BUGARI, U DILEMI, ŠTA SADA?! ZA VLAST SE BORE RUSI I AMERI... Makedonci čekaju pobednika, šta može da očekuje Srbija?!
Podeli vest
Upravo okončani parlamentarni i predsednički izbori u Bugarskoj, po svemu sudeći, označili su kraj političke prevlasti Bojka Borisova i njegovog GERB
Borisovljev veliki rival, Rumen Radev, osvojio je drugi mandat u dvoboju sa kandidatom GERB-a Anastasom Gerdžikovom, dok situacija oko sastavljanja nove vlade ni izbliza nije jednostavna.
Ukoliko bi Zapad pokušao da inicira neku međunarodnu konferenciju koja bi dovela do izmene postojećeg Dejtonskog sporazuma ili da o istom trošku reši i pitanje BiH i pitanje Kosova onda bi bilo potpuno prirodno da svoje izaslanike imenuju i Rusija i Kina a možda i Indija, kao sile koje su protivteža zapadnih aspiracija ka Balkanu
06.12.2021
22:43
Ni ovi, treći po redu parlamentarni izbori u 2021. godini nisu označili jasnog pobednika.
Mandat za sastav kabineta dobiće Kiril Petkov, harvardski đak i ekspertski lider novostvorenog pokreta „Nastavljamo promene" koji je relativnu pobedu na izborima osvojio iz pozicije vođstva u „službenoj vladi", a koja se u Bugarskoj uvek formira nakon kraja mandata parlamenta.
Pored toga, na ovom izborima u Bugarskoj još jednom su bili vidljivi heterogeni spoljnopolitički uticaji koji u ovoj zemlji traju već više od 30 godina.
Socijalistička Bugarska bila je, kao deo „lagera" najlojalniji saveznik SSSR, ali je nakon pada komunizma u ovoj zemlji došlo do formalne podele na evroatlantske reformiste i rusofilne socijaliste.
Bez obzira na česte smene vlasti, cepanja dva glavna bloka na mnogobrojne frakcije i kompleksne odnose sa proturskom partijom DPS, ključne poluge moći u državi bile su u rukama oligarhijske elite, po pravilu bivših čelnika nekadašnjeg bezbednosnog sektora koji su izveli privatizaciju u Bugarskoj.
Iako je Bugarska tokom 1990-tih išla ka EU i NATO, a njena politička elita početkom 2000-tih napravila konsenzus oko ulaska zemlje u Severozapadnu alijansu, ekonomski centri moći uglavnom su održavali vrlo bliske odnose sa Moskvom. Tako je ruski Lukoil tokom 1999. godine u vreme prozapadne vlade kupio bugarsku rafineriju nafte u Burgasu, što je u zapadnim krugovima dočekano sa neodobravanjem.
Ruski uticaji, pored veza sa bugarskim vojnim i civilnim bezbednosnim sektorom, ostvarivali su se kroz energetsku povezanost Bugarske sa Rusijom.
Veliki broj pripadnika socijalističke elite školovan je u Rusiji, dok veliki broj ruskih građana i danas poseduje imovinu u Bugarskoj.
Ruski izvoz u Bugarsku (9% ukupnog uvoza Bugarske) odmah je iza nemačkog (11%), a zavisnost ove države od ruskog gasa i nafte je velika.
Energetske teme, kao i na prošlim izborima, bile su veoma značajne za sve političke partije. Proruske struje i lobiji pokušavali su da revitalizuju izgradnju nuklearne elektrane Belene, za koju je odavno ruska strana osigurala reaktore i opremu.
Prethodni premijer Borisov sve do 2016. godine pokušavao je da onemogući sprovođenje ovog projekta. Međutim, suočen sa isplatom 600 miliona evra od strane arbitraže u Strazburu Borisov je pristao da obnovi ovaj sporazum preko tendera koji je trebalo da uključi i deo partnera iz EU, Kine i Južne Koreje.
Foto: Fotoilustracija
Proamerička struja (koju predvodi novi mandatar Petkov) zalaže se za izgradnju nekoliko manjih „modularnih" elektrana koje bi omogućile najviši stepen bezbednosti za životnu sredinu. S druge strane, proamerička elita nastoji da se u Bugarskoj izvrši gasna i energetska diversifikacija čime bi se smanjila energetska zavisnost Bugarske od Rusije.
U tom smislu, verovatno je najznačajniji projekat Burgas-Aleksandropolos preko kojeg bi Bugarska trebalo da obezbedi značajne količine tečnog gasa iz SAD i drugih zemalja, kao i gasovod TAP-TANAP iz Azerbejdžana.
Važno je napomenuti da je u poslednjih dvadesetak godina veliki broj uglednih bugarskih stručnjaka i studenata otišao u SAD i Veliku Britaniju i da je politički i ekonomski ugled ovih struktura u porastu.
Pod uticajima SAD i Rusije, kao i Nemačke, ključni protagonisti na političkoj sceni su poslednjih godina nastojali da koriguju spoljnopolitičku orijentaciju Bugarske. Tako je Borisov u vreme početka velike migrantske krize bio pouzdana „balkanska karika" nemačke premijerke Angele Merkel i u tom smislu ostvarivao je bliske veze sa tuskim predsednikom Erdoganom.
Međutim, savez Borisov-Erdogan nije uspeo da kroz unutarpolitički zahvat slomi protursku partiju DPS iza koje uglavnom stoje interesi oligarha i proruskih struktura. Tek nakon približavanja između Putina i Erdogana, a u vreme završetka Severnog toka 2, Borisov se „otvorio" za bližu saradnju sa Rusijom, bez obzira na obostrano bombastične poteze u vreme „špijunskih kriza".
To je moglo da se vidi i preko neformalno vrlo bliskih odnosa GERB sa DPS-ovom tajkunskom elitom od 2016-2017. godine. Sa druge strane, Borisov je nastojao da održava i bliske odnose sa Trampovom administracijom, pre svega preko saradnje pravosudnih organa dve zemlje oko prevencije terorizma.
Borisovljeva široko postavljena spoljnopolitička taktika veoma je kritikovana od strane američkih i evropskih liberalnih krugova, pa se može reći da su ga ove strukture u potpunosti otpisale neposredno pred početak pandemije koronavirusa.
Iako je važio za najvećeg rivala Borisova na političkoj sceni Bugarske, predsednik Radev u poslednje dve godine pokušava da uspostavi novi balans rusko-američkih uticaja u Bugarskoj.
Radev je neskriveno podržao američku bezbednosnu Inicijativu Tri mora (Baltik-Jadran-Crno more), ali se gotovo u svakoj prilici zalagao za ukidanje zapadnih sankcija zvaničnoj Moskvi. Radev je, pored toga, stalno prisutan na svečanostima povodom oslobođenja Bugarske (1878) koje uvek nose sa sobom proruska obeležja, dok ima i nepodeljene simpatije brojnog biračkog tela koje simpatiše i ruskog predsednika Putina.
Pored toga, Radev je, istovremeno sa imenovanjem privremene ekspertske vlade na čelu sa „američkim đacima", u vreme predsedničkih izbora izazvao pravu diplomatsku buru otvoreno se zalažući za priznanje ruske anekcije Krima.
Ova vrsta balansiranja svakako je primećena i u Moskvi i u Vašingtonu.
Američke bezbednosne strukture pri NATO pre godinu dana otvoreno su protestvovale zbog „curenja" vrlo važnih podataka iz centra u Burgasu, zalažući se za preispitivanje pozicije Bugarske u strukturama ove vojne alijanse.
Foto: Fotoilustracija/AP/Reuters
Ukoliko pod snažnim uticajem Radeva bude konačno formirana bugarska vlada, realno je očekivati nastavak spoljnopolitičkog balansiranja („uvek u NATO, nikad protiv Rusije"), gde bi Bugarska etapno nastavila da smanjuje energetsku zavisnost od Rusije, ali bez preduzimanja bilo kakvih bezbednosnih aktivnosti koje bi narušile odnose sa Moskvom.
S druge strane, Bugarska će ostati najvažnija balkanska država za ruski uticaj, koji bi u operativnom smislu mogao da pretrpi određene varijacije, a u skladu sa smernicama o rusko-američkim odnosima na istoku Evrope (migrantska kriza na belorusko-poljskoj granici, kriza u odnosima Rusije i Ukrajine, sukobi elita u Moldaviji, bezbednost u crnomorskom basenu, energetski tokovi itd).
Iz pozicije SAD, ali i Velike Britanije (koja se u vreme Tonija Blera najviše zalagala za hitan prijem Bugarske u NATO i EU), Bugarska će ostati „nelojalan saveznik", čija je elita pre svega vezana za Rusiju i Nemačku.
U tom kontekstu trebalo bi posmatrati i veliku suzdržanost diplomatskih krugova u Vašingtonu i Londonu prema bugarskoj regionalnoj politici, pre svega prema Severnoj Makedoniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Masovno naoružavanje Ukrajine od strane zemalja NATO-a neće okončati sukob sa Rusijom, napisao je na društvenoj mreži X Armando Mema, član stranke Finski savez za slobodu.
Rusija ne isključuje mogućnost pozivanja predsednika SAD Donalda Trampa na događaje povodom 81. godišnjice pobede Rusije u Drugom svetskom ratu, izjavio je pres-sekretar ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Ukoliko bi Zapad pokušao da inicira neku međunarodnu konferenciju koja bi dovela do izmene postojećeg Dejtonskog sporazuma ili da o istom trošku reši i pitanje BiH i pitanje Kosova onda bi bilo potpuno prirodno da svoje izaslanike imenuju i Rusija i Kina a možda i Indija, kao sile koje su protivteža zapadnih aspiracija ka Balkanu
Mađarska će rasporediti vojsku i vojnu tehniku u blizini ključnih energetskih objekata kako bi sprečila moguće napade i zaštitila stratešku infrastrukturu, izjavio je premijer Viktor Orban u video-obraćanju objavljenom na Fejsbuku.
Najmanje sedam osoba je poginulo, a još najmanje deset je ranjeno u noćnom napadu bespilotnim letelicama na hemijsko preduzeće „Dorogobuž“ u Smolenskoj oblasti, prema najnovijim informacijama ruskih vlasti i istražnih organa.
Predsednik SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević boravio je danas u Bajinoj Bašti gde je obišao aktiviste stranke kojima je tom prilikom podelio Indeks sendviče.
Veliki broj građana okupio se danas u mesnim zajednicama širom opština u kojima će se 29. marta održati lokalni izbori, kako bi pružili podršku listi Srpske napredne stranke (SNS).
Nevena Petrović otkrila je na šta je upozorila bivša takmičarka Exatlona Sanja Kalinović neposredno pre izlaska iz rijalitija, kao i koju takmičarku je davno otpisala.
Aleksandar Jerković, iz Odbora za kontrolu i opservaciju i Miroslav Čučković, član predsedništva SNS gostujući u Info jutru komentarisali su predstojeće lokalne izbore, ali i pripremu atentata na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prethodne sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam da li je rektor Vladan Đokić i dalje poželjan za studente blokadere, kako van reflektora izgleda voditeljka Maja Nikolić, da li je političarka u pokušaju Biljana Đorđević uspela da sebe predstavi kao "ženu iz naroda", kuda šetaju najpoznatiji najbolji drugari naše javne scene - Čedomir Jovanović i Aleksandar Kos…
Sa 11 godina, kada je Anđela Petrović odjednom dobila visoku temperaturu, započela je njena dugogodišnja borba za život. I, kada je sve delovalo da je izgubljeno, ova hrabra devojčica za samo tri dana dobila je lek, besplatno, o trošku države.
Iz Policijske uprave Virovitičko-podravska saopšteno je da je 50-godišnja žena prevarena za 96.500 evra nakon što je, verujući u lažna obećanja o brzoj zaradi, u više navrata uplaćivala novac za navodna ulaganja u kriptovalute.
U Srbiji se nastavlja redovan otkup mleka u punim količinama i neće biti ni smanjenja, ni obustave otkupa, poručio je ministar poljoprivrede prof. dr Dragan Glamočić. Uprkos tome poljoprivrednici - zgubidani najavljuju potpuno blokadu puteva bez ikakve osnove?!
Osnovno javno tužilaštvo u Kuršumliji podnelo je krivičnu prijavu protiv R.S. (61) iz sela Đurđevac jer je svom unuku umesto vode dala medicinski benzin.
U emisiji "Specijal o Katarini Velikoj" koja će uskoro biti emitovana na Informer TV, književnik Ranko Gojković i voditeljka Olivera Miletović razgovarali su o carici Jelisaveti Petrovnoj.
Glumac Metju Mekonahi uveren je da je borba protiv veštačke inteligencije uzaludna i poručuje da je budućnost već stigla, ali da je ključno prilagoditi se.
U specijalu posvećenom seriji "Katarina Velika" na TV Informer Branko Vukomanović, potomak grofa Save Vladislavića Ragužinskog govorio je o istorijskim vezama Rusije i Srbije i uticaju srpskog nasleđa na ruske vladare.
Med se od davnina koristi i kao hrana i kao prirodni lek, a savremena istraživanja potvrđuju da ovaj pčelinji proizvod može imati brojne koristi za organizam.
Ma koliko pažljivo čuvali laminat, sitne ogrebotine su neizbežne. Ali nema razloga za paniku - rešenje je jednostavno i već vam je pri ruci. Saznajte kako obične kesice čaja i teniska loptica mogu efikasno ukloniti ogrebotine i vratiti laminatu njegov sjaj.
Gugl je omogućio korisnicima dodatni nivo kontrole nad sopstvenom privatnošću tako što sada mogu da zatraže zamagljivanje svoje kuće ili druge lokacije prikazane na servisu Gugl Street View.
Frontmen "Magla benda" Vladan Savić, nakon razvoda od influenserke Jovane Jocić, oženio se drugi put, a sada je progovorio o bivšoj i sadašnjoj supruzi.
Gledaoci muzičkog takmičenja "Nikad nije kasno" protekle nedelje ostali su iznenađeni kada su videli da poznata voditeljka Dragana Katić ne vodi emisiju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar