ŠMIT BI DA SE TALI SA DODIKOM, HOĆE LI LIDER SRPSKE PRISTATI! Novi šef OHR pokušava da se nametne, za Srbe je i dalje nelegalan...
Podeli vest
Kristijan Šmit, koji je preuzeo dužnost visokog predstavnika iako ga Banjaluka, Moskva i Peking u tom statusu ne priznaju, rekao je nakon sastanka u Predsedništvu BiH da će iskoristiti svu snagu da BiH povuče ka EU, a pre toga da stvori dijalog i normalno okruženje unutar BiH.
- U skladu s Dejtonskim sporazumom i Ustavom, kao prvog partnera ću u svom radu vidjeti Predsjedništvo BiH - rekao je Šmit.
Izlazak iz krize u BiH nastale zbog nametanja odluke doskorašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, moguć je ukoliko se ta odluka odmah povuče i stavi van snage, ukazao je srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik
01.08.2021
09:38
Komentarišući nedolazak na sastanak srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika - rekao je da mu je žao što danas nisu bila prisutna sva tri člana Predsedništva.
Dodik nije, kako je i najavio, prisustvovao sastanku, uz obrazloženje da Republika Srpska ne prihvata Šmita za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savet bezbednosti UN.
- Prošle sedmice sam obavešten da će 3. avgusta sva trojica biti ovde i da nakon toga neće biti dijaloga, pa se sada nadam da će biti obrnuto - prokomentarisao je Šmit.
On je uveren da će iznaći prilike da radi zajedno i s Dodikom.
- Sastajaćemo se i sarađivati, jer nam je to svima obaveza - da zajedno radimo u interesu ljudi i BiH. Tako da ću nastaviti da radim sa svima i uveren sam da ću doći do konstruktivnog dijaloga. Svi koji su na funkcijama na državnom nivou i u entitetima - moraju da rade na istom cilju. Ne može se očekivati da neko dođe izvana i napravi čudo, svi moraju razmisliti o tome kako oni mogu doprineti - rekao je Šmit.
Iako smatra da političari ne smeju čekati pomoć izvana, kaže da će se on ipak založiti za BiH i pomoći joj u njenom napretku.
- Obavljaću dužnost sa čvrstom odlučnošću da pomognem građanima ove zemlje, iskoristiću snagu međunarodne zajednice i svoj uticaj da to i postignem. Računam na tesnu saradnju s Evropskom unijom, a posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Svi zajedno ćemo raditi na ispunjenju 14 prioriteta BiH za pridruženje EU i na programu 5 + 2 - kazao je Šmit.
Na kraju je naglasio da nije došao u BiH da bi samo gledao šta se dešava i čekao, nego da je tu da bude aktivan.
- Budite uvereni da će tako i biti - zaključio je Šmit.
Džaferović je rekao da BiH mora da nastavi sa svojim reformskim putem, da institucije BiH „moraju biti funkcionalne i da niko nema pravo da ih opstruiše", a od Šmita očekuje da u potpunosti ispuni svoju obavezu koju ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.
Šmit je, inače, Glasu Amerike rekao da politička klima u BiH brzo raste:
- Vidim pregrevanje, a obično nakon toga sledi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tokom takvog pregrevanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke. Smatram da u BiH u celosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, takođe, podrazumeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo rešiti, tako da se time ne bih zamarao - istakao je Šmit.
Dodao je da je za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenela na njega te da će to i činiti.
- Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na odluku suda „Sejdić-Finci", izmene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicionih pitanja i tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i reč je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji - naglasio je Šmit.
Dodao je da Izborni zakon treba biti poboljšan i izmenjen.
- Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 odsto. To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rešenje - istakao je Šmit.
Komentarišući zakon o zabrani negiranja genocida koji je pred svoj odlazak nametnuo Incko, rekao je da su stavke u zakonu deo 14 uslova koji se vežu za pristupanje BiH Europskoj uniji.
- Mene ne iznenađuje sam zakon, već cela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje Republici Srpskoj. Ovde govorimo o individualnim delima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična dela, dao bih preporuku da najpre moramo imati poštovanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da sam zaista iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom - podvukao je Šmit.
Naglašava da, umesto toga, moramo gledati ka napred, a nikako to ne možemo pripisivati celoj jednoj etničkoj grupi ili zemlji.
- To nije prihvatljivo - upozorio je i dodao da je Inckov zakon objavljen u Službenom listu BiH i odnosi se na celu zemlju.
- Imam poverenje u pravosuđe da će se baviti time - kaže Šmit.
Kada je reč o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke, naglašava Šmit, reč je o celokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokratije.
- Nažalost, tokom poslednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsolidacija se poboljšala. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika - govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve - kaže Šmit.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da u Bosni i Hercegovini nema nikakve vanredne situacije, da iza politike Republike Srpske ne stoji namera izazivanja bilo koga, da RS poštuje Dejtonski sporazum i da ne postoji plan o secesiji.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da u Bosni i Hercegovini nema nikakve vanredne situacije, da iza politike Republike Srpske ne stoji namera izazivanja bilo koga, da RS poštuje Dejtonski sporazum i da ne postoji plan o secesiji.
Ako neko ima secesionističke pokrete u okviru svoje države, ima ih Velika Britanija, izjavio je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
12.03.2024
17:31
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Borac R SRPSKE
pre 2 godine
Koliko god se vi trudili da od dodika napravite nekakvog zastitnika srba to vam ne uspeva. On je obicni prevarant i lopov.
Izlazak iz krize u BiH nastale zbog nametanja odluke doskorašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, moguć je ukoliko se ta odluka odmah povuče i stavi van snage, ukazao je srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik
SAD planiraju i iniciraju vojne sukobe širom sveta: protiv Rusije, Palestine, Kine. Ovo je u ponedeljak izjavio predsednik Venecuele Nikolas Maduro u autorskom programu "Sa Madurom plus" na kanalu Venecuelana de Television.
Načelnik britanskog Generalštaba, admiral Toni Radakin, ocenio je da će njegovoj zemlji povećanje vojnih izdataka na 2,5 odsto BDP-a ubrzati pripreme za opasnu eru u međunarodnim odnosima.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Uzdanica Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" ponovo je pokušala da javnosti prikaže lažnu sliku i prisvoji pobedu koju opocija na decembarskim izborima u Beogradu nije dobila!
Praznici pred nama su idealno vreme da sa prijateljima i porodicom uživate u prirodnom bogatstvu i gastronomskim osobenostima različitih regija, kao i obilasku turističkih atrakcija i gradova u Srbiji. Iz tog razloga, Srbijavoz omogućava pogodnosti za svoje putnike u prazničnom periodu.
Praznične dane mnogi Beograđani iskoristiće da otputuju na odmor van grada, a kako ih po povratku kući ne bi sačekalo neprijatno iznenađenje, Ljubomir Knežević, šef Odseka za suzbijanje teških krađa i krađa u MUP Srbije objašnjava koji je najbolji način da zaštitie svoje kuće i stanove od provalnika.
Čuveni NATO general Zdravko Ponoš je otkrio pravu istinu o tome zašto opozicija bojkotuje izbore - traži nerealne uslove i kada ih dobije onda traži dodatna odlaganja izbora u nadi da izazove još veće tenzije u društvu.
Zemljotres koji je jutros oko 7 i 40 zatresao Istočniu Srbiju, bio je po merenju seizmologa jačine oko 4,1 stepena Rihterove skale. Pogodio je područje Kladova sa epicentrom u Tekiji ali se osetio čak i u Nišu.
Predsednik udruženja i pokreta „Dosta je bilo", Saša Radulović govorio je u emisiji Info jutro televizije Informer, o odnosu Zapada prema Srbiji, opoziciji, ali i o predstojećim izborima.
O svetskoj politici i ekonomiji, ali i predstojećoj poseti kineskog predsednika našoj zemlji, govorio je gost Info jutra prof. dr Dragan Škobalj, stručnjak za geopolitičke odnose i energetiku.
U Info jutru o ogromnom padu podrške aktuelnom predsedniku SAD Džo Bajdenu, ali i predstpjećim izborima u toj zemlji, pričao je Branko Jakovljević iz Centra za društvenu stabilnost.
U Info jutru o budućoj poziciji Republike Srpske ukoliko se uvede sramna rezolucija o Srebrenici, kao i odnosima RS i Srbije, pričao je Radovan Arežina, predsednik Skupštine opštine Kladovo.
Rustem Lapi (52) iz Podujeva, uhapšen je u Diseldorfu i određena mu je mera pritvora, jer se tereti za ubistvo Aleksandra M (38), poreklom iz Srbije, a prve sumnje su da je do sukoba došlo zbog duga od 15.000 evra.
Viši sud u Zaječaru produžio je za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.
Muškarac L.Č. (21) osumnjičen da je pod dejstvom narkotika, električnim biciklom udario devojčicu (14) na pešačkom prelazu u Batajnici, priznao je izvršenje dela na saslušanju u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu.
Levi bek koji je te sezone bio nezamenljiv kaže da mu se u današnjem crveno-belom timu najviše sviđaju Ivanić, Katai i Glazer, a komentariše i šanse reprezentacije Srbije na EURO 2024, koji će biti odigran ovog leta u Nemačkoj.
Upoznao sam mnogo uspešnih ljudi iz različitih oblasti, od američkih predsednika, preko biznismena, do najvećih fudbalera svih vremena i mogao bih danima da pričam o raznim dogodovštinama s njima, kaže u intervjuu za Informer jedan od najuspešnijih srpskih biznismena Milan Mandarić.
Strani sajt Facts.net objavio je 48 činjenica o Novom Sadu, među kojima su one opšte poznate, ali ima i onoga što je skoro nepoznato i samim Novosađanima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.