Kada su predstavnici srpskog kulturno-informativnog centra SPONA iz Skoplja došli u posetu Osogovskom manastiru, bili su neprijatno iznenađeni. Imena srpskih svetih kraljeva sa fresaka u ovom manastiru SPC u Severnoj Makedoniji izbrisana su, a freske su "preimenovane"
Kralj Milutin, Stefan dečanski, Stefan Prvovenčani, knez Lazar, car Uroš tako su postali "Sv. Car Vladimir Kijevski, "Sv. Car Jovan Milostivi", "Sv. Car Konstantin Veliki", "Sv. Nićifor Foka" "Sv. Konstantin Kavasila, Arhiepiskop ohridski" i "Sv. Car Justinijan Prvi".
Prema rečima Miloša Stojkovića iz SPONA-e, natpisi su ispisani nevešto i to je verovatno urađeno tokom ove godine.
Brisanje imena svetitelja – brisanje kulturnih tragova Srba
Ne samo da su na ovaj način oskrnavljene freske srpskih svetitelja, već je oskrnavljena i uspomena na njihovog autora, prvog makedonskog svetovnog slikara Dimitrija Andonova Papradiškog, koji ih je naslikao 1932/33, kao na one koji su freske darovali manastiru, dodaje on.
- Prinuđeni smo da reagujemo kod institucija kako bi se ova stvar ispravila. Da vidimo ko je dozvolio da se tako nešto uradi, po kom rešenju. Po kom zakonu je neko mogao da "preimenuje" srpske vladare-svetitelje - navodi Stojković.
Slične stvari, kaže naš sagovornik, dešavale su se i ranije u istoriji. Bugarski okupatori su tokom Prvog i Drugog svetskog rata iz crkava uklanjali ikone sa srpskim svetiteljima, proterivali i ubijali sveštenike, uništavali freske sa likovima srpskih svetitelja i vladara.
Najeklatatniji primer je, prema Stojkovićevim rečima, uništavanje ktitorske kompozicije u Markovom manastiru nedaleko od Skoplja. Ova zadužbina Mrnjavčevića, kralja Vukašina i njegovih sinova, Marka, Adrijaša, Dmitra i Ivaniša, posebno je stradala jer je predstava kralja Vukašina sa sinovima prekrečena i uništena, dok su ostale freske premazivane masnim bojama.
- Ovo što se dogodilo u Osogovskom manastiru je blaži oblik brisanja tragova, pošto, srećom, sami likovi nisu izbrisani. Ali i samo preimenovanje menja suštinu. I namere zadužbinara, odnosno ljudi koji su pre skoro 90 godina dali novac da se freske oslikaju i da se kroz molitveno pominjanje svetitelji sa fresaka pominju. To je prema nama koji smo vernici i nacionalno svesni, po nama tendenciozno brisanje svesti. To nije samo protivnacionalni akt, mislim da je to akt i protiv kulturne baštine - smatra Stojković.
Ono što bi za čitavu priču moglo da bude zanimljivo je da nije samo freskopisac koji je oslikao manastir potekao sa prostora Današnje Severne Makedonije, sa istih prostora su i darodavci koji su finansirali oslikavanje fresaka, monaško bratstvo manastira sv. Jokaima i Georgije Petrov iz sela Duračka Reka kod Kumanova, fotograf Ignjat Manev iz Krive Palanke, pekarski esnaf iz istog grada, kao i trgovac Aleksandar Sanda Kostić iz sela Kalin Kamen.
Srpski kraljevi su ktitori Osogovskog manastira
Drugi primer pokušaja brisanja svesti koji Stojković navodi dogodio se u skorije vreme, tokom obnove manastira Lešak, čiju su crkvu, posvećenu sv. Atanasiju Aleksandrijskom i sv. knezu Lazaru, 2001. minirali albanski teroristi. Prilikom obnove crkve, prema Stojkovićevim rečima, sa ulaznog portala crkve izgrađene dvadesetih godina prošlog veka izostavljen je lik kneza Lazara.
- To je još jedan dokaz slučajnog ili namernog brisanja tragova koji su važni za hrišćanski svet, ali pre svega za nas Srbe jer su deo naše kulturne baštine. Ali oni su važni i deo su i makedonske i svetske kulture - kaže Stojković.
SPONA Traži, dodaje Stojković, da se natpisi na freskama vrate u izvorno stanje, ali da se istraži ko je oskrnavio freske.
Osogovski manastir posvećen je sv. Joakimu Osogovskom, podvižniku i svetitelju iz XI veka. prvu crkvu na mestu današnjeg manastira podigao je monah Teofan oko sto godina kasnije, a manastir su kasnije zidali i obnavljali srpski kraljevi Milutin i Stefan Dečanski. Od sredine XVIII veka manastir propada, a u tom periodu izgubljene su i mošti sv. Joakima.
Izgradnja nove, velike manastirske crkve počinje 1847. uz novčanu pomoć Stefana Mladenova iz Krive Palanke. Izgradnja crkve je završena 1851, a Dimitar Papadriški je oslikava decenijama – od 1884. do 1945.
Uprkos protivljenju naroda, manastir nasilno zauzimaju bugarski monasi 1910.
U okviru manastira nalazi se još jedna manja crkva, posvećena Bogorodici, izgrađena krajem XI veka, a obnovljena dva veka kasnije, za vreme kralja Uroša I.
Istorijska interpretacija uloge nekadašnjeg američkog predsednika Vudroa Vilsona, prema kojoj je on, krajem Prvog svetskog rata „spasio" Bugarsku od teritorijalnih aspiracija Srbije, Grčke i Rumunije, u najmanju ruku je amaterska. Govoriti o Vudrou Vilsonu na takav način je deplasirano i daleko od istorijskih činjenica
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Istorijska interpretacija uloge nekadašnjeg američkog predsednika Vudroa Vilsona, prema kojoj je on, krajem Prvog svetskog rata „spasio" Bugarsku od teritorijalnih aspiracija Srbije, Grčke i Rumunije, u najmanju ruku je amaterska. Govoriti o Vudrou Vilsonu na takav način je deplasirano i daleko od istorijskih činjenica
Poslanica u Skupštini Srbije i visoka funkcionerka Srpske napredne stranke Ana Brnbića objavila je monstruozne pretnje koje je dobila na svoj broj telefona.
Slovački premijer Robert Fico pozvao je Evropsku komisiju da preventivno prati dešavanja u Srbiji, upozoravajući da u zemlji dolazi do urušavanja pravne države i da se ne sme dozvoliti ponavljanje tragedija koje su se dogodile u Slovačkoj.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević oštro je osudio monstruozne pretnje upućene Ani Brnabić i njenoj porodici, upozoravajući na sve opasniju atmosferu mržnje i nasilja.
Predsednik Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da je Igor Dodik, organizacioni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), mandatar za sastav nove vlade Srpske.
Član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić najavio je podnošenje tužbe protiv KRIK-a zbog teksta u kojem je objavljeno da je kupio dva stana u Beogradu, tvrdeći da su iznete informacije neistinite, te da su mu narušeni čast i ugled.
Performans koji su pristalice Studentske liste održale u Novom Sadu povodom stravičnog ubistva Kristiana Josipa Periša u psihijatrijskoj bolnici u Zagrebu izazvao je pravu lavinu komentara na društvenim mrežama.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
U Rusiji je u kliničku upotrebu ušla vakcina za lečenje raka debelog creva, nakon što je objavljeno da je njihova personalizovana vakcina protiv melanoma imala uspeha u lečenju pacijenta.
Zima u Srbiji donosi manje snega od proseka, ali januar bi mogao da bude mesec u kojem će doći do vremenskog preokreta, prognoze su evropskih meteoroloških stanica.
Jedna mlađa ženska osoba izgubila je život, dok je druga zadobila teške telesne povrede u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas oko 1.30 časova u Ulici vojvode Putnika u Inđiji.
Državljanin BiH zaustavljen je na auto-putu A96 u Nemačkoj sa čak 2.000 duvanskih patrona, zbog čega je protiv njega pokrenut postupak za utaju poreza.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Indija je zvanično destinacija godine za 2027. prema izboru prestižnog časopisa Travel + Leisure, koji ovu titulu tradicionalno dodeljuje svakog novembra. Ove godine izbor je pao na jednu od najvećih i najraznovrsnijih zemalja Azije - mesto koje putnike retko ostavlja ravnodušnim.
Hladan vazduh napolju i grejanje najbrže isušuju i ostavljaju usne ispucalim. Evo koje navike treba da izbegavate i kako da im tokom hladnih meseci pružite negu koja zaista radi posao.
Možete da koristite najbolje začine i odaberete savršenu temperaturu za pečenje, ali ako u mesari izaberete pogrešan komad, rezultat će verovatno biti suv i žilav. Kada je cilj pečenje koje je mekano, sočno i koje se gotovo topi pod viljuškom, pravi izbor mesa čini ključnu razliku.
Andrea Snajder visoka je 188 centimetara, a njen suprug Kori 162. Iako ih deli 26 centimetara u visini, zajedno su već 18 godina. Oboje su se tokom odrastanja suočavali sa nesigurnošću zbog svog izgleda, ali danas kažu da im je upravo njihova ljubav pomogla da prihvate sebe.
Pevačica Vesna Đogani prokomentarisala je otkazivanje sve većeg broja koncerata na gradskim trgovima zbog previsokih honorara izvođača, a posebno se osvrnula na slučaj Dina Merlina, čiji je nastup za doček Nove godine u Splitu otkazan zbog cene koja je dostizala čak 160.000 evra.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Iako priznaje da mu sve češći vikend nastupi oduzimaju mnogo vremena i da bi voleo da radi manje, pevač Boban Rajović je otkrio zbog čega ipak ne planira da uspori.
Pevačica Indira Radić je otvoreno govorila o razlozima zbog kojih sve ređe prihvata pozive za televizijska gostovanja i javna pojavljivanja, ali i o komentarima na račun svog fizičkog izgleda koji je, kako kaže, više ne pogađaju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.