Istorijska interpretacija uloge nekadašnjeg američkog predsednika Vudroa Vilsona, prema kojoj je on, krajem Prvog svetskog rata „spasio" Bugarsku od teritorijalnih aspiracija Srbije, Grčke i Rumunije, u najmanju ruku je amaterska. Govoriti o Vudrou Vilsonu na takav način je deplasirano i daleko od istorijskih činjenica
Inicijativa koju su pokrenuli Udruženje tužilaca i Istražna komora, da se Vudrou Vilsonu u toj zemlji podigne spomenik, prema rečima istoričara Dejana Ristića, udšbenički je primer zloupotrebe istorije zarad postizanja dnevnopolitičkih ciljeva.
Velikobugarski ideolozi protiv Srbije i Makedonije
Činjenica da ova inicijativa nailazi na široku podršku bugarske političke, intelektualne i univerzitetske elite, prema Ristićevim rečima je zabrinjavajuća.
- Vudro Vilson jeste prvorazredno značajan iz više razloga. U kontekstu balkanske geopolitike, on je značajan pre svega zbog svog insistiranja na pravu naroda na samoopredeljenje, na život u samostalnoj suverenoj državi. On je, dakle, podržavao balkanske narode da okončaju period osamostaljivanja, zaokruživanja teritorija i oslobađanja još uvek neoslobođenih delova svog etničkog korpusa - tu pre svega misleći na Kraljevinu Srbiju, koja je u to vreme bila istinski južnoslovenski Pijemont - objašnjava Ristić.
Sa druge strane, Bugarska je u oba svetska rata pokazala političku nesmotrenost nalazeći se na poraženim stranama - i ne samo to - njene okupacione trupe su, podseća naš sagovornik, vršile strahovite zločine na okupiranim teritorijama. Bestijalni i ljudskom umu nezamislivi, zločini bugarskih okupatora u Srbiji i ne samo u Srbiji, imali su i elemente genocida.
- Ovo je jedan veoma opasan pokušaj revizije istorije, opasan pokušaj da se agresor predstavi kao žrtva, da se zločinac predstavi kao žrtva nekakvih nezajažljivih suseda i da se pokuša da se neko ko je izgubio u Prvom svetskom ratu, predstavi kao neka vrsta moralnog pobednika - naglašava Ristić.
Promocija velikobugarske ideje, a inicijativa za podizanje spomenika Vilsonu deo je toga, gradi se, dodaje Ristić, kroz negiranje autentičnih identiteta, a i kroz brutalno negiranje i omalovažavanje istorijskih činjenica koje su kao takve verifikovane. Takođe, Bugarska zloupotrebljava i mehanizme članstva u važnim međudržavnim organizacijama, kao što su EU i NATO, ne bi li se postigli ciljevi koji nisu mogli da budu postignuti oružani putem u oba svetska rata.
Ozbiljne ekspanzionističke namere
Posmatrajući šta se događa u bugarsko-makedonskim odnosima, neko bi možda u šali rekao da se bugarska politička elita lepo zabavlja, kaže Ristić.
- Šalu na stranu, ovde se radi o ozbiljnim ekspanzionističkim namerama, koje su sada već potpuno otvorene. Negiranje makedonskog etničkog i svakog drugog identiteta, pokušaj da se Makedonija proguta, otvorene aspiracije Bugarske prema delovima naše, i državne, i etničke teritorije, prema delovima našeg etničkog korpusa u prethodnim vekovima, ali i danas, govori o tome da znatan deo bugarskih političkih i delom intelektualnih elita nikako ne može da se oslobodi ideje velike Bugarske. To danas postaje jedan vrlo ozbiljan i plašim se, vrlo ubojit mehanizam u bilateralnim odnosima Bugarske sa značajnim delom njenih suseda, imajući u vidu da je Bugarska i u EU, i u NATO-u i da to koristi u smislu ucenjivačkog kapitala - smatra Ristić.
Foto: Fotoilustracija
Inicijativu za podizanje spomenika Vilsonu podržao je i glavni tužilac Bugarske Ivan Gešev. Bugarska je nakon poraza u Prvom svetskom ratu, prema odredbama ugovora iz Nejia, potpisanog 1919, određene teritorije predala svojim susedima - deo oblasti na zapadu zemlje pored Bosilegrada, Strumice i Caribroda (Dimitrovgrada) pripali su Kraljevini SHS, Južna Dobrudša - Rumuniji, a Zapadna Trakija prešla je pod kontrolu zemalja Antante i zatim bila predata Grčkoj.
Međutim, mišljenje bugarskih tužilaca je da bi bez Vilsonove intervencije Bugarska prestala da postoji, jer bi je susedi rasparčali u potpunosti.
Vudro Vilson je u pokušaju da u Evropi ostvari trajni mir, istakao program od „14 tačaka", uz pomoć koga su nacije srednje Evrope ostvarile pravo na samoopredeljenje. Zbog toga je u Čehoslovačkoj, Rumuniji, Jugoslaviji, Poljskoj slavljen bezmalo kao heroj. Vilson je takođe inicirao osnivanje Društva naroda, preteče Organizacije ujedinjenih nacija, prvog političkog udruženja koje je okupljalo skoro sve države sveta.
Premijer Severne Makedonije Zoran Zaev rekao je da Bugarska i Severna Makedonija nemaju podeljenu istoriju, već zajedničku, te da je Goce Delčev revolucionar i za Bugare i za Makedonce koje su se borili za slobodnu Makedoniju i Odrinskog regiona, prenosi portal Plusinfo
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Severne Makedonije Zoran Zaev rekao je da Bugarska i Severna Makedonija nemaju podeljenu istoriju, već zajedničku, te da je Goce Delčev revolucionar i za Bugare i za Makedonce koje su se borili za slobodnu Makedoniju i Odrinskog regiona, prenosi portal Plusinfo
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Palati Srbija sa predstavnicima kineske kompanije Jiangsu Reliance Energy Tech, jednom od vodećih svetskih kompanija za proizvodnju baterija za visoko-tehnološke uređaje.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, donosi neverovatne učesnike, a publika je imala priliku da upozna i novu takmičarku - diplomiranu i master glumicu Nevenu Nedeljković.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović uključila se iz Dominikane i otkrila da gledaoci ni sami ne mogu da naslute kakva sezona sa sjajnim takmičarima je pred nama.
Telekom Srbija podržao je manifestaciju "Dan ranog detinjstva", posvećenu igri, učenju, razvoju dece i podršci roditeljima, nastavljajući da doprinosi stvaranju podsticajnog okruženja za zdravo i kvalitetno odrastanje.
Stvorenje staro oko 324 miliona godina decenijama je smatrano mladim rakom. Novo ispitivanje pokazalo je da je reč o do sada nepoznatoj vrsti ranog insekta – neobičnom biću koje bi moglo da pomogne u razumevanju jednog od velikih koraka u evoluciji života: prelaska insekata iz vode na kopno.
Više javno tužilaštvo u Subotici vodi istragu protiv sedam osoba zbog sumnje da su neovlašćeno proizvodile, držale, nosile i prometovale oružje i eksplozivne materije.
Policija u Leskovcu uhapsila je Z. S. (61) iz okoline Lebana, zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružјa i eksplozivnih materiјa.
Ukrajinske snage ubijaju strane borce kako ne bi pali u rusko zarobljeništvo i tako postali dokaz o korišćenju stranih plaćenika, tvrdi ambasador za posebne zadatke Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
Evropa mora da prihvati veći bezbednosni rizik danas kako bi izbegla mnogo ozbiljniju opasnost u budućnosti, poručio je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je tokom prošle nedelje značajno pojačao mere lične bezbednosti jer strahuje za svoj život, tvrdi ruski vojni ekspert Andrej Maročko, pozivajući se na sopstvene izvore.
Supertanker je naleteo na dve pomorske mine u južnom delu Ormuskog moreuza, nakon čega se zapalio i potpuno zaustavio, saopštila je Mornarica Iranske revolucionarne garde (IRGC), koja tvrdi da je brod pokušavao da prođe rutom koju Teheran smatra nedozvoljenom.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Predfestivalski program Nacionalnog festivala filma i televizije - NAFFIT 2026 u nedelju je obeležio koncert ansambla "Virtuozi" pod upravom maestra Bojana Suđića na Kraljevom trgu na Zlatiboru.
Čast da zvanično otvori ovogodišnje izdanje FEST-a 2. oktobra u prestižnoj Plavoj dvorani Sava centra pripala je najnovijem, dugoočekivanom ostvarenju proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića, "Zlatni rez 42: Djeca Kozare".
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Nema ničeg goreg nego kada otvorite teglu i primetite da su se kiseli krastavčići, peglana paprika, ajvar ili pekmez pokvarili ili više ne izgledaju ukusno i privlačno. Da biste sačuvali zimnicu i sprečili da se pokvari, isprobajte ovaj jednostavan i praktičan način.
Pevač Saša Kovačević progovorio je o prinovi koja uskoro dolazi, vremenu koje provodi sa suprugom Zoricom i kvalitetima koje jedna mlada žena treba da poseduje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.