BUGARI, U DILEMI, ŠTA SADA?! ZA VLAST SE BORE RUSI I AMERI... Makedonci čekaju pobednika, šta može da očekuje Srbija?!
Podeli vest
Upravo okončani parlamentarni i predsednički izbori u Bugarskoj, po svemu sudeći, označili su kraj političke prevlasti Bojka Borisova i njegovog GERB
Borisovljev veliki rival, Rumen Radev, osvojio je drugi mandat u dvoboju sa kandidatom GERB-a Anastasom Gerdžikovom, dok situacija oko sastavljanja nove vlade ni izbliza nije jednostavna.
Ukoliko bi Zapad pokušao da inicira neku međunarodnu konferenciju koja bi dovela do izmene postojećeg Dejtonskog sporazuma ili da o istom trošku reši i pitanje BiH i pitanje Kosova onda bi bilo potpuno prirodno da svoje izaslanike imenuju i Rusija i Kina a možda i Indija, kao sile koje su protivteža zapadnih aspiracija ka Balkanu
06.12.2021
22:43
Ni ovi, treći po redu parlamentarni izbori u 2021. godini nisu označili jasnog pobednika.
Mandat za sastav kabineta dobiće Kiril Petkov, harvardski đak i ekspertski lider novostvorenog pokreta „Nastavljamo promene" koji je relativnu pobedu na izborima osvojio iz pozicije vođstva u „službenoj vladi", a koja se u Bugarskoj uvek formira nakon kraja mandata parlamenta.
Pored toga, na ovom izborima u Bugarskoj još jednom su bili vidljivi heterogeni spoljnopolitički uticaji koji u ovoj zemlji traju već više od 30 godina.
Socijalistička Bugarska bila je, kao deo „lagera" najlojalniji saveznik SSSR, ali je nakon pada komunizma u ovoj zemlji došlo do formalne podele na evroatlantske reformiste i rusofilne socijaliste.
Bez obzira na česte smene vlasti, cepanja dva glavna bloka na mnogobrojne frakcije i kompleksne odnose sa proturskom partijom DPS, ključne poluge moći u državi bile su u rukama oligarhijske elite, po pravilu bivših čelnika nekadašnjeg bezbednosnog sektora koji su izveli privatizaciju u Bugarskoj.
Iako je Bugarska tokom 1990-tih išla ka EU i NATO, a njena politička elita početkom 2000-tih napravila konsenzus oko ulaska zemlje u Severozapadnu alijansu, ekonomski centri moći uglavnom su održavali vrlo bliske odnose sa Moskvom. Tako je ruski Lukoil tokom 1999. godine u vreme prozapadne vlade kupio bugarsku rafineriju nafte u Burgasu, što je u zapadnim krugovima dočekano sa neodobravanjem.
Ruski uticaji, pored veza sa bugarskim vojnim i civilnim bezbednosnim sektorom, ostvarivali su se kroz energetsku povezanost Bugarske sa Rusijom.
Veliki broj pripadnika socijalističke elite školovan je u Rusiji, dok veliki broj ruskih građana i danas poseduje imovinu u Bugarskoj.
Ruski izvoz u Bugarsku (9% ukupnog uvoza Bugarske) odmah je iza nemačkog (11%), a zavisnost ove države od ruskog gasa i nafte je velika.
Energetske teme, kao i na prošlim izborima, bile su veoma značajne za sve političke partije. Proruske struje i lobiji pokušavali su da revitalizuju izgradnju nuklearne elektrane Belene, za koju je odavno ruska strana osigurala reaktore i opremu.
Prethodni premijer Borisov sve do 2016. godine pokušavao je da onemogući sprovođenje ovog projekta. Međutim, suočen sa isplatom 600 miliona evra od strane arbitraže u Strazburu Borisov je pristao da obnovi ovaj sporazum preko tendera koji je trebalo da uključi i deo partnera iz EU, Kine i Južne Koreje.
Foto: Fotoilustracija
Proamerička struja (koju predvodi novi mandatar Petkov) zalaže se za izgradnju nekoliko manjih „modularnih" elektrana koje bi omogućile najviši stepen bezbednosti za životnu sredinu. S druge strane, proamerička elita nastoji da se u Bugarskoj izvrši gasna i energetska diversifikacija čime bi se smanjila energetska zavisnost Bugarske od Rusije.
U tom smislu, verovatno je najznačajniji projekat Burgas-Aleksandropolos preko kojeg bi Bugarska trebalo da obezbedi značajne količine tečnog gasa iz SAD i drugih zemalja, kao i gasovod TAP-TANAP iz Azerbejdžana.
Važno je napomenuti da je u poslednjih dvadesetak godina veliki broj uglednih bugarskih stručnjaka i studenata otišao u SAD i Veliku Britaniju i da je politički i ekonomski ugled ovih struktura u porastu.
Pod uticajima SAD i Rusije, kao i Nemačke, ključni protagonisti na političkoj sceni su poslednjih godina nastojali da koriguju spoljnopolitičku orijentaciju Bugarske. Tako je Borisov u vreme početka velike migrantske krize bio pouzdana „balkanska karika" nemačke premijerke Angele Merkel i u tom smislu ostvarivao je bliske veze sa tuskim predsednikom Erdoganom.
Međutim, savez Borisov-Erdogan nije uspeo da kroz unutarpolitički zahvat slomi protursku partiju DPS iza koje uglavnom stoje interesi oligarha i proruskih struktura. Tek nakon približavanja između Putina i Erdogana, a u vreme završetka Severnog toka 2, Borisov se „otvorio" za bližu saradnju sa Rusijom, bez obzira na obostrano bombastične poteze u vreme „špijunskih kriza".
To je moglo da se vidi i preko neformalno vrlo bliskih odnosa GERB sa DPS-ovom tajkunskom elitom od 2016-2017. godine. Sa druge strane, Borisov je nastojao da održava i bliske odnose sa Trampovom administracijom, pre svega preko saradnje pravosudnih organa dve zemlje oko prevencije terorizma.
Borisovljeva široko postavljena spoljnopolitička taktika veoma je kritikovana od strane američkih i evropskih liberalnih krugova, pa se može reći da su ga ove strukture u potpunosti otpisale neposredno pred početak pandemije koronavirusa.
Iako je važio za najvećeg rivala Borisova na političkoj sceni Bugarske, predsednik Radev u poslednje dve godine pokušava da uspostavi novi balans rusko-američkih uticaja u Bugarskoj.
Radev je neskriveno podržao američku bezbednosnu Inicijativu Tri mora (Baltik-Jadran-Crno more), ali se gotovo u svakoj prilici zalagao za ukidanje zapadnih sankcija zvaničnoj Moskvi. Radev je, pored toga, stalno prisutan na svečanostima povodom oslobođenja Bugarske (1878) koje uvek nose sa sobom proruska obeležja, dok ima i nepodeljene simpatije brojnog biračkog tela koje simpatiše i ruskog predsednika Putina.
Pored toga, Radev je, istovremeno sa imenovanjem privremene ekspertske vlade na čelu sa „američkim đacima", u vreme predsedničkih izbora izazvao pravu diplomatsku buru otvoreno se zalažući za priznanje ruske anekcije Krima.
Ova vrsta balansiranja svakako je primećena i u Moskvi i u Vašingtonu.
Američke bezbednosne strukture pri NATO pre godinu dana otvoreno su protestvovale zbog „curenja" vrlo važnih podataka iz centra u Burgasu, zalažući se za preispitivanje pozicije Bugarske u strukturama ove vojne alijanse.
Foto: Fotoilustracija/AP/Reuters
Ukoliko pod snažnim uticajem Radeva bude konačno formirana bugarska vlada, realno je očekivati nastavak spoljnopolitičkog balansiranja („uvek u NATO, nikad protiv Rusije"), gde bi Bugarska etapno nastavila da smanjuje energetsku zavisnost od Rusije, ali bez preduzimanja bilo kakvih bezbednosnih aktivnosti koje bi narušile odnose sa Moskvom.
S druge strane, Bugarska će ostati najvažnija balkanska država za ruski uticaj, koji bi u operativnom smislu mogao da pretrpi određene varijacije, a u skladu sa smernicama o rusko-američkim odnosima na istoku Evrope (migrantska kriza na belorusko-poljskoj granici, kriza u odnosima Rusije i Ukrajine, sukobi elita u Moldaviji, bezbednost u crnomorskom basenu, energetski tokovi itd).
Iz pozicije SAD, ali i Velike Britanije (koja se u vreme Tonija Blera najviše zalagala za hitan prijem Bugarske u NATO i EU), Bugarska će ostati „nelojalan saveznik", čija je elita pre svega vezana za Rusiju i Nemačku.
U tom kontekstu trebalo bi posmatrati i veliku suzdržanost diplomatskih krugova u Vašingtonu i Londonu prema bugarskoj regionalnoj politici, pre svega prema Severnoj Makedoniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim kolegom Donaldom Trampom, preneo je Kremlj. Teme razgovora su bile nafta, Iran, Ukrajina i Venecuela.
Ruski predsednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim kolegom Donaldom Trampom, saopštio je Kremlj. Glavne teme razgovora bile su Iran, Ukrajina, Venecuela i situacija na svetskom tržištu nafte.
Ukoliko bi Zapad pokušao da inicira neku međunarodnu konferenciju koja bi dovela do izmene postojećeg Dejtonskog sporazuma ili da o istom trošku reši i pitanje BiH i pitanje Kosova onda bi bilo potpuno prirodno da svoje izaslanike imenuju i Rusija i Kina a možda i Indija, kao sile koje su protivteža zapadnih aspiracija ka Balkanu
Top otkriće Gledalačko obaveštajne službe Informera (GOSI) o studentu Vanji Berić, prvom na blokaderskoj listi "Kladovo ima nas - vreme je za promene", našlo se na udaru cenzorskih makaza blokadera kojima su puna usta slobode govora.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić oglasio se na svom zvaničnom Instagram nalogu važnom porukom, pri čemu je objavio i nekoliko potresnih fotografija.
U Gračanici je danas parastosom u manastiru, polaganjem belih ruža kod instalacije "Missing" i venaca ispred spomenika žrtvama i komemorativnom akademijom obeležena godišnjica pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Želim da znate da mi decu ne lečimo sms porukama i da je uz pomoć države veliki broj dece, širom Srbije, poslat na lečenje i to je ono što moramo da znamo pre nego što uperimo prst u nekoga.
Er Srbija danas je odbacila tvrdnje i političke interpretacije u pojedinim medijima, navodeći da se time pokušava umanjiti značaj i uloga nacionalnog avio-prevoznika za Srbiju i njenu međunarodnu povezanost.
Marko, koji se godinama bori sa progresivnim oblikom multiple skleroze, suočava se sa teškim pogoršanjem zdravstvenog stanja uprkos brojnim terapijama, zbog čega je kao poslednja nada predloženo lečenje transplantacijom matičnih ćelija u inostranstvu.
Radovi u malinjacima širom Srbije uveliko su u toku. Većina zasada je već povezana, obavljeno je đubrenje, a proizvođači su primenili i prva zaštitna sredstva.
Dečak koji je u Ribnikaru ubio devetoro vršnjaka i radnika obezbeđenja, 25. marta trebalo bi da svedoči u sudskom postupku koji se vodi protiv njegovih roditelja. Ranije su stručnjaci analizirali njegovo ponašanje i napomenuli da je bilo preciznih znakova da će počiniti zločin.
Pripadnici saobraćajne policije u Nišu zaustavili su na auto-putu turskog državljanina (48) koji je upravljajući kamionom marke "reno" oborio neslavni rekord u broju saobraćajnih prekršaja.
Zbog pretnje učenika petog razreda da je u školu doneo vatreno oružje, jedan deo učenika Osnovne škole "Stojan Novaković" na Letinjikovcu, kod Šapca, danas je napustio nastavu.
Producent filma "Žetva" kaže da je tokom snimanja ovog ostvarenja o zločinima u "Žutoj kući" trpeo velike pritiske i da se mnogima nije svidela ova tema.
Kristin Kabot prvi put je stala pred kamere nakon "kiss cam" skandala koji joj je uništio karijeru i otkrila da je i njen suprug te večeri bio na koncert grupe Coldplay.
Pun Mesec koji će se pojaviti u znaku Vage 25. marta 2026. godine donosi snažnu emotivnu energiju i razotkriva pitanja vezana za odnose među ljudima, a najviše će uticati na Blizance, Vage i Vodolije.
Ovogodišnja dodela Oskara u Los Anđelesu pretvorila se u pravi spektakl, ali ne samo zbog nagrada, već i zbog modnih ispada koji su mnoge ostavili bez teksta.
Kris Mejdžor, britanski stjuard sa 25 godina iskustva, otkriva zašto nošenje crnih čarapa u avionu može predstavljati problem i kako naizgled bezazlena navika ponekad dovodi do nepredviđenih situacija.
Meta je najavila da će od 8. maja 2026. godine ukinuti opciju "end-to-end" enkripcije u Instagram porukama, navodeći kao razlog to što ju je koristio mali procenat korisnika.
Ako vam se kosa brzo masti, suvi šampon je često prvo rešenje. Ipak, Zion Ko Lam tvrdi da postoji jednostavan trik koji može još bolje osvežiti koren kose, micelarna voda.
Pevačica Ana Nikolić oglasila se i uz dokumente iz kruševačke Eparhije demantovala navode Raletove prve žene Slavice Ratković da su pred Bogom još u braku.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar