Srpski patrijarsi su vekovima ustoličavali mitropolite i vladike u Crnoj Gori, baš kao što su to radili velikodostojnici drugih konfesija, a da to nikome nije smetalo sve do sada, piše u autorskom tekstu portal IN4S povodom medijske kampanje protiv dolaska patrijarha Porfirija na ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju
Tekst prenosimo u celosti:
„Svedoci smo, ovih dana, neviđene i nerazumne medijske kampanje bivšeg režima u Crnoj Gori i njegovih ekspozitura - kako će dolazak srpskog patrijarha i vladika iz Srbije i BiH na ustoličenje novog mitropolita crnogorskog na Cetinju, biti „udar na Crnu Goru" i akt protiv „crnogorskog identiteta"! Svakom zdravomislećem čoveku je jasno da u sekularnoj državi, nikakav verski skup ne može ugroziti državu ukoliko on u sebi nema elemente prekršaja ni krivičnog dela.
Ali pored toga - upadaju u oči dvostruki aršini koje ispoljavaju kritičari Joanikijevog ustoličenja na Cetinju. „Kritičari", ako ih uopšte možemo nazvati tako pristojnim izrazom, problematizuju dolazak verskih poglavara iz, kako oni kažu - „strane države", nazivajući to „činom okupacije". Pored toga što je takav pristup i odnos sam po sebi veoma sporan u socio - kulturološkom smislu, posebno upadaju u oči dvostruki aršini koje „kritičari" ispoljavaju. Naime, pre samo nekoliko meseci, imali smo sličan događaj u Crnoj Gori, samo u organizaciji druge verske zajednice. I niko od njih nije imao nikakvu primedbu na manifestaciju koja se pod istovetnim okolnostima (kakve su planirane na Cetinju) održala 50 kilometara južno od Cetinja. Uz sve to, poredeći ustoličenje planirano za 4.i 5.septembar u Cetinjskom manastiru - sa istim takvim obredima SPC održanim na Cetinju u proteklih 100 godina, ne možemo naći nikakvu razliku koja bi opravdala današnju medijsku hajku i rast ekstremizma u odnosu na atmosferu svečanosti koju su imala ustoličenja mitropolita SPC na Cetinju u prošlosti.
Ustoličenje kotorskog biskupa u aprilu ove godine održano je u prisustvu njemu nadređenih rimokatoličkih starešina iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Biskup=episkop se ustoličava u mestu njegovog službovanja, u gradu po kom njegova crkvena stolica nosi ime. I kod rimokatolika, i kod pravoslavaca - novog episkopa (biskupa) u tron uvodi njemu nadređeni crkveni starešina, koji (u oba slučaja očigledno) dolazi izvan granica Crne Gore. Na toj svečanosti, pored predstavnika Skupštine Crne Gore, predsednika primorskih opština, kao i predstavnika naše SPC, bili su mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolita splitski, mons. Dražen Kutleša, nadbiskup koadjutor Splitsko-makarske nadbiskupije i apostolski upravitelj Porečko-pulske biskupije, mons. Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije, mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki, mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koadjutor i vojni apostolski upravitelj u BiH, mons. Rok Đonlešaj, nadbiskup barski, mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup beogradski, mons. Zef Gaši, nadbiskup barski u miru, mons. Dode Đerđi, biskup prizrensko-prištinski, mons. Simon Kuli, biskup iz Sape (Albanija) i mnogi, mnogi drugi.
Svakom iole upućenom znano je da je ovakav poredak ustoličenja kotorskih biskupa i barskih nadbiskupa - od davnina. Univerzalni hrišćanski kanoni govore o time da episkopa (biskupa) Crkve nije moguće proizvesti u njegovu službu, niti ga ustoličiti u njegovu službenu stolicu (katedru) pukom voljom građanstva (vernika) - a da u tom činu ne učestvuju i njime ne rukovode crkvene starešine iz okolnih (susednih) oblasti.
Na isti način, stvari se odvijaju i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao vekovno prisutnoj duhovnoj instituciji u Crnoj Gori, čiji je sastavni deo (od svoga nastanka) Cetinjska (Crnogorsko - primorska) mitropolija.
Hirotonija vladike Joanikija (jun 1999.), ustoličenje mitropolita Amfilohija (decembar 1990.) a pre njega Danila Dajkovića (jul 1961.) obavljena su u Cetinjskom manastiru od strane srpskih patrijaraha (Germana i Pavla). Sve se to održalo u najrazličitijim društveno-političkim okolnostima (doba komunizma; momenat komunističke tranzicije; parlamentarna demokratija). Tokom 20. veka na ovaj način su ustoličeni i mitropoliti Gavrilo Dožić (1921.), Joanikije Lipovac (1940.) i Arsenije Bradvarević (1947.).
Nije zabeleženo da se ikada iko od građana Crne Gore, vernik ili neverujući, protivio ovakvoj crkvenoj praksi, utemeljenoj u crkvenim kanonima, da srpski patrijarh hirotoniše i ustoličava (uvodi u tron) mitropolita Crnogorsko-primorskog", piše IN4S.
Ako nismo spremni da obezbedimo da veliki praznik ostane praznik, onda ne zaslužujemo da budemo država, a to smo davno zaslužili - rekao je bivši crnogorski ministar Goran Danilović u osvrtu za "Sputnjik" na uzavrelu političku atmosferu u Crnoj Gori, mesec dana uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako nismo spremni da obezbedimo da veliki praznik ostane praznik, onda ne zaslužujemo da budemo država, a to smo davno zaslužili - rekao je bivši crnogorski ministar Goran Danilović u osvrtu za "Sputnjik" na uzavrelu političku atmosferu u Crnoj Gori, mesec dana uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Misije Euleksa i OEBS-a oglasile su se danas povodom dramatične situacije na Gazimestanu gde je juče, na Vidovdan, sproveden novi teror nad Srbima, a u režiji takozvane policije lažne države Kosovo i samozvanog premijera Aljbina Kurtija.
Jelena Pavlović, blokaderka sa dna kace, a nekada pristalica politike Aleksandra Vučića, pa potom i poslanica stranke Branimira Nestorovića, izazvala je danas neviđeni haos u blokaderskim redovima, pokrenuvši lavinu njihovih međusobnih sukoba i žestokih okršaja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao vaćnu poruku građanima Srbije na Instagram nalogu kroz video objavu na kojoj se vide kadrovi jučerašnje posete predsednika porodici Veljković iz Senjskog Rudnika.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Najtopliji grad u 13 časova je Kikinda, gde je izmereno 38 stepeni, a najsvežije je na Kopaoniku 23 stepena, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Postoje mesta koja kao da priroda ljubomorno čuva vekovima. Jedno od njih nalazi se na obroncima Fruške gore, među gustim šumama i pitomim pejzažima Srema, okruženo brojnim srpskim svetinjama - nadaleko čuvenim manastirima.
Tog 29. juna, iako je prethodnog dana glavna tema bio Balkanski savez Turske, Grčke i Jugoslavije, što se direktno odnosilo na njihov život, a naročito u svetlu činjenice da je zemlja još uvek bila u grču od sukoba sa Staljinom i Sovjetskim savezom koji je trajao neprekidno već šest godina, zbog čega je svaka vest koja se odnosila na političko pozicioniranje Jugoslavije u međunarodnim odnosima bila od izuzetne važnosti, čitaoce "Večernjih Novosti" ponovo je sačekala stara tema koja je već danima dominirala - Gvatemala.
Naizgled bezazleni predmeti u prtljagu, na graničnim prelazima mogu biti zaplenjeni, ili da u najboljem slučaju, zbog njih dobijete visoku novčanu kaznu.
Naučnici su otkrili da ljudski smeh ima mnogo dublje evolutivne korene nego što se verovalo. Novo istraživanje sugeriše da isti ritam smeha delimo sa velikim čovekolikim majmunima već 15 miliona godina.
Jednoipogodišnji dečak koji je 23. juna teško povređen u stravičnoj nesreći u Begaljici kod Grocke, kada ga je deda pregazio traktorom, nažalost preminuo je u Univerzitetskoj dečjoj klinici Tiršova.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Žestoka tuča dogodila se noćas, sat vremena nakon ponoći, na uglu Sarajevske i Durmitorske ulice u Beogradu, nakon bezazlene rasprave dvojice muškaraca. Jedan od njih zadobio je teške telesne povrede.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Pevač Emir Habibović čeka čeka svoje šesto dete sa 15 godina mlađom suprugom Tamarom, a sada je objavio još jednu vest o prinovi u porodici - dobiće i unuče.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.