HRVATSKOJ PRETI EKSPLOZIJA SIROMAŠTVA! STRUČNJACI U NEVERICI, niko se u ovom trenutku ne usuđuje da daje PROGNOZU!

Zbog korona krize hrvatskom društvu preti prava eksplozija siromaštva, upozoravaju stručnjaci

Sve će zavisiti od toga koliko će dugo trajati kriza koju je izazvala pandemija korona virusa, posebno na tržištu rada. Mnogo će toga zavisiti i o merama koje će država primeniti kako bi sprečila padanje stotina hiljada građana u zatvoreni krug siromaštva. 

Koliko bi tačno siromašnih u Hrvatskoj mogla proizvesti korona kriza, niko se u ovom trenutku ne usuđuje da prognozira. Ipak, upozoravaju stručnjaci, najugroženiji su nezaposleni, kojima korona kriza dodatno umanjuje šanse za novo zaposlenje, zatim radno neaktivno stanovništvo, kao i stariji građani te zaposleni u delatnostima koje je korona kriza bacila na kolena, poput turizma, ugostiteljstva, prometa i ostalih usluga.

Prema tome, pretnja života ispod granice siromaštva znatno je veća za radnike koji imaju labaviji radni odnos, poput onih s ugovorima na određeno vreme, honoraraca, sezonaca i samozaposlenih nego za one s ugovorima o radu na neodređeno vreme. 

- Teško je u ovom trenutku prognozirati koliko bi ljudi u Hrvatskoj zbog korona krize moglo pasti u siromaštvo, ali jasno je da će taj broj rasti. Sve će zavisiti od rasta nezaposlenosti i smanjenju plata koje je u već krenulo. Ako dođe do značajnijeg smanjenja ukupnih dohodaka i većeg rasta nezaposlenosti, to će mnoge gurnuti u siromaštvo. Tu govorimo možda i o nekoliko stotina hiljada ljudi, zavisno o dinamici krize - kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne finansije. 

- Kretanje siromaštva povezano je najpre sa stanjem na tržištu rada, sve će zavisiti od toga što će se događati s radnim mestima. Ako dođe do šoka na tržištu rada, ako se dogodi veliki broj otkaza, onda bi to dovelo do rasta siromaštva - ističe profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zoran Šućur.

Dodaje kako je u dobrim godinama, manje ljudi u opasnosti od pada preko granice siromaštva nego u vremenima krize. Potvrđuje to i podatak državne statistike, prema kom je stopa rizika od siromaštva prošle godine smanjena na, i dalje, vrlo visokih 18,3 posto.

Foto: Beta

Prema podacima koje objavljuju DzzS i Eurostat, Hrvatska po udelu građana kojima je siromaštvo realna pretnja spada među članice EU s velikim rizikom od siromaštva.

U 2018. godini, npr,  u riziku od siromaštva bilo je 19,3 posto hrvatskih građana ili gotovo svaki peti. To je više od proseka EU, koji je iznosio 17 posto, te znatno više nego u Sloveniji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 13,3 posto, i Mađarskoj, u kojoj je rizik od siromaštva predstavljao pretnju za 12,8 posto građana. 

Po stopi rizika od siromaštva Hrvatska je 2018, pokazuju podaci državne i evropske statistike, bila najbliža Italiji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,3 posto. Ali bila je nešto gora od Grčke, u kojoj je siromaštvo, ili opasnost od pada u siromaštvo, bila izgledna za 18,5 posto građana. Slabu utehu nam može predstavljati podatak da je opasnost pada u siromaštvo u EU znatno veća u Rumuniji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva 2018. godine iznosila 23,5 posto, i Bugarskoj, 22 posto, kao i u baltičkim državama.