ŠMIT BI DA SE TALI SA DODIKOM, HOĆE LI LIDER SRPSKE PRISTATI! Novi šef OHR pokušava da se nametne, za Srbe je i dalje nelegalan...
Podeli vest
Kristijan Šmit, koji je preuzeo dužnost visokog predstavnika iako ga Banjaluka, Moskva i Peking u tom statusu ne priznaju, rekao je nakon sastanka u Predsedništvu BiH da će iskoristiti svu snagu da BiH povuče ka EU, a pre toga da stvori dijalog i normalno okruženje unutar BiH.
- U skladu s Dejtonskim sporazumom i Ustavom, kao prvog partnera ću u svom radu vidjeti Predsjedništvo BiH - rekao je Šmit.
Izlazak iz krize u BiH nastale zbog nametanja odluke doskorašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, moguć je ukoliko se ta odluka odmah povuče i stavi van snage, ukazao je srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik
01.08.2021
09:38
Komentarišući nedolazak na sastanak srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika - rekao je da mu je žao što danas nisu bila prisutna sva tri člana Predsedništva.
Dodik nije, kako je i najavio, prisustvovao sastanku, uz obrazloženje da Republika Srpska ne prihvata Šmita za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savet bezbednosti UN.
- Prošle sedmice sam obavešten da će 3. avgusta sva trojica biti ovde i da nakon toga neće biti dijaloga, pa se sada nadam da će biti obrnuto - prokomentarisao je Šmit.
On je uveren da će iznaći prilike da radi zajedno i s Dodikom.
- Sastajaćemo se i sarađivati, jer nam je to svima obaveza - da zajedno radimo u interesu ljudi i BiH. Tako da ću nastaviti da radim sa svima i uveren sam da ću doći do konstruktivnog dijaloga. Svi koji su na funkcijama na državnom nivou i u entitetima - moraju da rade na istom cilju. Ne može se očekivati da neko dođe izvana i napravi čudo, svi moraju razmisliti o tome kako oni mogu doprineti - rekao je Šmit.
Iako smatra da političari ne smeju čekati pomoć izvana, kaže da će se on ipak založiti za BiH i pomoći joj u njenom napretku.
- Obavljaću dužnost sa čvrstom odlučnošću da pomognem građanima ove zemlje, iskoristiću snagu međunarodne zajednice i svoj uticaj da to i postignem. Računam na tesnu saradnju s Evropskom unijom, a posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Svi zajedno ćemo raditi na ispunjenju 14 prioriteta BiH za pridruženje EU i na programu 5 + 2 - kazao je Šmit.
Na kraju je naglasio da nije došao u BiH da bi samo gledao šta se dešava i čekao, nego da je tu da bude aktivan.
- Budite uvereni da će tako i biti - zaključio je Šmit.
Džaferović je rekao da BiH mora da nastavi sa svojim reformskim putem, da institucije BiH „moraju biti funkcionalne i da niko nema pravo da ih opstruiše", a od Šmita očekuje da u potpunosti ispuni svoju obavezu koju ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.
Foto: Tanjug/Fotoilustracija
Šmit je, inače, Glasu Amerike rekao da politička klima u BiH brzo raste:
- Vidim pregrevanje, a obično nakon toga sledi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tokom takvog pregrevanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke. Smatram da u BiH u celosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, takođe, podrazumeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo rešiti, tako da se time ne bih zamarao - istakao je Šmit.
Dodao je da je za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenela na njega te da će to i činiti.
- Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na odluku suda „Sejdić-Finci", izmene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicionih pitanja i tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i reč je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji - naglasio je Šmit.
Dodao je da Izborni zakon treba biti poboljšan i izmenjen.
- Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 odsto. To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rešenje - istakao je Šmit.
Komentarišući zakon o zabrani negiranja genocida koji je pred svoj odlazak nametnuo Incko, rekao je da su stavke u zakonu deo 14 uslova koji se vežu za pristupanje BiH Europskoj uniji.
- Mene ne iznenađuje sam zakon, već cela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje Republici Srpskoj. Ovde govorimo o individualnim delima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična dela, dao bih preporuku da najpre moramo imati poštovanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da sam zaista iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom - podvukao je Šmit.
Naglašava da, umesto toga, moramo gledati ka napred, a nikako to ne možemo pripisivati celoj jednoj etničkoj grupi ili zemlji.
Foto: tanjug/informer/ilustracija
- To nije prihvatljivo - upozorio je i dodao da je Inckov zakon objavljen u Službenom listu BiH i odnosi se na celu zemlju.
- Imam poverenje u pravosuđe da će se baviti time - kaže Šmit.
Kada je reč o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke, naglašava Šmit, reč je o celokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokratije.
- Nažalost, tokom poslednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsolidacija se poboljšala. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika - govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve - kaže Šmit.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Borac R SRPSKE
pre 4 godine
Koliko god se vi trudili da od dodika napravite nekakvog zastitnika srba to vam ne uspeva. On je obicni prevarant i lopov.
Izlazak iz krize u BiH nastale zbog nametanja odluke doskorašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, moguć je ukoliko se ta odluka odmah povuče i stavi van snage, ukazao je srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik
Propali košarkaš i blokader sa dna kace Vladimir Štimac izblamirao se za sve pare tokom jednog od poslednjih gostovanja u kom ga je bukvalno bilo teško gledati.
Poslednjih dana javnost je svedok orkestrirane medijske kampanje u kojoj se pažnja sistematski skreće sa suštine na formu i sa konkretnih podataka na dramatizaciju. Umesto da se govori o onome što je prikazano u dokumentarnom filmu "Zlo doba 2" u produkciji Centra za društvenu stabilnost, deo opozicione medijske scene pokušava da raspravu svede na emocionalne interpretacije i samoviktimizaciju.
Plavi tim je u 24. epizodi Exatlona najpre pobedio u borbi za prednost, a zatim to odlično iskoristio i trijumfovao u borbi za eliminaciju ubedljivim rezultatom 8:3.
Nakon što je razotkriven pakleni plan Anabele Zonai koji je skovan protiv Sanje Kalinović, kapitenka Plavih pokušala je da opravda sebe, međutim, Aleksa Erski je odmah žestoko reagovao.
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Četrnaesta epizoda Informerove hit emisije "Na merama" otkriće vam gde poslanik blokader Branko Miljuš “bistri” politiku, čime se bavi samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve su gastronomske navike političara u pokušaju Miroslava Aleksića, kako penzionerske dane provodi poznato TV lice Žika Šarenica, te na koji način jedan od glavnih pretendenata za studentsku listu Milo Lompar glumata čoveka iz naroda.
Prema poslednjim objavljenim podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima nazvanom "Svoj na svome" do 4. februara u 19.00 časova pristiglo je 2.026.310 prijava građana.
U Šumadijskoj Ulici u Rekovcu događa se, slobodno se može reći, svojevrsna magija. Pre 2020. godine u njoj, ali i u okolnim ulicama beba nije bilo gotovo petnaestak godina.
Ujutru se na severozapadu Vojvodine, u Podrinju, jugozapadnoj, južnoj i istočnoj Srbiji očekuju magla i niska oblačnost, navode iz RHMZ-a. Najniža temperatura biće od 0 do 6 stepeni, a najviša od 8 do 14.
Nišlija koji je dobro poznavao pokojnu Aleksandru Š. (43) koja je jutros ubijena u Nišu, tvrdi da joj je D.G., za kojeg se sumnja da je pucao, dugo pretio.
Prvi suprug ubijene Aleksandre Š. u Nišu, Dejan Š. slučajno se razneo 2017. godine tempiranom bombom koja je bila na suvozačevom mestu njegovog automobila.
Jedan od najgledanijih ruskih crtaća koji je osvojio i decu i roditelje u Srbiji, "Maša i medved", dobija bioskopsku verziju, pa će mališani i njihovi roditelji već od 19. marta imati priliku da omiljenu bajku gledaju na velikom platnu.
Veteranka malteške muzike, Helen Mikalef, preminula je u 75. godini, što označava kraj uspešne karijere koja je ostavila dubok trag na malteškoj muzičkoj sceni.
Susret Merjem Uzerli, čuvene Hurem iz serije "Sulejman veličanstveni", i srpske ministarke Tatjane Macure na samitu u Dubaiju pokrenuo je pitanje koje zanima mnoge: da li omiljena glumica publike sa Balkana uskoro stiže u Beograd.
Ispucale pete nisu samo estetski nedostata, a mnoge prirodne namirnice koje već imate u kuhinji mogu značajno poboljšati stanje kože ako se koriste redovno.
Zdrava i negovana koža predstavlja osnov svake beauty rutine, ali i važan deo brige o sebi, posebno tokom zimskog perioda kada je koža izložena hladnoći, suvom vazduhu i dodatnim spoljašnjim uticajima.
Iskusni baštovani znaju da februar igra ključnu ulogu u tome kako će biljke napredovati tokom cele godine, pa samim tim daju savete kako da bašta u proleće izgleda savršeno.
Margo Robi još jednom je potvrdila status modne ikone. Na londonskoj promociji filma "Orkanski visovi" pojavila se u pravom modnom raritetu, Diorovoj kreaciji iz arhive, koju je još 1992. godine osmislio Džon Galijano.
Bivša učesnica rijalitija "Elita" Anđela Đuričić okačila je snimak sa Tajlnada, na kom mazi i ljubi geparda koji je u jednom trenutku vidno prestravio.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar