Kriza nastala zbog pandemije KOVID-19 i smanjenje privredne aktivnosti zbog sanitarnih mera doveli su do porasta broja nezaposlenih radnika i povećanog broja izgubljenih radnih mesta bez presedana, ukazala je statistička služba EU, Eurostat.
Ta služba je ove nedelje predstavila prve rezultate i istraživanja gubitka prihoda zaposlenih tokom pandemije. Procenjeni gubitak medijalnog prihoda - iznos do kojeg je prihod 50 odsto zaposlenih, u EU je ove godine opao za 5,2 odsto u poređenju sa 2019. godinom, dok je ukupan pad plata svih kategorija 4,8 odsto.
Taj prihod je ove godine opao na nešto iznad 21.000 evra godišnje čime se vratio na nivo od pre tri godine. Ta posledica krize je vrlo nejednako rasprostranjena među državama-članicama, a posebno je jaka za najugroženije podgrupe radnoaktivnog stanovništva, s niskim platama, čiji je gubitak čak tri do šest puta veći od gubitka onih s visokim platama u polovini država članica EU.
Tako je najveći pad plata u Hrvatskoj (od minus devet do 13 odsto u odnosu na 2019, zavisno od visine primanja), Grčkoj (minus sedam do 12 odsto) i na Kipru (minus pet do 11 odsto). Najmanji pad medijalnog prihoda zaposlenih je bio u Letoniji (minus 0,5 do dva odsto), a neznatno je veći u Madjarskoj i Švedskoj. Vlade članica EU su kratkoročno pomogle isplatu plata i očuvanje radnih mesta, čime su ublažile smanjenje plata, te je time u svim zemljama EU ukupan gubitak dohotka smanjen za polovinu i prosečno iznosi svega dva dosto.
Tako je u Hrvatskoj, gde je taj gubitak ukupno najveći u EU, on smanjen sa oko 11 na oko pet odsto, u Francuskoj sa oko sedam na oko tri odsto, a u Grčkoj sa oko sedam na oko četiri odsto. Državna pomoć je u Holandiji sasvim poništila smanjenje plata zbog pandemije, a u Danskoj, Letoniji, Češkoj i Madjarskoj je zahvaljujući tome pad svega oko jedan odsto.
Eurostat je objasnio da prati tri vrste promena: otpuštanje zaposlenih i neobnavljanje ugovora o radu, slanje na prinudni odmor uz gubitak prihoda, i skraćenje radnog vremena uz smanjenje plate. Pri tom su osetljive društvene grupe izložene većem gubitku dohotka i povećanom riziku od siromaštva, ukazao je Eurostat.
Sve više zaposlenih usled pandemije koronavirusa prelazi na rad od kuće. Živimo budućnost i radimo po pravilima nesavršenih zakona. Olga Vučković Kićanović ekspert za radno pravo naglašava da bi trebalo u potpunosti poštovati Zakon o radu, ali ga i prilagoditi trenutnoj situaciji. Ukazuje da je veoma teško napraviti balans između održivosti posla s jedne i s druge strane prava zaposlenih
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sve više zaposlenih usled pandemije koronavirusa prelazi na rad od kuće. Živimo budućnost i radimo po pravilima nesavršenih zakona. Olga Vučković Kićanović ekspert za radno pravo naglašava da bi trebalo u potpunosti poštovati Zakon o radu, ali ga i prilagoditi trenutnoj situaciji. Ukazuje da je veoma teško napraviti balans između održivosti posla s jedne i s druge strane prava zaposlenih
Evropsko naoružavanje ušlo je u fazu u kojoj više nije problem samo politička odluka da se kupuje više oružja, već pitanje da li države uopšte mogu da plate ono što im je potrebno.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
U antisrpskoj emisiji "Utisak nedelje" sinoć su blokaderi brutalno ponižavali opoziciju tako da je voditeljka pomenute emisije Olja Bećković morala da ih brani.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Bivša potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović otkrila je kako joj je Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK), na čijem čelu je Mladen Nenadić, nudilo da optuži predsednika Srbije Aleksandra Vučića za pad nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za 10 osoba osumnjičenih za učešće u brutalnom ubistvu i prikrivanju likvidacije Aleksandra Nešovića Baje(48).
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar