ŠMIT BI DA SE TALI SA DODIKOM, HOĆE LI LIDER SRPSKE PRISTATI! Novi šef OHR pokušava da se nametne, za Srbe je i dalje nelegalan...
Podeli vest
Kristijan Šmit, koji je preuzeo dužnost visokog predstavnika iako ga Banjaluka, Moskva i Peking u tom statusu ne priznaju, rekao je nakon sastanka u Predsedništvu BiH da će iskoristiti svu snagu da BiH povuče ka EU, a pre toga da stvori dijalog i normalno okruženje unutar BiH.
- U skladu s Dejtonskim sporazumom i Ustavom, kao prvog partnera ću u svom radu vidjeti Predsjedništvo BiH - rekao je Šmit.
Izlazak iz krize u BiH nastale zbog nametanja odluke doskorašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, moguć je ukoliko se ta odluka odmah povuče i stavi van snage, ukazao je srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik
01.08.2021
09:38
Komentarišući nedolazak na sastanak srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika - rekao je da mu je žao što danas nisu bila prisutna sva tri člana Predsedništva.
Dodik nije, kako je i najavio, prisustvovao sastanku, uz obrazloženje da Republika Srpska ne prihvata Šmita za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savet bezbednosti UN.
- Prošle sedmice sam obavešten da će 3. avgusta sva trojica biti ovde i da nakon toga neće biti dijaloga, pa se sada nadam da će biti obrnuto - prokomentarisao je Šmit.
On je uveren da će iznaći prilike da radi zajedno i s Dodikom.
- Sastajaćemo se i sarađivati, jer nam je to svima obaveza - da zajedno radimo u interesu ljudi i BiH. Tako da ću nastaviti da radim sa svima i uveren sam da ću doći do konstruktivnog dijaloga. Svi koji su na funkcijama na državnom nivou i u entitetima - moraju da rade na istom cilju. Ne može se očekivati da neko dođe izvana i napravi čudo, svi moraju razmisliti o tome kako oni mogu doprineti - rekao je Šmit.
Iako smatra da političari ne smeju čekati pomoć izvana, kaže da će se on ipak založiti za BiH i pomoći joj u njenom napretku.
- Obavljaću dužnost sa čvrstom odlučnošću da pomognem građanima ove zemlje, iskoristiću snagu međunarodne zajednice i svoj uticaj da to i postignem. Računam na tesnu saradnju s Evropskom unijom, a posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Svi zajedno ćemo raditi na ispunjenju 14 prioriteta BiH za pridruženje EU i na programu 5 + 2 - kazao je Šmit.
Na kraju je naglasio da nije došao u BiH da bi samo gledao šta se dešava i čekao, nego da je tu da bude aktivan.
- Budite uvereni da će tako i biti - zaključio je Šmit.
Džaferović je rekao da BiH mora da nastavi sa svojim reformskim putem, da institucije BiH „moraju biti funkcionalne i da niko nema pravo da ih opstruiše", a od Šmita očekuje da u potpunosti ispuni svoju obavezu koju ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.
Foto: Tanjug/Fotoilustracija
Šmit je, inače, Glasu Amerike rekao da politička klima u BiH brzo raste:
- Vidim pregrevanje, a obično nakon toga sledi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tokom takvog pregrevanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke. Smatram da u BiH u celosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, takođe, podrazumeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo rešiti, tako da se time ne bih zamarao - istakao je Šmit.
Dodao je da je za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenela na njega te da će to i činiti.
- Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na odluku suda „Sejdić-Finci", izmene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicionih pitanja i tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i reč je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji - naglasio je Šmit.
Dodao je da Izborni zakon treba biti poboljšan i izmenjen.
- Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 odsto. To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rešenje - istakao je Šmit.
Komentarišući zakon o zabrani negiranja genocida koji je pred svoj odlazak nametnuo Incko, rekao je da su stavke u zakonu deo 14 uslova koji se vežu za pristupanje BiH Europskoj uniji.
- Mene ne iznenađuje sam zakon, već cela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje Republici Srpskoj. Ovde govorimo o individualnim delima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična dela, dao bih preporuku da najpre moramo imati poštovanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da sam zaista iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom - podvukao je Šmit.
Naglašava da, umesto toga, moramo gledati ka napred, a nikako to ne možemo pripisivati celoj jednoj etničkoj grupi ili zemlji.
Foto: tanjug/informer/ilustracija
- To nije prihvatljivo - upozorio je i dodao da je Inckov zakon objavljen u Službenom listu BiH i odnosi se na celu zemlju.
- Imam poverenje u pravosuđe da će se baviti time - kaže Šmit.
Kada je reč o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke, naglašava Šmit, reč je o celokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokratije.
- Nažalost, tokom poslednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsolidacija se poboljšala. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika - govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve - kaže Šmit.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Borac R SRPSKE
pre 4 godine
Koliko god se vi trudili da od dodika napravite nekakvog zastitnika srba to vam ne uspeva. On je obicni prevarant i lopov.
Izlazak iz krize u BiH nastale zbog nametanja odluke doskorašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, moguć je ukoliko se ta odluka odmah povuče i stavi van snage, ukazao je srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik
Nemanja R. (30) poginuo je u Surčinu noćas oko 2 sata posle ponoći kada je, kako se sumnja, izleteo sa puta i udario u betonski krst, a policija upravo njega sumnjiči za ubistvo meštanina Uglješe T. (58).
U četvrtak, 9. aprila, dekan Danijel Sinani, koji je sve više aktivan u političkim redovima, zakazao je redovnu sednicu Nastavno-naučnog veća (NNV) Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Katarina Jovanović, blokaderka sa dna kace i kvazioperska pevačica, koja je tokom nedavnog skupa zgubidana ispred Rektorata na samo nekoliko metara od mesta stradanja studentkinje Milice Živković na sav glas urlala pokliče protiv vlasti, pojavila se sinoć na protestu ispred zgrade tajkunske N1.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stastao se sa specijalnom izaslanicom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske za Zapadni Balkan Karen Pirs.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević oglasio se nakon novih skandaloznih napada na porodicu Aleksandra Vučića, njegovog brata Andreja, od strane Đilasove perjanice Marinike Tepić
Pokret obnove Kraljevine Srbije (POKS) saopštio je da je prekinuo sve veze sa dosadašnjim partnerima iz koalicije NADA i u Narodnoj skupštini Republike Srbije zvanično formirao poslaničku grupu pod nazivom "POKS".
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Voćari u Srbiji zbog nestabilnog vremena najviše strahuju upravo u ovom periodu. Kratkotrajni mraz može potpuno da uništi rod, kao što je bilo u većini regiona prošle godine sa kajsijom i trešnjom.
Odredbama Odluke o radnom vremenu zanatstva i trgovine na teritoriji Beograda uređuje se radno vreme trgovinskih formata i zanatskih objekata u vreme vaskršnjih praznika, podsetili su iz Sekretarijata za privredu.
Više od trideset najuspešnijih učenika uzrasta od 10 do 13 godina iz osnovnih škola sa Kosova i Metohije boravi na Kopaoniku od 3. do 8. aprila, u okviru tradicionalnog programa zimovanja koji MK Group realizuje u saradnji sa Kancelarijom za Kosovo i Metohiju.
Nemanja R. (30) poginuo je u Surčinu noćas oko 2 sata posle ponoći kada je, kako se sumnja, izleteo sa puta i udario u betonski krst, a policija upravo njega sumnjiči za ubistvo meštanina Uglješe T. (58).
Muškarac N. R. (30) koji je poginuo u Surčinu noćas oko 2 sata posle ponoći kada je, izleteo sa puta i udario u betonski krst, osumnjičen je da je neposredno pre zločina ubio čoveka (68) u njegovoj porodičnoj kući u Bečmenu.
Maloletni B.P. (16) napao je i izbo svog dedu Milana P. (77) i njegovu partnerku Mirelu M. (51) u porodičnom lokalu u centru Obrenovca, a na mestu zločina se i danas mogu videti lokve krvi i tragovi nasilja.
Zorica R. (35) i Miroslava R. (24) osuđeni su danas na po pet i po gdina zatvora zbog trgovine ljudima u saizvršilaštvu jer su u toku 2023. godine i u toku 2024. godine oštećenog eksploatisali za prosjačenje, zloupotrebom njegovog poverenja, teških prilika, silom i pretnjama.
Vlada Velike Britanije zabranila je Kanjeu Vestu dolazak u zemlju gde je trebalo da bude glavni izvođač na Vajrles festivalu u julu, u Londonu, javljaju britanski mediji.
Samsung je najavio da će aplikacija Samsung Messages prestati da funkcioniše u julu 2026. godine, pa korisnicima preporučuje prelazak na Google Messages.
Luna i Nina, ćerke densera Gagija Đoganija, priznale su da imaju problem u komunikaciji sa ocem, te da se sa njim dopisuju putem veštačke inteligencije, sa kojom se on svađa, jer ne kapira da priča sa robotom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar