Dolazak visokog predstavnika u BiH koji nema potpuni legalitet jer nije doneta odgovarajuća rezolucija kojom bi se on imenovao, biće zapravo ispitivanje mišića i merenje odnosa snaga i moći učesnika u globalnoj politici, ali u okvirima regionalnih politika na Balkanu, kaže profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Miloš Šolaja
On ovako gleda na činjenicu da je, umesto rezolucijom Saveta bezbednosti UN kao što je propisano Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, novog visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita, imenovao Savet za implementaciju mira i to uprkos protivljenju Rusije i Republike Srpske.
- On u svakom slučaju nema potpuni legalitet jer nije doneta odgovarajuća rezolucija kojom bi se on imenovao. Sam Savet za implementaciju mira nije institucija po Dejtonskom sporazumu i nije ni autorizovana da se direktno bavi visokim predstavnikom, osim ako se uzme za pravo da se ona u okviru nekih svojih opštih opredeljenja i orijentacija bavi time ko će biti visoki predstavnik. Druga je stvar to što smo mi u Bosni i Hercegovini i svuda u svetu u poslednjih 25 godina prihvatili taj Savet za implementaciju mira i on je postao jedna opšteprihvaćena praksa - objašnjava Šolaja.
Ispitivanje mišića globalnih sila u regionalnim okvirima
Iako se može osporavati legalitet i legitimitet visokog predstavnika, Šolaja veruje da će Šmit ipak doći na tu poziciju i da će to biti neka vrsta kohabitacije.
- On će funkcionisati i donosiće neke odluke sa kojima se neko neće slagati više, manje ili potpuno, ali život će ići dalje. To će, u stvari, biti jedno ispitivanje mišića, odnosno merenje odnosa snaga i moći učesnika u globalnoj politici, ali u okvirima regionalnih politika na Balkanu, odnosno jugoistočne Evrope. Međutim, ono što je ovde zanimljivo jeste da je to ipak jedno prihvaćeno stanje u kome međunarodno pravo nema nikakvu zaštitu. Naime, ta odredba u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma gubi svrhu ukoliko se ne bude poštovala, što onda znači da svi putevi za kršenje međunarodnog prava mogu biti otvoreni - ocenjuje Šolaja.
Istina, dodaje profesor, međunarodno pravo i jeste takva oblast u kojoj se najčešće ispituje moć pojedinih učesnika, odnosno, koliko oni mogu svoje neke želje i interese da obezbede na osnovu moći, a koliko je to zaista usaglašeno, odnosno dogovoreno pravo kojeg bi se svi držali.
- To je sada drugo pitanje, pitanje koje ostaje i za pravno-teorijsku i za neku i političku diskusiju, ali mislim da ćemo visokog predstavnika imati realno na terenu. Inače, visoki predstavnik je, u načelu, uvek Evropljanin, a ta institucija je i nastala na insistiranju Evropljana u vreme pregovora u Dejtonu o miru u BiH i svim mogućim rešenjima. Tako je, recimo, prvi zamenik uvek Amerikanac i on obično ima veliki uticaj u kancelariji visokog predstavnika, koja je takođe jedna od institucija koja je nekako nastala na neki nepoznat način. Naime, Aneks 10 reguliše da ni kancelarija ne postoji, već postoji mogućnost da visoki predstavnik formira neki svoj tim koji će pomagati u realizaciji njegovog mandata. Taj tim, dakle, nije kancelarija koja je institucionalizovana, za razliku od današnje koju prihvatamo kao neki instutucionalizovan mehanizam. Ali, moram biti iskren i reći da su tome kumovali i unutrašnji akteri u BiH koji su nekako prihvatili tu kancelariju i ona je postala praksa, a u međunarodnom pravu mnogo toga što je, u suštini, praksa ili običaj, postane na kraju i kodifikovano međunarodno pravo - ukazuje profesor.
Ključno pitanje - šta je danas zaštita ostvarivanja odredbi međunarodnog prava
Kako kaže, jedno od ključnih, suštinskih pitanja je - šta je danas zaštita ostvarivanja odredbi međunarodnog prava i kako to ispravljati u ovakvim slučajevima.
- Očigledno je da je tu jednostavno ignorisana ova odredba u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja je možda manje ili više uopštena, ali ipak postoji i odražava duh onog principa da ipak Ujedinjene nacije, u krajnjoj liniji, odobravaju visokog predstavnika. Ali, o ovoj odluci u Ujedinjenim nacijama nije ni glasano, dakle, ne radi se o tome da li je neko odbio ili ne, a kasniji komentari su niz saopštenja koji odražavaju politički stav, ali se iz toga ne vidi kakve će biti konkretne akcije i konkretni odnosi aktera - kaže Šolaja.
U svakom slučaju, zaključuje naš sagovornik, ostaje nešto za razmišljanje, a to je ko i kako se štite odredbe međunarodnog prava u slučaju ovakvih ugovora, jer se pred Međunarodnim sudom pravde kao strane pojavljuju države, a u slučaju Dejtonskog mirovnog sporazuma unutrašnji akteri Republika Srpska, Federacija Bosne i Hercegovine ili nepostojeća Republika Bosna i Hercegovina ne mogu da budu akteri jer nisu države.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Savet bezbednosti UN nije izabrao visokog predstavnika jer, kako se moglo videti, nije bilo konsenzusa za njegov izbor u okviru tog tela, koje je po odredbama Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma jedino ovlašteno da odlučuje o imenovanju visokih predstavnika. On je naglasio da se stoga ne može govoriti o legitimitetu visokog predstavnika u BiH kojeg nameću određene države, mimo odredaba propisanih Dejtonskim sporazumom.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik ne očekuje ništa posebno od sastanka sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Metjuom Palmerom u poneđeljak, 5. jula, osim da čuje "isto ubeđivanje i njihovu nemoć da bilo šta postignu"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik ne očekuje ništa posebno od sastanka sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Metjuom Palmerom u poneđeljak, 5. jula, osim da čuje "isto ubeđivanje i njihovu nemoć da bilo šta postignu"
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić rekao je danas da očekuje da će u ponedeljak biti konsulatacije u Skupštini Srbije i da im Studentska lista ponudi mesta u odborima, ali da će, u zavisnosti od ponude, videti da li će učestvovati u konsultacijama.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je Studentska lista izneverila očekivanja svojih pristalica, koje su danima sa velikom pažnjom pratile dešavanja u parlamentu.
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
Aranđelovdan, koji vernici obeležavaju danas, 21. novembra, donosi niz običaja, a najvažnije je izbegavanje teških poslova, svađa i velikih veselja, kao i duhovna priprema za slavu.
Tokom oktobra fitosanitarna inspekcija Crne Gore otkrila je niz nepravilnosti u pošiljkama hrane i biljnog materijala iz uvoza, zbog čega je, između ostalog, uništeno 23 tone banana, dok je za ostale neispravne proizvode zabranjeno stavljanje na tržište.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Kenan S., bivši blagajnik u poslovnici Bosna Bank International (BBI) u Zenici, prvostepeno je osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i prisvajanja novca sa računa 11 klijenata banke.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Pevačica Nada Topčagić pre nekoliko godina pretrpela je veliki stres kada je tokom jednog nastupa pomislila da neko pokušava da izvrši atentat na nju, a sada je progovorila o svemu!
Pevačica Marina Visković ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca na Instagramu, gde je objavila snimak iz svog stana i pokazala kako uživa u opuštenim trenucima i pleše.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je snimak sa letovanja na kojem je pokazala svoju zanosnu figuru u veoma provokativnom izdanju.
Pevačica se prisetila i neprijatne situacije koju je, kako tvrdi, doživela na aerodromu u Nemačkoj, kada su je carinici zaustavili i tražili račune za luksuzne kofere koje je nosila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.