HRVATSKA PRED EKONOMSKIM KOLAPSOM! ALARMANTNA PROGNOZA BEČKOG INSTITUTA: Proći će najgore od svih zemalja srednje i istočne Evrope! ZA SRBIJU NEMA ZIME!
Podeli vest
Hrvatsku u ovoj godini očekuje ogroman pad ekonomske aktivnosti, znatno veći nego što se dosad najavljivalo. Naime, zbog pandemije koronavirusa, može se očekivati da će hrvatska ekonomija u 2020. godini potonuti čak 11 posto, što je veći pad nego kod ijedne druge zemlje srednje i istočne Evrope.
To su najnovije prognoze uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji je ovih dana dao svoju ocjenu udara koronakrize na tranzicijska gospodarstva. U analizi se ističe kako je pandemija koronavirusa izazvala dosad nezapamćen šok u gospodarstvima zemalja u regiji te kako će njene posljedice biti jače od onih iz vremena posljednje recesije.
Predsednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak istakao je da je sramota što će Hrvatska radio-televizija (HRT) prikazati u subotu, 16. maja, čak tri emisije posvećene Blajburgu, a nije objavila gotovo ništa 9. maja, kada je civilizovani svet slavio pobedu nad fašizmom.
14.05.2020
13:40
Najgore će pritom, upozoravaju u Beču, proći upravo Hrvatska, i to zbog prevelike orijentacije na turizam, u kojem se okrene svaka peta kuna u njenom gospodarstvu. Štoviše, pad hrvatskoga BDP-a u ovoj bi godini mogao biti gotovo dvostruko veći od prosjeka na razini zemalja u tranziciji, koji iznosi 6,1 posto.
"Hrvatsko gospodarstvo, koje je jako ovisno o turizmu, među najugroženijima je pandemijom covida-19", upozoravaju u Beču.
Ranije prognoze MMF-a govorile su o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini od devet posto, dok nam je Svjetska banka prognozirala pad BDP-a od 6,2 posto. Nove vladine prognoze govore o smanjenju gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini od 9,4 posto. U Bečkom institutu su, očito, znatno pesimističniji.
I domaći makroekonomisti upozoravaju da Hrvatsku u ovoj godini čeka pad u privredni ponor.
"U ovoj je godini realno očekivati pad BDP-a od devet do 11 posto. To će u najvećoj mjeri ovisiti o tome koliki će biti pad prometa u turizmu, kao i o tome koliki će pad biti u drugim delatnostima", kaže za Indeks Damir Novotni, ekonomski analitičar.
"Ova godina je izgubljena, iznosio pad devet, 10 ili 11 posto", napominje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje kako će dubina pada zavisiti o daljem kretanju epidemije i nalaženju vakcine, kao i o tome hoće li se i kako organizovati sloboda kretanja ljudi u EU, o čemu direktno zavisi naš turizam.
Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantin. Lovrinčevićeve računice pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantina koštao do stotinak miliona evra. Takođe, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo nijedno svetsko gospodarstvo, pa tako ni ono hrvatsko, ne može izdržati lockdown koji bi trajao duže od tri meseca.
Novotni, pak, upozorava da bi eventualni jesenji povratak u lockdown za Hrvatsku značio i veći pad priovredne aktivnosti od ove koju najavljuju u Beču jer bi tada bio izgledan pad BDP-a od čak 15 posto.u
Inače, osim Hrvatske, koja bi ove godine mogla biti rekorder po smanjenju ekonomske aktivnosti u širem regionu, velik pad BDP-a u Bečkom institutu prognoziraju i Sloveniji, 9,5 posto, zatim, Slovačkoj, devet posto, i Crnoj Gori, 8,5 posto. Reč je o zemljama koje su, kao i Hrvatska, jako vezane uz turizam i promet ili imaju jak robni izvoz.
S druge strane, najbolje bi trebalo da prođu države koje su najmanje okrenute turizmu ili koje su slabije integrisane u svetsku ekonomiju. To su, na prvom mestu, Srbija i Poljska, kojima u Beču nagoveštavaju pad ekonomske aktivnosti u ovoj godini od četiri posto.
Ako je suditi po analizi Bečkoga instituta, Hrvatsku u sledećoj godini čeka i znatno sporiji oporavak nego što se sada misli. Naime, njihove prognoze za 2021. godinu govore o rastu hrvatskog BDP-a od četiri posto. Iako je to čak i veća stopa od proseka na nivou tranzicionog regiona, a koja govori o oporavku regiona po dinamici od 2,8 posto, valja naglasiti kako analitičari Bečkoga instituta kod većine zemalja govore o sličnoj stopi oporavka kao i u slučaju Hrvatske.
I domaći ekonomisti ističu kako ih najave sporog oporavka ne iznenađuju. Domaća potražnja, napominje Novotni, sporo će se oporavljati od koronakrize, a veliko je pitanje i kako će teći oporavak potražnje na stranim tržištima o kojima Hrvatska zavisi, posebno u turističkom sektoru. Ono što bi Hrvatsku eventualno moglo da povuče napred su infrastrukturni, kako oni na državnom tako i na lokalnom nivou, koji bi se sufinansirali novcem iz fondova EU.
Lovrinčević, pak, strahuje što će turizmu i ostalim uslugama okrenutim Hrvatskoj doneti "nova koronarealnost".
"Postoji opasnost da turizam doživi trajnije posledice zbog novih mera zaštite od epidemije. U tom slučaju, za oporavak turizma i povratak na stanje iz prošle godine trebalo bi nam barem dve ili tri godine", poručuje Lovrinčević.
S druge strane, u Bečkom institutu ističu kako Zagreb čeka proces obnove od potresa. U kombinaciji s izgradnjom Pelješkog mosta i Istarskog ipsilona, nastavkom izgradnje autoputeva, obnova od potresa mogla bi dati jak podsticaj oporavku hrvatske privrede.
Na kraju, već sada je jasno da ćemo nakon koronakrize biti siromašniji i živeti teže nego do pre samo nekoliko meseci. Već sada je primetan rast nezaposlenosti, koji će se gotovo sigurno nastaviti i narednih meseci. Uz to, plate zaposlenih se režu, a kupovna moć građana smanjuje. Hrvatsku na leto očekuju i parlamentarni izbori pa analitičari upozoravaju da će novu vladu, čija god bila, dočekati jako puno posla i malo novca u državnoj blagajni.
"Ko god formira vladu, dočekaće ga sto pun problema", zaključuje Novotni.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak istakao je da je sramota što će Hrvatska radio-televizija (HRT) prikazati u subotu, 16. maja, čak tri emisije posvećene Blajburgu, a nije objavila gotovo ništa 9. maja, kada je civilizovani svet slavio pobedu nad fašizmom.
Top otkriće Gledalačko obaveštajne službe Informera (GOSI) o studentu Vanji Berić, prvom na blokaderskoj listi "Kladovo ima nas - vreme je za promene", našlo se na udaru cenzorskih makaza blokadera kojima su puna usta slobode govora.
Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS), prof. dr Vojislav Šešelj, izneo je zastrašujuće upozorenje šta u narednom periodu spremaju Albanci na Kosovu i Metohiji (KiM).
Šiptarski terorista Hisni Gucati, inače predsednik Organizacije veterana zločinačke Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), tvrdnjama o tome kako predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda na Kosovo i Metohiju (KiM) uznemirio je antisrbe - one koji godinama navode da se šef naše države odrekao južne srpske pokrajine.
Izaslanik predsednika Republike i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević ocenio je večeras da Pogrom nad Srbima u AP KiM koji se dogodio na današnji dan 2004. godine bio slom međunarodnog prava i dodao da je nemoguće graditi trajni mir među narodima na temeljima očigledne nepravde.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Danijela Nikolić vratila je na fabrička podešavanja Miroslava Aleksića, čelnika Narodnog pokreta Srbije (NPS) koji je na sraman način napao predsednika Aleksandra Vučića.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Banka Engleske sprovodi veliki program dobrovoljnih odlazaka, pri čemu će više od 400 zaposlenih napustiti posao, a mnogi od njih očekuju značajne otpremnine, uključujući i najviše rukovodioce.
Predsedniku i osnivaču kompanije "AutoČačak", Milenku Kostiću, uručena je "Laurin & Klement" nagrada za životno delo, prestižno priznanje koje kompanija Škoda Auto dodeljuje svojim najuspešnijim saradnicima.
Tokom večernjih sati na području Zlatiborskog okruga kiša je prešla u susnežicu i sneg, a saobraćaj se odvija bez problema jer su na teren odmah upućene dežurne putarske ekipe.
Nenad K. (58) čije je telo pronađeno u luksuznoj zgradi u Čačku ubijen je zbog neraščišćenih poslovnih odnosa sa osumnjičenim Milanom M. kojem je zbog toga zapalio kuću.
Petorica Srba ubijena su u Južnoafričkoj Republici u periodu od 2013. do 2019. godine. Poslednji koji je likvidiran bio je Jugoslav Smiljkić (51) iz Beograda.
Marokanac Hamza O. (33), koji je krajem juna prošle godine pretukao policajku na Autobuskoj stanici u Zagrebu, u ponedeljak je osuđen na godinu dana zatvora, uslovno na pet godina, pred Opštinskim krivičnim sudom u Zagrebu.
Dečak koji je u Ribnikaru ubio devetoro vršnjaka i radnika obezbeđenja, 25. marta trebalo bi da svedoči u sudskom postupku koji se vodi protiv njegovih roditelja. Ranije su stručnjaci analizirali njegovo ponašanje i napomenuli da je bilo preciznih znakova da će počiniti zločin.
Producent filma "Žetva" kaže da je tokom snimanja ovog ostvarenja o zločinima u "Žutoj kući" trpeo velike pritiske i da se mnogima nije svidela ova tema.
Pun Mesec koji će se pojaviti u znaku Vage 25. marta 2026. godine donosi snažnu emotivnu energiju i razotkriva pitanja vezana za odnose među ljudima, a najviše će uticati na Blizance, Vage i Vodolije.
Ovogodišnja dodela Oskara u Los Anđelesu pretvorila se u pravi spektakl, ali ne samo zbog nagrada, već i zbog modnih ispada koji su mnoge ostavili bez teksta.
Kris Mejdžor, britanski stjuard sa 25 godina iskustva, otkriva zašto nošenje crnih čarapa u avionu može predstavljati problem i kako naizgled bezazlena navika ponekad dovodi do nepredviđenih situacija.
Meta je najavila da će od 8. maja 2026. godine ukinuti opciju "end-to-end" enkripcije u Instagram porukama, navodeći kao razlog to što ju je koristio mali procenat korisnika.
Ako vam se kosa brzo masti, suvi šampon je često prvo rešenje. Ipak, Zion Ko Lam tvrdi da postoji jednostavan trik koji može još bolje osvežiti koren kose, micelarna voda.
Pevačica Zlata Petrović odlučila je da ustupi svoj veći stan sinu Jovan Pejić i njegovoj izabranici Ena Čolić, kako bi mogli da započnu zajednički život, dok će ona preći u manji stan od oko 30 kvadrata.
Pevačica Mia Borisavljević progovorila je o braku sa suprugom Bojanom Grujićem i otkrila kako je sve u životu neizvesno, pa da tako i oni imaju trzavice.
Pevač Marko Gačić otvoreno je progovorio o braku sa koleginicom Gogom Gačić i priznao da ju je prevario, ali i objasnio razloge koji su doveli do kraha njihove zajednice.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar