih operacija - objašnjava Milićeva za „Politiku" i dodaje da je Crna Gora prošla neprijatnu situaciju 2016.
Ona ističe da je Crna Gora mala i s entitetskim izazovima vrlo podložna raznim vrstama hibridnih operacija i s obzirom na to da idu izbori, mora da deluje kontrahibridno.
- Bitno je da Srbija shvati da je NATO još pre par godina usvojio sajber, odnosno informatički prostor kao četvrti domen rata. Dakle, ako vam se desi sajber-napad, to je osnov da se pokrene kolektivni odgovor NATO-a. Srbija to mora da ima u vidu i Crna Gora to ima u vidu jer se oseća ugroženo. Ona nije tražila da NATO zarati sa Srbijom, već razmenu informacija i iskustvo - kaže Milićeva.
I Crna Gora i NATO iskoračuju iz normalnog ponašanja, smatra Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ.
- Crna Gora je svoje osećanje oslabljenosti zbog poteza koji je povukla počela da NATO-u predstavlja kao ugroženost od Srbije. A NATO, ne proveravajući, to koristi kao izgovor da najavljuje svoju podršku Crnoj Gori kao članici. Ili je Crna Gora ovo što se dešava s litijama NATO-u predstavila kao neku vrstu drugog imena za mešanje u unutrašnje poslove ili je NATO uzeo to za izgovor da se pojavi kao zaštitnik Crne Gore u trenutku kada ona ima svoj unutrašnji problem - objašnjava Jovanović za naš list i dodaje da Podgorica pokušava da unutrašnji problem koji ne može da reši prebaci na leđa Srbiji.
- To bi bilo vrlo rastegljivo tumačenje člana 5 Povelje NATO-a. Ja u ovome vidim ozbiljnu zaplašenost NATO-a zbog razvoja unutrašnje situacije u Crnoj Gori, gde je vlast izazivačkim potezom podigla na noge veliki deo populacije, pogotovo one koja oseća privrženost Srbiji - smatra Jovanović.
Predsednik Prave Crne Gore Marko Milačić kaže da ubrzo ubrzo očekuje stvarnu pobedu Crne Gore, iako je ona već ostvarena u smislu duhovnosti i slobode.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Prave Crne Gore Marko Milačić kaže da ubrzo ubrzo očekuje stvarnu pobedu Crne Gore, iako je ona već ostvarena u smislu duhovnosti i slobode.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.