Istorijska interpretacija uloge nekadašnjeg američkog predsednika Vudroa Vilsona, prema kojoj je on, krajem Prvog svetskog rata „spasio" Bugarsku od teritorijalnih aspiracija Srbije, Grčke i Rumunije, u najmanju ruku je amaterska. Govoriti o Vudrou Vilsonu na takav način je deplasirano i daleko od istorijskih činjenica
Inicijativa koju su pokrenuli Udruženje tužilaca i Istražna komora, da se Vudrou Vilsonu u toj zemlji podigne spomenik, prema rečima istoričara Dejana Ristića, udšbenički je primer zloupotrebe istorije zarad postizanja dnevnopolitičkih ciljeva.
Velikobugarski ideolozi protiv Srbije i Makedonije
Činjenica da ova inicijativa nailazi na široku podršku bugarske političke, intelektualne i univerzitetske elite, prema Ristićevim rečima je zabrinjavajuća.
- Vudro Vilson jeste prvorazredno značajan iz više razloga. U kontekstu balkanske geopolitike, on je značajan pre svega zbog svog insistiranja na pravu naroda na samoopredeljenje, na život u samostalnoj suverenoj državi. On je, dakle, podržavao balkanske narode da okončaju period osamostaljivanja, zaokruživanja teritorija i oslobađanja još uvek neoslobođenih delova svog etničkog korpusa - tu pre svega misleći na Kraljevinu Srbiju, koja je u to vreme bila istinski južnoslovenski Pijemont - objašnjava Ristić.
Sa druge strane, Bugarska je u oba svetska rata pokazala političku nesmotrenost nalazeći se na poraženim stranama - i ne samo to - njene okupacione trupe su, podseća naš sagovornik, vršile strahovite zločine na okupiranim teritorijama. Bestijalni i ljudskom umu nezamislivi, zločini bugarskih okupatora u Srbiji i ne samo u Srbiji, imali su i elemente genocida.
- Ovo je jedan veoma opasan pokušaj revizije istorije, opasan pokušaj da se agresor predstavi kao žrtva, da se zločinac predstavi kao žrtva nekakvih nezajažljivih suseda i da se pokuša da se neko ko je izgubio u Prvom svetskom ratu, predstavi kao neka vrsta moralnog pobednika - naglašava Ristić.
Promocija velikobugarske ideje, a inicijativa za podizanje spomenika Vilsonu deo je toga, gradi se, dodaje Ristić, kroz negiranje autentičnih identiteta, a i kroz brutalno negiranje i omalovažavanje istorijskih činjenica koje su kao takve verifikovane. Takođe, Bugarska zloupotrebljava i mehanizme članstva u važnim međudržavnim organizacijama, kao što su EU i NATO, ne bi li se postigli ciljevi koji nisu mogli da budu postignuti oružani putem u oba svetska rata.
Ozbiljne ekspanzionističke namere
Posmatrajući šta se događa u bugarsko-makedonskim odnosima, neko bi možda u šali rekao da se bugarska politička elita lepo zabavlja, kaže Ristić.
- Šalu na stranu, ovde se radi o ozbiljnim ekspanzionističkim namerama, koje su sada već potpuno otvorene. Negiranje makedonskog etničkog i svakog drugog identiteta, pokušaj da se Makedonija proguta, otvorene aspiracije Bugarske prema delovima naše, i državne, i etničke teritorije, prema delovima našeg etničkog korpusa u prethodnim vekovima, ali i danas, govori o tome da znatan deo bugarskih političkih i delom intelektualnih elita nikako ne može da se oslobodi ideje velike Bugarske. To danas postaje jedan vrlo ozbiljan i plašim se, vrlo ubojit mehanizam u bilateralnim odnosima Bugarske sa značajnim delom njenih suseda, imajući u vidu da je Bugarska i u EU, i u NATO-u i da to koristi u smislu ucenjivačkog kapitala - smatra Ristić.
Foto: Fotoilustracija
Inicijativu za podizanje spomenika Vilsonu podržao je i glavni tužilac Bugarske Ivan Gešev. Bugarska je nakon poraza u Prvom svetskom ratu, prema odredbama ugovora iz Nejia, potpisanog 1919, određene teritorije predala svojim susedima - deo oblasti na zapadu zemlje pored Bosilegrada, Strumice i Caribroda (Dimitrovgrada) pripali su Kraljevini SHS, Južna Dobrudša - Rumuniji, a Zapadna Trakija prešla je pod kontrolu zemalja Antante i zatim bila predata Grčkoj.
Međutim, mišljenje bugarskih tužilaca je da bi bez Vilsonove intervencije Bugarska prestala da postoji, jer bi je susedi rasparčali u potpunosti.
Vudro Vilson je u pokušaju da u Evropi ostvari trajni mir, istakao program od „14 tačaka", uz pomoć koga su nacije srednje Evrope ostvarile pravo na samoopredeljenje. Zbog toga je u Čehoslovačkoj, Rumuniji, Jugoslaviji, Poljskoj slavljen bezmalo kao heroj. Vilson je takođe inicirao osnivanje Društva naroda, preteče Organizacije ujedinjenih nacija, prvog političkog udruženja koje je okupljalo skoro sve države sveta.
Premijer Severne Makedonije Zoran Zaev rekao je da Bugarska i Severna Makedonija nemaju podeljenu istoriju, već zajedničku, te da je Goce Delčev revolucionar i za Bugare i za Makedonce koje su se borili za slobodnu Makedoniju i Odrinskog regiona, prenosi portal Plusinfo
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Severne Makedonije Zoran Zaev rekao je da Bugarska i Severna Makedonija nemaju podeljenu istoriju, već zajedničku, te da je Goce Delčev revolucionar i za Bugare i za Makedonce koje su se borili za slobodnu Makedoniju i Odrinskog regiona, prenosi portal Plusinfo
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, oglasio se povodom najave Miloša Parandilovića da će da ga tuži.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Kompanije koje su otpuštale zaposlene uz obrazloženje da će njihove poslove preuzeti veštačka inteligencija (AI) sada menjaju strategiju i ponovo zapošljavaju radnike, nakon što se pokazalo da automatizovani sistemi ne mogu u potpunosti da zamene ljudsko iskustvo i stručnost.
Istraga o brutalnom ubistvu Darka Veskovića Prike (46), koji je likvidiran 22. juna u Kumodražu, otkrila je zastrašujuće detalje o tome koliko je ovaj zločin bio profesionalno i do detalja isplaniran.
Crnogorska policija, u saradnji sa Interpolom i FAST timom za ciljano traganje, uspešno je realizovala ekstradiciju Vuka Lakićevića (28), visokorangiranog pripadnika "škaljarskog klana". Primopredaja je izvršena na graničnom prelazu Debeli Brijeg, nakon što je Lakićević lociran i uhapšen u Hrvatskoj krajem aprila ove godine po poternici Višeg suda u Podgorici.
Pred Osnovnim sudom u Aleksincu 21. jula počeće suđenje Beograđaninu N.P. (33) optuženom da je 27. aprila prošle godine izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula Nevena Zdravković (20).
U Kijevu su odjeknule prve eksplozije nakon što su grupe ruskih bespilotnih letelica ušle u vazdušni prostor ukrajinske prestonice. Takođe, registrovana su poletanja strateških bombardera Tu-95MS sa ruskih aerodroma.
Jako nevreme praćeno bujičnim kišama, grmljavinom, jakim vetrovima i gradom izazvalo je popodne poplave i saobraćajni haos u Skoplju u Severnoj Makedoniji.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je građane na maksimalan oprez i hitno reagovanje na vazdušne uzbune, navodeći da postoje obaveštajni podaci koji ukazuju na mogućnost novog masovnog vazdušnog napada ruskih snaga.
Evropska radiodifuzna unija saopštila je da je CBS/Radio Kanada nacionalni javni emiter Kanade njen novi član i da će ta zemlja učestvovati na Evroviziji 2027. u Bugarskoj.
Pevačica Tejlor Svift i njen verenik Trevis Kelsi grade ogroman dvorac unutar arene "Medison Skver Garden" u Njujorku za svoje venčanje koje je zakazano za 3. jul.
Glumica Vesna Stanković već pune dve godine prolazi kroz izuzetno zahtevan životni period, suočavajući se sa ozbiljnim zdravstvenim problemom, karcinomom dojke.
Producent Nikola Burovac izrazio je veliku zahvalnost predsedniku Aleksandru Vučiću, istakavši da zahvaljujući njegovoj višegodišnjoj podršci domaćoj filmskoj i televizijskoj produkciji danas svedočimo zlatnom dobu i velikom uspehu domaće kinematografije.
Mnogi smatraju da je veče, neposredno pre odlaska na spavanje, pravo vreme za intimnost, ali doktor Majkl Brus tvrdi da biologija govori nešto sasvim drugo.
Tokom letnjih vrućina grudnjak mnogo brže upija znoj i nečistoće, pa stručnjaci upozoravaju da ga ne bi trebalo nositi predugo bez pranja. Evo koliko često bi trebalo da ga perete.
Ako želite da vaša spavaća soba konačno prodiše i dobije onaj prepoznatljivi, sofisticirani izgled koji viđamo u luksuznim hotelima i na stranim sajtovima za dizajn, sve se vrti oko izuzetno pristupačnih trikova koji menjaju celokupan doživljaj prostora.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.