HRVATSKA PRED EKONOMSKIM KOLAPSOM! ALARMANTNA PROGNOZA BEČKOG INSTITUTA: Proći će najgore od svih zemalja srednje i istočne Evrope! ZA SRBIJU NEMA ZIME!
Podeli vest
Hrvatsku u ovoj godini očekuje ogroman pad ekonomske aktivnosti, znatno veći nego što se dosad najavljivalo. Naime, zbog pandemije koronavirusa, može se očekivati da će hrvatska ekonomija u 2020. godini potonuti čak 11 posto, što je veći pad nego kod ijedne druge zemlje srednje i istočne Evrope.
To su najnovije prognoze uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji je ovih dana dao svoju ocjenu udara koronakrize na tranzicijska gospodarstva. U analizi se ističe kako je pandemija koronavirusa izazvala dosad nezapamćen šok u gospodarstvima zemalja u regiji te kako će njene posljedice biti jače od onih iz vremena posljednje recesije.
Predsednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak istakao je da je sramota što će Hrvatska radio-televizija (HRT) prikazati u subotu, 16. maja, čak tri emisije posvećene Blajburgu, a nije objavila gotovo ništa 9. maja, kada je civilizovani svet slavio pobedu nad fašizmom.
14.05.2020
13:40
Najgore će pritom, upozoravaju u Beču, proći upravo Hrvatska, i to zbog prevelike orijentacije na turizam, u kojem se okrene svaka peta kuna u njenom gospodarstvu. Štoviše, pad hrvatskoga BDP-a u ovoj bi godini mogao biti gotovo dvostruko veći od prosjeka na razini zemalja u tranziciji, koji iznosi 6,1 posto.
"Hrvatsko gospodarstvo, koje je jako ovisno o turizmu, među najugroženijima je pandemijom covida-19", upozoravaju u Beču.
Ranije prognoze MMF-a govorile su o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini od devet posto, dok nam je Svjetska banka prognozirala pad BDP-a od 6,2 posto. Nove vladine prognoze govore o smanjenju gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini od 9,4 posto. U Bečkom institutu su, očito, znatno pesimističniji.
I domaći makroekonomisti upozoravaju da Hrvatsku u ovoj godini čeka pad u privredni ponor.
"U ovoj je godini realno očekivati pad BDP-a od devet do 11 posto. To će u najvećoj mjeri ovisiti o tome koliki će biti pad prometa u turizmu, kao i o tome koliki će pad biti u drugim delatnostima", kaže za Indeks Damir Novotni, ekonomski analitičar.
"Ova godina je izgubljena, iznosio pad devet, 10 ili 11 posto", napominje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje kako će dubina pada zavisiti o daljem kretanju epidemije i nalaženju vakcine, kao i o tome hoće li se i kako organizovati sloboda kretanja ljudi u EU, o čemu direktno zavisi naš turizam.
Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantin. Lovrinčevićeve računice pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantina koštao do stotinak miliona evra. Takođe, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo nijedno svetsko gospodarstvo, pa tako ni ono hrvatsko, ne može izdržati lockdown koji bi trajao duže od tri meseca.
Novotni, pak, upozorava da bi eventualni jesenji povratak u lockdown za Hrvatsku značio i veći pad priovredne aktivnosti od ove koju najavljuju u Beču jer bi tada bio izgledan pad BDP-a od čak 15 posto.u
Inače, osim Hrvatske, koja bi ove godine mogla biti rekorder po smanjenju ekonomske aktivnosti u širem regionu, velik pad BDP-a u Bečkom institutu prognoziraju i Sloveniji, 9,5 posto, zatim, Slovačkoj, devet posto, i Crnoj Gori, 8,5 posto. Reč je o zemljama koje su, kao i Hrvatska, jako vezane uz turizam i promet ili imaju jak robni izvoz.
S druge strane, najbolje bi trebalo da prođu države koje su najmanje okrenute turizmu ili koje su slabije integrisane u svetsku ekonomiju. To su, na prvom mestu, Srbija i Poljska, kojima u Beču nagoveštavaju pad ekonomske aktivnosti u ovoj godini od četiri posto.
Ako je suditi po analizi Bečkoga instituta, Hrvatsku u sledećoj godini čeka i znatno sporiji oporavak nego što se sada misli. Naime, njihove prognoze za 2021. godinu govore o rastu hrvatskog BDP-a od četiri posto. Iako je to čak i veća stopa od proseka na nivou tranzicionog regiona, a koja govori o oporavku regiona po dinamici od 2,8 posto, valja naglasiti kako analitičari Bečkoga instituta kod većine zemalja govore o sličnoj stopi oporavka kao i u slučaju Hrvatske.
I domaći ekonomisti ističu kako ih najave sporog oporavka ne iznenađuju. Domaća potražnja, napominje Novotni, sporo će se oporavljati od koronakrize, a veliko je pitanje i kako će teći oporavak potražnje na stranim tržištima o kojima Hrvatska zavisi, posebno u turističkom sektoru. Ono što bi Hrvatsku eventualno moglo da povuče napred su infrastrukturni, kako oni na državnom tako i na lokalnom nivou, koji bi se sufinansirali novcem iz fondova EU.
Lovrinčević, pak, strahuje što će turizmu i ostalim uslugama okrenutim Hrvatskoj doneti "nova koronarealnost".
"Postoji opasnost da turizam doživi trajnije posledice zbog novih mera zaštite od epidemije. U tom slučaju, za oporavak turizma i povratak na stanje iz prošle godine trebalo bi nam barem dve ili tri godine", poručuje Lovrinčević.
S druge strane, u Bečkom institutu ističu kako Zagreb čeka proces obnove od potresa. U kombinaciji s izgradnjom Pelješkog mosta i Istarskog ipsilona, nastavkom izgradnje autoputeva, obnova od potresa mogla bi dati jak podsticaj oporavku hrvatske privrede.
Na kraju, već sada je jasno da ćemo nakon koronakrize biti siromašniji i živeti teže nego do pre samo nekoliko meseci. Već sada je primetan rast nezaposlenosti, koji će se gotovo sigurno nastaviti i narednih meseci. Uz to, plate zaposlenih se režu, a kupovna moć građana smanjuje. Hrvatsku na leto očekuju i parlamentarni izbori pa analitičari upozoravaju da će novu vladu, čija god bila, dočekati jako puno posla i malo novca u državnoj blagajni.
"Ko god formira vladu, dočekaće ga sto pun problema", zaključuje Novotni.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak istakao je da je sramota što će Hrvatska radio-televizija (HRT) prikazati u subotu, 16. maja, čak tri emisije posvećene Blajburgu, a nije objavila gotovo ništa 9. maja, kada je civilizovani svet slavio pobedu nad fašizmom.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević istakao je da zna sve što studenti blokaderi planiraju da rade kada u subotu dođu da blokiraju našu medijsku kuću.
Uprkos zabrinutosti Rumunije i Bugarske, Vašington bi mogao biti zainteresovan da Rusija uspostavi kontrolu nad Odesom, piše infoBRICS. Gubitak luke bio bi katastrofa za ukrajinsku privredu i flotu, ali bi doveo do stvaranja bezbednog prolaza kroz vode Crnog mora.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je večeras da prebijanje mladića u Novom Sadu nema političku konotaciju i da je priveden maloletnik koji je učestvovao u sukobu
Mark Brnović, koga je američki predsednik Donald Tramp imenovao za Ambasadora SAD u Srbiji, važi za vrlo energičnog što često pokazuje na društvenim mrežama.
Predsednik Srpske radikalne stranke doktor Vojislav Šešelj gostovao je u Info jutru kod voditeljke Staše Koprivice i tom prilikom komentarisao aktuelne teme.
Član GO SNS Zoran Babić gostujući u Info jutru kod voditeljke Staše Koprivice govorio je o najavljenoj blokadi Informera i komentarisao stanje u Radio televiziji Srbije.
Pevačica Jelena Karleuša sinoć je bila gost emisije "Da se ne lažemo" kod voditelja Novice Popovića gde je istakla značaj Informer televizije u ovim turbulentnim trenucima kroz koje prolazi srpsko društvo.
Najveća srpska estradna zvezda Jelena Karleuša bile je gost emisije "Da se ne lažemo" na Informer TV gde je bez dlake na jeziku govorila o aktuelnim zbivanjima u zemlji.
Bivši italijanski ministar kulture Dario Frančeskini izjavio je da će uskoro parlamentu predstaviti nacrt zakona prema kojem bi novorođena deca automatski dobijala isključivo majčino prezime, za šta tvrdi da bi "ispravilo vekovnu nepravdu".
Tokom NATO bombardovanja Jugoslavije, mete agresora nisu bili samo vojni posedi, već i civilni, putevi, mostovi, koje su nemilosrdno uništili pod krilima "Milosrdnog anđela".
Fotografija vojnika francuskih kolonijalnih snaga, čiji je autor nepoznat, oduševila je urednike časopisa ,,Nacionalna geografija“ koji su je objavili čim im je dopala šaka.
Bivšem gradskom većniku i članu Štaba za vanredne situacije grada Niša, Nenadu Stankoviću, koji je uhapšen 27.marta zbog sumnje da je nesavesnim radom, kao saizvršilac, učestvovao u nenamenskom trošenju budžetskih sredstava, čime je budžet grada Niša oštećen za preko 843 miliona dinara, produžen je pritvor za još 30 dana.
Veljko Belivuk i Marko Miljković, koji se sumnjiče da su organizatori kriminalne grupe koja se tereti za sedam ubistava, trgovinu drogom i oružjem, kao i silovanje jednog mladića na stadionu FK Partizan, nepunih mesec dana pre nego što su uhapšeni 4. februara 2021. godine evocirali su uspomene o danima "kada su bili bez dinara".
Zbog sumnje da je pod dejstvom alkohola naneo lake telesne povrede svom ocu (92), Treći osnovni sud u Beogradu rešenjem je danas odredio pritvor okrivljenom V. A. (51).
Apelacioni sud u Nišu je oborio optužnicu protiv Srđana Jankovića i Dejana Dragijevića za ubistvo Danke Ilić, a razlog za to je taj što zaječarsko tužilaštvo nije dovoljno objasnilo i dokazima potkrepilo kako je došlo do smrti devojčice.
Košarkaši Crvene zvezde poraženi su od madridskog Reala sa 78:72 (22:9, 20:18, 13:18, 22:27) u 32. kolu Evrolige. Presudila je prva deonica, koju su gosti pobedili sa 22:9, a u jednom trenutku imali i 14:2. Crveno-beli su sada na učinku od 18 pobeda i 14 poraza i na deobi šestog mesta upravo sa popularnim "kraljevskim klubom" i Parizom.
Košarkaši Crvene izgubili su kod kuće od Reala 78:72 u utakmici 32. kola Evrolige, a trener ekipe sa Malog kalemegdana Janis Sferopulos odmah po završetku utakmice dao je kratku izjavu.
U Areni je atmosfera dostigla tačku ključanja, kada su arbitri doneli ključnu odluku nakon duela Tavaresa i Kalinića, dosudivši nesportski Tavaresu i faul Kaliniću.
Večerašnja utakmica između Crvene zvezde i Real Madrida donosi poseban trenutak u Areni i pre samog početka duela, kada je zabeleženo prisustvo legendardnog NBA igrača Zaze Pačulije.
Bilo je šanse da predjem u Partizan ove zime, ne mogu da lažem. Bio sam u kontaktu sa ljudima iz Partizana, ali zbog nekih svojih privatnih problema odlučio sam da ostanem u Novom Pazaru, istakao je Adem Ljajić i tako otkrio zbog čega se nije vratio u klub iz Humske ove zime.
U nedelju, 30. marta, u dva termina, odnosno od 17.30 i od 20 časova u okviru 22. Beogradskog festivala igre na programu je predstava MOS, grčke koreografkinje Joane Paraskevopulu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar