Kristijan Šmit, koji je preuzeo dužnost visokog predstavnika iako ga Banjaluka, Moskva i Peking u tom statusu ne priznaju, rekao je nakon sastanka u Predsedništvu BiH da će iskoristiti svu snagu da BiH povuče ka EU, a pre toga da stvori dijalog i normalno okruženje unutar BiH.
- U skladu s Dejtonskim sporazumom i Ustavom, kao prvog partnera ću u svom radu vidjeti Predsjedništvo BiH - rekao je Šmit.
Komentarišući nedolazak na sastanak srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika - rekao je da mu je žao što danas nisu bila prisutna sva tri člana Predsedništva.
Dodik nije, kako je i najavio, prisustvovao sastanku, uz obrazloženje da Republika Srpska ne prihvata Šmita za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savet bezbednosti UN.
- Prošle sedmice sam obavešten da će 3. avgusta sva trojica biti ovde i da nakon toga neće biti dijaloga, pa se sada nadam da će biti obrnuto - prokomentarisao je Šmit.
On je uveren da će iznaći prilike da radi zajedno i s Dodikom.
- Sastajaćemo se i sarađivati, jer nam je to svima obaveza - da zajedno radimo u interesu ljudi i BiH. Tako da ću nastaviti da radim sa svima i uveren sam da ću doći do konstruktivnog dijaloga. Svi koji su na funkcijama na državnom nivou i u entitetima - moraju da rade na istom cilju. Ne može se očekivati da neko dođe izvana i napravi čudo, svi moraju razmisliti o tome kako oni mogu doprineti - rekao je Šmit.
Iako smatra da političari ne smeju čekati pomoć izvana, kaže da će se on ipak založiti za BiH i pomoći joj u njenom napretku.
- Obavljaću dužnost sa čvrstom odlučnošću da pomognem građanima ove zemlje, iskoristiću snagu međunarodne zajednice i svoj uticaj da to i postignem. Računam na tesnu saradnju s Evropskom unijom, a posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Svi zajedno ćemo raditi na ispunjenju 14 prioriteta BiH za pridruženje EU i na programu 5 + 2 - kazao je Šmit.
Na kraju je naglasio da nije došao u BiH da bi samo gledao šta se dešava i čekao, nego da je tu da bude aktivan.
- Budite uvereni da će tako i biti - zaključio je Šmit.
Džaferović je rekao da BiH mora da nastavi sa svojim reformskim putem, da institucije BiH „moraju biti funkcionalne i da niko nema pravo da ih opstruiše", a od Šmita očekuje da u potpunosti ispuni svoju obavezu koju ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.
Foto: Tanjug/Fotoilustracija
Šmit je, inače, Glasu Amerike rekao da politička klima u BiH brzo raste:
- Vidim pregrevanje, a obično nakon toga sledi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tokom takvog pregrevanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke. Smatram da u BiH u celosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, takođe, podrazumeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo rešiti, tako da se time ne bih zamarao - istakao je Šmit.
Dodao je da je za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenela na njega te da će to i činiti.
- Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na odluku suda „Sejdić-Finci", izmene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicionih pitanja i tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i reč je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji - naglasio je Šmit.
Dodao je da Izborni zakon treba biti poboljšan i izmenjen.
- Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 odsto. To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rešenje - istakao je Šmit.
Komentarišući zakon o zabrani negiranja genocida koji je pred svoj odlazak nametnuo Incko, rekao je da su stavke u zakonu deo 14 uslova koji se vežu za pristupanje BiH Europskoj uniji.
- Mene ne iznenađuje sam zakon, već cela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje Republici Srpskoj. Ovde govorimo o individualnim delima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična dela, dao bih preporuku da najpre moramo imati poštovanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da sam zaista iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom - podvukao je Šmit.
Naglašava da, umesto toga, moramo gledati ka napred, a nikako to ne možemo pripisivati celoj jednoj etničkoj grupi ili zemlji.
Foto: tanjug/informer/ilustracija
- To nije prihvatljivo - upozorio je i dodao da je Inckov zakon objavljen u Službenom listu BiH i odnosi se na celu zemlju.
- Imam poverenje u pravosuđe da će se baviti time - kaže Šmit.
Kada je reč o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke, naglašava Šmit, reč je o celokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokratije.
- Nažalost, tokom poslednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsolidacija se poboljšala. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika - govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve - kaže Šmit.
Izlazak iz krize u BiH nastale zbog nametanja odluke doskorašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, moguć je ukoliko se ta odluka odmah povuče i stavi van snage, ukazao je srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Borac R SRPSKE
pre 4 godine
Koliko god se vi trudili da od dodika napravite nekakvog zastitnika srba to vam ne uspeva. On je obicni prevarant i lopov.
Izlazak iz krize u BiH nastale zbog nametanja odluke doskorašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, moguć je ukoliko se ta odluka odmah povuče i stavi van snage, ukazao je srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik
Poseta Vladimira Putina Kini privukla je veliku pažnju u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno nakon ocene Njujork tajmsa da je Si Đinping ovim susretom jasno stavio do znanja koliko Peking računa na odnose sa Moskvom.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je danas telegram saučešća predsedniku Narodne Republike Kine Si Đinpingu, građanima Kine i porodicama nastradalih u nesreći u rudniku uglja u provinciji Šansi na severu te zemlje, uz poruku da Srbija deli bol i tugu sa prijateljskim narodom Kine.
Reporterka RTL-a Ana Mlinarić izjavila je da se Srbija najviše naoružava u regionu Zapadnog Balkana, navodeći da kupovinom oružja iz Kine, Francuske, Rusije i Izraela predsednik Aleksandar Vučić, prema oceni vojnih stručnjaka, jača međunarodnu podršku.
Tokom gostovanja na hrvatskom RTL-u, Brnabić je poručila da Srbija ne vidi neposrednu opasnost u regionu, ali je kritikovala saradnju Hrvatske sa Prištinom, navodeći da je u suprotnosti sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN.
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno uz kratkotrajne pljuskove. Najviša dnevna temperatura biće do 27 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Dugogodišnji monah manastira Vatoped na Svetoj Gori, Teodohos, u razgovoru za Informer rekao je da Pojas Presvete Bogodorice, između ostalog, pomaže i kod potomstva, ali da je najvažnije da se par venča u crkvi.
Slike sa ulica Beograda jutros su šokirale mnoge građane Beograda, jer gotovo da nije bilo ni automobila, a samim tim ni kolapsa, na koji smo navikli svih 7 dana u nedelju, od jutra do mraka.
Šef "kavačkog klana" Radoje Zvicer poručivao je, u prepisci sa policajcem koji beži od krivičnog progona Ljubom Milovićem, da je bolesno podizati decu u Crnoj Gori, i to u isto vreme kada sa Crnogorcima sprema trgovinu kokainom.
U Beogradu su se protekle noći dogodile dve teške saobraćajne nezgode, pri čemu je jedan mladić smrtno stradao, a nekoliko drugih mladića je povređeno, saopšteno je iz Hitne pomoći.
U akciji "Kvoter", koju su proveli pripadnici Policijske uprave Istočno Sarajevo, uhapšen je Alen Mehović, kod kojeg je pronađena veća količina heroina.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Predigra je mnogo više od fizičkog kontakta, ona je iskustvo koje uključuje sva čula i gradi emocionalnu povezanost, a uz tri trika iskustvo će biti nikad bolje.
Devedesete su bile vreme velikih hitova i izvođača koji su obeležili jednu eru. Danas, njihove sudbine izgledaju potpuno drugačije - od povlačenja iz javnosti do novih karijera.
Voditeljka Jovana Jeremić ponovo je privukla veliku pažnju javnosti nakon što je na društvenim mrežama objavila fotografiju sa dečkomom Milošem Stojanovićem Tigrom, nastalu u jednom spa centru.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar