Srpski patrijarsi su vekovima ustoličavali mitropolite i vladike u Crnoj Gori, baš kao što su to radili velikodostojnici drugih konfesija, a da to nikome nije smetalo sve do sada, piše u autorskom tekstu portal IN4S povodom medijske kampanje protiv dolaska patrijarha Porfirija na ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju
Tekst prenosimo u celosti:
„Svedoci smo, ovih dana, neviđene i nerazumne medijske kampanje bivšeg režima u Crnoj Gori i njegovih ekspozitura - kako će dolazak srpskog patrijarha i vladika iz Srbije i BiH na ustoličenje novog mitropolita crnogorskog na Cetinju, biti „udar na Crnu Goru" i akt protiv „crnogorskog identiteta"! Svakom zdravomislećem čoveku je jasno da u sekularnoj državi, nikakav verski skup ne može ugroziti državu ukoliko on u sebi nema elemente prekršaja ni krivičnog dela.
Ali pored toga - upadaju u oči dvostruki aršini koje ispoljavaju kritičari Joanikijevog ustoličenja na Cetinju. „Kritičari", ako ih uopšte možemo nazvati tako pristojnim izrazom, problematizuju dolazak verskih poglavara iz, kako oni kažu - „strane države", nazivajući to „činom okupacije". Pored toga što je takav pristup i odnos sam po sebi veoma sporan u socio - kulturološkom smislu, posebno upadaju u oči dvostruki aršini koje „kritičari" ispoljavaju. Naime, pre samo nekoliko meseci, imali smo sličan događaj u Crnoj Gori, samo u organizaciji druge verske zajednice. I niko od njih nije imao nikakvu primedbu na manifestaciju koja se pod istovetnim okolnostima (kakve su planirane na Cetinju) održala 50 kilometara južno od Cetinja. Uz sve to, poredeći ustoličenje planirano za 4.i 5.septembar u Cetinjskom manastiru - sa istim takvim obredima SPC održanim na Cetinju u proteklih 100 godina, ne možemo naći nikakvu razliku koja bi opravdala današnju medijsku hajku i rast ekstremizma u odnosu na atmosferu svečanosti koju su imala ustoličenja mitropolita SPC na Cetinju u prošlosti.
Ustoličenje kotorskog biskupa u aprilu ove godine održano je u prisustvu njemu nadređenih rimokatoličkih starešina iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Biskup=episkop se ustoličava u mestu njegovog službovanja, u gradu po kom njegova crkvena stolica nosi ime. I kod rimokatolika, i kod pravoslavaca - novog episkopa (biskupa) u tron uvodi njemu nadređeni crkveni starešina, koji (u oba slučaja očigledno) dolazi izvan granica Crne Gore. Na toj svečanosti, pored predstavnika Skupštine Crne Gore, predsednika primorskih opština, kao i predstavnika naše SPC, bili su mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolita splitski, mons. Dražen Kutleša, nadbiskup koadjutor Splitsko-makarske nadbiskupije i apostolski upravitelj Porečko-pulske biskupije, mons. Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije, mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki, mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koadjutor i vojni apostolski upravitelj u BiH, mons. Rok Đonlešaj, nadbiskup barski, mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup beogradski, mons. Zef Gaši, nadbiskup barski u miru, mons. Dode Đerđi, biskup prizrensko-prištinski, mons. Simon Kuli, biskup iz Sape (Albanija) i mnogi, mnogi drugi.
Svakom iole upućenom znano je da je ovakav poredak ustoličenja kotorskih biskupa i barskih nadbiskupa - od davnina. Univerzalni hrišćanski kanoni govore o time da episkopa (biskupa) Crkve nije moguće proizvesti u njegovu službu, niti ga ustoličiti u njegovu službenu stolicu (katedru) pukom voljom građanstva (vernika) - a da u tom činu ne učestvuju i njime ne rukovode crkvene starešine iz okolnih (susednih) oblasti.
Na isti način, stvari se odvijaju i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao vekovno prisutnoj duhovnoj instituciji u Crnoj Gori, čiji je sastavni deo (od svoga nastanka) Cetinjska (Crnogorsko - primorska) mitropolija.
Hirotonija vladike Joanikija (jun 1999.), ustoličenje mitropolita Amfilohija (decembar 1990.) a pre njega Danila Dajkovića (jul 1961.) obavljena su u Cetinjskom manastiru od strane srpskih patrijaraha (Germana i Pavla). Sve se to održalo u najrazličitijim društveno-političkim okolnostima (doba komunizma; momenat komunističke tranzicije; parlamentarna demokratija). Tokom 20. veka na ovaj način su ustoličeni i mitropoliti Gavrilo Dožić (1921.), Joanikije Lipovac (1940.) i Arsenije Bradvarević (1947.).
Nije zabeleženo da se ikada iko od građana Crne Gore, vernik ili neverujući, protivio ovakvoj crkvenoj praksi, utemeljenoj u crkvenim kanonima, da srpski patrijarh hirotoniše i ustoličava (uvodi u tron) mitropolita Crnogorsko-primorskog", piše IN4S.
Ako nismo spremni da obezbedimo da veliki praznik ostane praznik, onda ne zaslužujemo da budemo država, a to smo davno zaslužili - rekao je bivši crnogorski ministar Goran Danilović u osvrtu za "Sputnjik" na uzavrelu političku atmosferu u Crnoj Gori, mesec dana uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako nismo spremni da obezbedimo da veliki praznik ostane praznik, onda ne zaslužujemo da budemo država, a to smo davno zaslužili - rekao je bivši crnogorski ministar Goran Danilović u osvrtu za "Sputnjik" na uzavrelu političku atmosferu u Crnoj Gori, mesec dana uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je izazov Iliji Srdanoviću, nosiocu blokaderske liste na predstojećim izborima, koji je pokrenuo salve reakcija.
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Propali košarkaš i blokader sa dna kace Vladimir Štimac, koji je uspeo da ženu Aleksandru uvali na takozvanu studentsku listu kao kandidata, javno i otvoreno propagira nasilje nad neistomišljenicima i kaže: "Ukoliko i vi želite da jašete - glasajte za studentsku listu!".
Gubitak podrške i opšta panika pred izbore doveli su tajkuna Dragana Đilasa do potpunog nervnog sloma, što se moglo videti na medijskoj trovačnici Nove S, uživo u programu.
Povodom najmonstruoznijeg videa blokadera koji su objavili, gde otvoreno prete hapšenjem predsedniku Aleksandru Vučić i priželjkuju njegovo silovanje u zatvoru, hitno se oglasio član Predsedništva SNS-a Vladimir Đukanović!
Šta se dešava iza kulisa najvećeg sportskog rijalitija saznaćete večeras od 21:30 čas kada se na Informer televiziji emituje emisija "Druga strana Exatlona".
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
U blizini glavne magistrale Kučevo-Beograd, kod sela Lješnica, izbio je veliki požar. Vatra je zahvatila nisko rastinje na njivama i širi se prema gustoj šumi.
Vozač sanitetskog vozila Dimitrije Vlahović i medicinski tehničar Haris Bećirović, zaposleni u Opštoj bolnici u Bijelom Polju, pokazali su neverovatnu pribranost i ljudskost kada su se prvi zatekli na mestu teške saobraćajne nezgode kod Mojkovca, gde je autobus sa podgoričkom decom sleteo s puta u provaliju.
Pripadnici austrijske Specijalne jedinice za borbu protiv uličnog kriminala (EGS) izveli su sinoć munjevitu akciju u bečkom okrugu Marijahilf, u kojoj je uhapšen državljanin Srbije (29) zbog trgovine drogom, a u njegovom stanu pronađena je velika količina kokaina, kanabisa i gotovog novca.
Najbizarnija lopovska grupa u Zagrebu konačno je dočekala pravosudni epilog. Četvorica majstora mesecima su harali po kućama i vikendicama noseći sve što im padne pod ruku, od bakarnog krova s mrtvačnice do kamina od 100 kila, a spektakularni fijasko doživeli su kada su ukrali bager od 20.000 evra i njime se strmoglavili niz liticu.
Prava dramatična i filmska potera odigrala se u blizini Skadarskog jezera, gde je crnogorska granična policija uz pomoć drona i patrola jurila dva vozila bez tablica, te zaplenila 185,5 kilograma prokrijumčarenog duvana vrednog 13.000 evra, dok su osumnjičeni šverceri uspeli da pobegnu u šumu.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Pasterizovani paradajz priprema se bez konzervansa, a uz nekoliko koraka možete napraviti zimnicu koja će vam biti pri ruci za kuvanje sosova, čorbi i raznih jela.
Stručnjaci iz osiguravajuće kuće Purely Pets naglašavaju da nijedan pas nije stvoren da bude sam po ceo dan. Ipak, neke rase lakše se prilagođavaju mirnijem načinu života i ne zahtevaju sate intenzivne aktivnosti svakog dana.
Pevačicu Teu Bilanović na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla" sačekalo je prijatno iznenađenje - po nju je došao njen dečko, koji je stigao luksuznim mercedesom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.