HRVATSKA PRED EKONOMSKIM KOLAPSOM! ALARMANTNA PROGNOZA BEČKOG INSTITUTA: Proći će najgore od svih zemalja srednje i istočne Evrope! ZA SRBIJU NEMA ZIME!

Hrvatsku u ovoj godini očekuje ogroman pad ekonomske aktivnosti, znatno veći nego što se dosad najavljivalo. Naime, zbog pandemije koronavirusa, može se očekivati da će hrvatska ekonomija u 2020. godini potonuti čak 11 posto, što je veći pad nego kod ijedne druge zemlje srednje i istočne Evrope.

To su najnovije prognoze uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji je ovih dana dao svoju ocjenu udara koronakrize na tranzicijska gospodarstva. U analizi se ističe kako je pandemija koronavirusa izazvala dosad nezapamćen šok u gospodarstvima zemalja u regiji te kako će njene posljedice biti jače od onih iz vremena posljednje recesije. 

Najgore će pritom, upozoravaju u Beču, proći upravo Hrvatska, i to zbog prevelike orijentacije na turizam, u kojem se okrene svaka peta kuna u njenom gospodarstvu. Štoviše, pad hrvatskoga BDP-a u ovoj bi godini mogao biti gotovo dvostruko veći od prosjeka na razini zemalja u tranziciji, koji iznosi 6,1 posto.

"Hrvatsko gospodarstvo, koje je jako ovisno o turizmu, među najugroženijima je pandemijom covida-19", upozoravaju u Beču.

Ranije prognoze MMF-a govorile su o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini od devet posto, dok nam je Svjetska banka prognozirala pad BDP-a od 6,2 posto. Nove vladine prognoze govore o smanjenju gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini od 9,4 posto. U Bečkom institutu su, očito, znatno pesimističniji.

 

 

I domaći makroekonomisti upozoravaju da Hrvatsku u ovoj godini čeka pad u privredni ponor.

"U ovoj je godini realno očekivati pad BDP-a od devet do 11 posto. To će u najvećoj mjeri ovisiti o tome koliki će biti pad prometa u turizmu, kao i o tome koliki će pad biti u drugim delatnostima", kaže za Indeks Damir Novotni, ekonomski analitičar.

"Ova godina je izgubljena, iznosio pad devet, 10 ili 11 posto", napominje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje kako će dubina pada zavisiti o daljem kretanju epidemije i nalaženju vakcine, kao i o tome hoće li se i kako organizovati sloboda kretanja ljudi u EU, o čemu direktno zavisi naš turizam.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantin. Lovrinčevićeve računice pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantina koštao do stotinak miliona evra. Takođe, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo nijedno svetsko gospodarstvo, pa tako ni ono hrvatsko, ne može izdržati lockdown koji bi trajao duže od tri meseca.

Novotni, pak, upozorava da bi eventualni jesenji povratak u lockdown za Hrvatsku značio i veći pad priovredne aktivnosti od ove koju najavljuju u Beču jer bi tada bio izgledan pad BDP-a od čak 15 posto.u

Inače, osim Hrvatske, koja bi ove godine mogla biti rekorder po smanjenju ekonomske aktivnosti u širem regionu, velik pad BDP-a u Bečkom institutu prognoziraju i Sloveniji, 9,5 posto, zatim, Slovačkoj, devet posto, i Crnoj Gori, 8,5 posto. Reč je o zemljama koje su, kao i Hrvatska, jako vezane uz turizam i promet ili imaju jak robni izvoz.

S druge strane, najbolje bi trebalo da prođu države koje su najmanje okrenute turizmu ili koje su slabije integrisane u svetsku ekonomiju. To su, na prvom mestu, Srbija i Poljska, kojima u Beču nagoveštavaju pad ekonomske aktivnosti u ovoj godini od četiri posto.

Ako je suditi po analizi Bečkoga instituta, Hrvatsku u sledećoj godini čeka i znatno sporiji oporavak nego što se sada misli. Naime, njihove prognoze za 2021. godinu govore o rastu hrvatskog BDP-a od četiri posto. Iako je to čak i veća stopa od proseka na nivou tranzicionog regiona, a koja govori o oporavku regiona po dinamici od 2,8 posto, valja naglasiti kako analitičari Bečkoga instituta kod većine zemalja govore o sličnoj stopi oporavka kao i u slučaju Hrvatske.

 

 

I domaći ekonomisti ističu kako ih najave sporog oporavka ne iznenađuju. Domaća potražnja, napominje Novotni, sporo će se oporavljati od koronakrize, a veliko je pitanje i kako će teći oporavak potražnje na stranim tržištima o kojima Hrvatska zavisi, posebno u turističkom sektoru. Ono što bi Hrvatsku eventualno moglo da povuče napred su infrastrukturni, kako oni na državnom tako i na lokalnom nivou, koji bi se sufinansirali novcem iz fondova EU.

Lovrinčević, pak, strahuje što će turizmu i ostalim uslugama okrenutim Hrvatskoj doneti "nova koronarealnost".

"Postoji opasnost da turizam doživi trajnije posledice zbog novih mera zaštite od epidemije. U tom slučaju, za oporavak turizma i povratak na stanje iz prošle godine trebalo bi nam barem dve ili tri godine", poručuje Lovrinčević.

S druge strane, u Bečkom institutu ističu kako Zagreb čeka proces obnove od potresa. U kombinaciji s izgradnjom Pelješkog mosta i Istarskog ipsilona, nastavkom izgradnje autoputeva, obnova od potresa mogla bi dati jak podsticaj oporavku hrvatske privrede.

Na kraju, već sada je jasno da ćemo nakon koronakrize biti siromašniji i živeti teže nego do pre samo nekoliko meseci. Već sada je primetan rast nezaposlenosti, koji će se gotovo sigurno nastaviti i narednih meseci. Uz to, plate zaposlenih se režu, a kupovna moć građana smanjuje. Hrvatsku na leto očekuju i parlamentarni izbori pa analitičari upozoravaju da će novu vladu, čija god bila, dočekati jako puno posla i malo novca u državnoj blagajni.

"Ko god formira vladu, dočekaće ga sto pun problema", zaključuje Novotni.