Međunarodna konferencija u Moskvi: „Rezultati rada nezavisnih međunarodnih komisija: Srpske žrtve u građanskom ratu u Sarajevu 1991-1995 i žrtve svih naroda na području Srebrenice 1991-1995"
Međunarodni institut za razvoj naučne saradnje (MIRNaS) će 4. septembra zajedno sa Fondacijom "Gorčakov", uz podršku Saveta za međunarodne poslove Rusije (RIAC), održati međunarodnu konferenciju „Rezutati rada nezavisnih međunarodnih komisija: Srpske žrtve u građanskom ratu u Sarajevu 1991-1995 i žrtve svih naroda na području Srebrenice 1991-1995".
- Događaj će biti posvećen predstavljanju izveštaja nezavisnih međunarodnih komisija za istraživanje događaja 90-ih godina u Sarajevu i regionu Srebrenice", saopšteno je za Rusku gazetu iz Fondacije "Gorčakov".
- Imenovane komisije osnovane su početkom 2019. godine i završile su svoj rad krajem 2020. godine. U njima su uzeli učešće nezavisni međunarodni stručnjaci iz Rusije, SAD-a, Izraela, Nemačke, Francuske, Austrije, Italije, Srbije, Australije, Nigerije i Japana. Kao rezultat ozbiljnih i multidisciplinarnih istraživanja, prikupljeni su jedinstveni materijali o vojnim, političkim, ekonomskim i psihološkim aspektima građanskog rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina, kao i njegovim savremenim posledicama. Govornici konferencije biće predsedavajući i članovi dve nezavisne međunarodne komisije - navodi se u saopštenju.
Treba napomenuti da Srbi nameravaju da traže istorijsku istinu o događajima u Jugoslaviji, piše "Ruska gazeta", planirajući postepeno razotkrivanje mitova o svojoj "isključivoj odgovornosti" za ratne zločine. Ovo postaje posebno relevantno u pozadini transformacije Bosne i Hercegovine u „parkiralište" za takozvane „ilegalne migrante", među kojima je, prema lokalnim specijalnim službama, značajan broj radikalnih islamista i bivših militanata koji su sposobni, u slučaju povećanja međuetničkih kontradikcija, da postanu efikasan mehanizam za borbu protiv pravoslavnog stanovništva u regionu. Osim toga, Valentin Incko, koji je otišao sa mesta visokog predstavnika u BiH krajem jula, iskoristio je svoja kolonijalna ovlaštenja za ilegalno mešanje u unutrašnje stvari suverene balkanske države. On je doneo provokativnu "odluku" o izmeni Krivičnog zakona zbog "negiranja genocida". Takva neodgovorna inicijativa izazvala je unutrašnju političku krizu neviđenih razmera. Međuetnički dijalog i sva dostignuća postkonfliktnog perioda su pod rizikom.
Priznati klasik svetske književnosti Momo Kapor (1937-2010) bio je hroničar događaja u Sarajevu, koji ih je pratio kao ratni dopisnik izdanja "Politika". On je napisao: „Pucnjava na svatove ispred stare pravoslavne crkve u Sarajevu u nedelju, 1. marta 1992. godine, najavila je početak građanskog rata u Bosni i Hercegovini, koji je, poput Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, počeo 6. aprila koji je trajao skoro četiri godine ".
- Ja sam svoj rodni grad gledao ne u košmarnom snu ili kroz dvogled sa prvih linija odbrane na Trebeviću, nego iz rova gde sam se, vođen morbidnom radoznalošću, pojavio kao ratni izveštač - primetio je autor ističući da su Srbi proterani iz Sarajeva i pred celim svetom "izloženi kao divlja horda, na koju svako ima pravo nekažnjeno pucati ili bombardovati ako se pokuša braniti".
- Svi su protiv njih: mudžahedini koji su doleteli iz celog muslimanskog sveta, veterani islamske revolucije u Iranu, militanti iz Alžira i Turske (čak i Kurdi koji se vekovima bore za svoju državu), ustaše obučavane na poligonima u Australiji, američki vojni instruktori, psi rata - plaćenici iz Velike Britanije, Nemačke i Francuske, koje su sa neba čuvali najubojitiji i najsavremeniji avioni NATO-a - naveo je pisac, rezimirajući da „iako je vojna vatra ugašena debelim gumenim đonovima čizama stranih vojnika, ispod pepela je ostalo dovoljno žara za ovaj grad - „žarište svih ratova" da se ponovo rasplamsa.
U intervjuu za "Rusku gazetu", potpredsednik Narodne skupštine Republike Srpske, kćerka prvog predsednika Sonja Karadžić-Jovićević, sa žaljenjem je konstatovala što nakon svih terorističkih napada Evropa još uvek ne može da shvati protiv čega su se Srbi u BiH borili.
- Zapanjujuće je da nakon svih terorističkih napada Evropa još uvek ne može shvatiti protiv čega su se borili Srbi u Bosni. Sjedinjene Države svoje greške plaćaju životima evropljana. Sve što se danas događa odjek je događaja 90-ih godina, pa čak i sada, Radovan Karadžić bi bio glavni saveznik onih koji se bore protiv širenja terora i straha - rekla je ona.
Sam Radovan Karadžić, komentarišući odluku sudija MKSJ-a iz 2016. godine koji su ga osudili na 40 godina zatvora, rekao je:
- Zar Evropa posle Pariza i Brisela zaista ne razume protiv koga smo se borili - navodi "Ruska gazeta".
Umesto borbe protiv terora, rat protiv terora je samo podstakao terorizam. To je dimna zavesa za SAD da zadrži svetsku dominaciju i zadrži Kinu pod kontrolom, kao i odličan izgovor za vojnoindustrijski kompleks da i dalje stvara bogatstvo
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Umesto borbe protiv terora, rat protiv terora je samo podstakao terorizam. To je dimna zavesa za SAD da zadrži svetsku dominaciju i zadrži Kinu pod kontrolom, kao i odličan izgovor za vojnoindustrijski kompleks da i dalje stvara bogatstvo
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je prekinuo prvi Kolegijum na našoj televiziji kako bi saopštio najnoviju vest - Srbija je uzvratila udarac Crnoj Gori.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je prekinuo prvi Kolegijum na našoj televiziji kako bi saopštio najnoviju vest - Srbija je uzvratila udarac Crnoj Gori.
Blokaderi međusobno ne mogu da se podnesu i to više nije novost, međutim, sada je jedno prepucavanje među njima na Iksu na najbolji mogući način pokazalo šta se u stvari dešava iza kulisa njihovog takozvanog pokreta.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov urnisao je osvedočenog antisrbina Tonina Piculu koji se, po ko zna koji put, usudio da komentariše političku situaciju u Srbiji, pa i da napadne predsednika Aleksandra Vučića.
Srbija je danas, 2. jula, direktno na udaru nestabilnog vremena koje donosi obilne pljuskove, grmljavinu, grad i olujni vetar, a najgore će proći Šumadija, Pomoravlje i istočni delovi zemlje.
U poznatom grčkom letovalištu pre dva dana odigrala se prava drama, kada su 55-godišnjeg muškarca iz Srbije vratili u život, nakon što je doživeo srčani zastoj!
Tokom vikenda zatvara se obilaznica oko Soluna, pa će srpski turisti koji krenu put mora morati da se naoružaju strpljenjem i tražiti alternativne pravce.
Policija u Nišu, u saradnji sa leskovačkom policijom, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Leskovcu, uhapsila je S. M. (68) iz Leskovca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Dejan Stojić, vlasnik autolimarske radnje u Staroj Pazovi i jedan od osumnjičenih za ubistvo Aleksandra Nešovića, zvanično je priznao krivicu, postavši tako drugi okrivljeni koji je odlučio da sarađuje sa nadležnim organima.
Viši sud u Nišu ukinuo je meru prilaska, sastajanja i komunikacije M.M.M. i M.M. iz Niške Banje sa sinom koji se nalazi u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu jer je 5.oktobra 2023. godine sa 37 uboda nožem ubio svog školskog druga, Andreja Simića (13).
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Dolaskom toplijih dana češće se mogu pojaviti zmije u dvorištima i baštama, pa mnogi traže način da ih oteraju. Jedno od najčešće pominjanih rešenja je obična soda bikarbona, koju većina već ima u kući.
Stari hleb ne mora da završi u kanti. Uz nekoliko jeftinih sastojaka koje već imate u frižideru, pretvorite ga u carski ručak ili večeru koja nestaje sa stola za tren.
Promena u hodu psa može da bude mnogo više od običnog znaka starenja. Novo istraživanje pokazuje da upravo ovaj detalj može da ukaže na razvoj demencije.
O mačkama kruži neverovatno mnogo mitova, od onih drevnih i sujevernih do modernih zabluda koje često viđamo na društvenim mrežama. Iako su fascinantna i često zagonetna bića, nauka je odavno razbila većinu ovih priča.
Strah od letenja pogađa milione ljudi širom sveta, ali psiholozi tvrde da se uz nekoliko jednostavnih tehnika i dobru pripremu može značajno ublažiti, pa čak i potpuno prevazići.
Otac rijaliti učesnice Maje Marinković Radomir Marinković Taki oglasio se posle medijske ilegale i poprvi put reagovao na brutalne uvrede Asmina Durdžića na račun njegove ćerke.
Iako je danas Beograd zahvatila kiša, sve ukazuje na to da će publiku na velikom solističkom koncertu Milančeta Radosavljevića na Tašmajdanu dočekati mnogo lepše vreme.
Promena veroispovesti jedna je od najintimnijih odluka koje čovek može da donese, a kada su u pitanju javne ličnosti ovakvi potezi uvek izazovu veliku pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.