Ovih dana u Crnoj Gori stvara se jedna nova parlamentarna većina - bivši režim i URA, koja će voditi novu vladu. Iz tog novog saveza isključene su Demokrate i svi sa liste „Za budućnost Crne Gore"
Leto 1976. godine bilo je jedno od najznačajnijih u italijanskoj politici. U prethodnih trideset godina, samo je jedno bilo izvesno - da komunisti neće biti na vlasti. Ipak, tog leta, lider komunista Enriko Berlinguer krunisao je reforme svoje partije i na izborima osvojio tri miliona glasova više nego na prethodnim, ostvarivši do tada najbolji izborni rezultat Komunističke partije Italije.
Narednih dana, na konferenciji evropskih komunističkih partija, zajedno sa Josipom Brozom izborio je pisani sovjetski amin na pravo komunističkih partija da autonomno vode svoju politiku. I, konačno, želeći da se pokaže konstruktivnim u odnosu sa Zapadnim „partnerima", Berlinguer je čak rekao da bi pre mogao izgraditi socijalizam pod NATO štitom nego pod Varšavskim paktom.
Leto 2020. godine bilo je jedno od najznačajnijih u crnogorskoj politici, piše Bogdan Živković za RTS. Njegovuo analizu prenosimo u celini.
U prethodnih trideset godina samo je jedno bilo izvesno - DPS će biti na vlasti. Ipak, tog leta, mitropolit Amfilohije je na biralištima krunisao narodni ustanak. Uz sve probleme crnogorskog izbornog sistema - ucena, partijskog zapošljavanja, neregulisanog biračkog spiska, tri liste koje su rekle da će smeniti DPS osvojile su većinu.
I Crkva, i politički predstavnici srpskog naroda, odustali su od svog ranijeg protivljenja NATO paktu, spremni da crnogorsko članstvo u tom savezu prihvate. U pregovorima o stvaranju nove vlade podilazilo se lideru jedine eksplicitno pro-NATO liste. Tom političaru dato je i najviše, u nadi da će se time pacifikovati Zapadni partneri. Dritan Abazović postao je jedini političar u ekspertskoj vladi, sa punom kontrolom nad bezbednosnim sektorom.
Ciljano i besciljno srbovanje
Leta 1976. godine na samitu u Portoriku, dogodio se jedan susret od presudnog značaja za italijansku političku istoriju. Bez prisustva italijanskih lidera, koji su bili gosti samita, lideri SAD, Francuske, Zapadne Nemačke i Velike Britanije razmatrali su situaciju u Italiji nakon nedavnog izbornog uspeha Komunističke partije Italije. Ostavljajući italijanskog premijera Alda Mora u drugoj sobi, Džerald Ford, Valeri Žiskar d'Esten, Helmut Šmit i Džejms Kalahan doneli su odluku da italijanskim komunistima ne treba verovati. Time su šanse KPI da uđe u vlast bile zapečaćene.
Pošto je Džulijan Asanž zatočen u zatvoru Belmarš, ne možemo sa sigurnošću znati da li je bilo crnogorskog Portorika. Možda će neke moje kolege, u narednim decenijama, imati sreće da dođu do dokumenta koji će pokazati postojanje takvog sastanka. Ipak, jasno je da se Crnom Gorom, za razliku od Italije, ne bave predsednici, premijeri i državni sekretari. Na tom dokumentu neće biti upisana imena: Bajden, Džonson, Makron… Na tom parčetu papira stajaće jedno ime: Gabrijel Eskobar.
Foto: Tanjug
Ako crnogorsku političku scenu podelimo na stranke koje su se zalagale za članstvo u NATO-u i one koje su bile protiv, videćemo da su se jedino stranke sa liste „Za budućnost Crne Gore" protivile članstvu u tom savezu. A ako dominantni pro-NATO blok podelimo na dva, imamo stranke koje su se zdušno zalagale za ulazak u Severnoatlantsku alijansu i stranke koje su rezervisanije i stidljivije podržavale takvu odluku. Stidljive i rezervisane bile su Bečićeve Demokrate.
Ovih dana u Crnoj Gori stvara se jedna nova parlamentarna većina - bivši režim i URA, koja će voditi novu vladu. Iz tog novog saveza isključene su Demokrate i svi sa liste „Za budućnost Crne Gore". Isključeni su, dakle, svi koji nisu gorljivo podržavali plan da Crna Gora postane članica Severnoatlantske alijanse.
Jedini mali izuzetak u tako postavljenoj shemi je SNP, „kombi stranka" značajne prošlosti i neizvesne sadašnjosti. Jedan od njenih nekadašnjih lidera, Zoran Žižić, podneo je ostavku na mesto saveznog premijera kada je Haškom tribunalu izručen Slobodan Milošević. Njegov naslednik, Vladimir Joković, u osvit stvaranja nove pro-NATO vlade ističe da je dosta bilo „besciljnog srbovanja". Ciljano srbovanje biće, očito, smokvin list starog/novog poretka.
Duša bezdušnih uslova
Britanski teoretičar Mark Fišer stekao je svetsku slavu svojom knjigom o „kapitalističkom realizmu", čiji je podnaslov postavljao pitanje: „Da li ima alternative?" Rasplet političke krize u Crnoj Gori kao da je živa parafraza Fišera. Svedočimo uspostavljanju „NATO realizma", koji postavlja pitanje da li tom poretku zaista ima alternative?
Prethodnih godinu dana, sa svim nedoslednostima, nesposobnostima i promašajima, bili su pokušaj da se iz NATO realizma stidljivo iskorači. Od avgusta 2020. godine, u skladu sa presudnom ulogom Crkve u demokratizaciji Crne Gore, živeo se period koji najbolje obeležava citat Karla Marksa: „Religija je uzdah ugnjetenog stvorenja, srce sveta bez srca, i duša bezdušnih uslova."
Gabrijel Eskobar uspešno obavlja svoj prvi zadatak na Balkanu, jednu tačku u agendi zatezanja ideoloških redova. Za sve koji ne žele ispunjenje te agende, lekcije su jasne. Možete biti predusretljivi kao premijer Krivokapić. Možete, na tviteru, umesto lepog imena Milojko staviti Mickey. Možete otići na Prajd u Podgoricu. Možete hronično siromašnom crnogorskom društvu podići plate, i pokušati da ga izdignete iz bede. Možete reći da ste dvesta posto Crnogorac.
Ni sve to nije dovoljno za dobijanje Zapadnog razumevanja i podrške, ako ste, makar i minimalno, povezani sa Crkvom. Ako je na vama i trag sumnje da svim bićem ne delite Severnoatlantske agende, ako vaš politički mozak nije kalibriran po „NATO standardima", pojavljuju se Eskobar i Lajčak. Nedostajao je samo i František Lipka, pa da Crna Gora dokaže istinitost još jedne Marksove sentence, one o ponavljanju istorije - prvi put kao tragedija, drugi put kao (NATO) farsa.
Foto: Vikipedija
Šta, onda, zapravo mogu da rade anti-DPS snage? Optimističniji odgovor bio bi da čuvaju narodnu energiju, jačaju međusobnu saradnju i jedinstvo, namesto neplodnih sukoba i sumnjičenja. Bilo bi potrebno da se, pre svega, bore da na sledećim izborima ostvare rezultat koji bi im dozvolio da bez URA-e sastave novu vladu, i konačno i odlučno demontiraju sistem DPS-a i Đukanovića.
Pesimističniji odgovor bio bi da, u NATO realizmu, nema mesta za protivljenje DPS-u, i nema mesta za tradicionalnu Crnu Goru. Ako bi pitali Njegoša da li ima nade za tradicionalnu i pravoslavnu Crnu Goru, plašim se da bi odgovor bio sličan onome što je rekao jednom Srbinu iz Vojvodine, u Firenci: „Nemamo je niđe, odgovori Vladika, izgorjela je na Kosovu."
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na društvenim mrežama pominje se mogući datum sahrane generala Ratka Mladića, što još uvek nije potvrđeno. Međutim, ono što je zanimljivo jeste činjenica da je istog datuma najavljen dolazak pevača Dine Merlina u Kraljevo, uprkos protivljenju naroda i potpisivanju peticija da se koncert otkaže!
Grasijela Gati Santana, predsednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale, odredila je sudiju Ijana Bonomija da sprovede istragu o okolnostima smrti generala Ratka Mladića.
Zastupnik u Hrvatskom saboru i gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec pridružio se plejadi onih koji seire zbog ubistva Ratka Mladića u Haškom tribunalu.
U minjaku i sportskom izdanju, Dušica Topić je saznala informaciju da Exatlon traje 3 meseca koja ju je očigledno zatekla, a njen izraz lica sve je rekao.
Mišićavi sportista i profesor fizičkog vaspitanja Mensur Ajdarpašić otkrio je šta publika može da očekuje od njega pred start druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija.
Voditeljka Tijana Jović pokazala je zanosnu liniju i otkrila koje vežbe radi kako bi održala formu pred početak druge sezone "Exatlona", u kojoj će se pojaviti u ulozi voditeljke sportskog rijalitija.
Nakon što smo objavili vest da Mensur Ajdarpašić ulazi u "Exatlon", komentari ispod Informerove objave na Instagramu samo pršte, a oglasio se i Dejan Dragojević koji je pozdravio potez kolege iz drugog rijalitija!
Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, od septembra ulazi u "Exatlon Srbija", gde će morati da pokaže koliko su mu fizička spremnost, disciplina i izdržljivost na zavidnom nivou., a ovo je njegov profil
Požar koji je sinoć izbio na granici Kraljeva i Lučana još uvek nije ugašen, a na terenu se nalazi nekoliko desetina vatrogasaca koji ulažu velike napore da vatrenu stihiju stave pod kontrolu.
Broker Branislav Jorgić upozorava na veliku neizvesnost pred odluku OFAK-a, dok ministarka Dubravka Đedović Handanović poručuje da se na produženje licence čeka do poslednjeg trenutka.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije oglasio se povodom smrti generala Ratka Mladića i poručio da smrt čoveka ne treba da bude povod za radost, već za molitvu, i da će konačan sud o svima doneti Bog i istorija.
Tamo gde su nekada stajali napušteni magacini, zarđale šine i "groblje" brodova, danas se uzdiže jedan od najvećih i najurbanijih projekata u istoriji Beograda.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila da je srpski voz Soko počeo provere na mađarskoj deonici pruge Beograd - Budimpešta.
Carinici pretresom vozila nalaze bukvalno na sve i svašta, od droge, oružja, do nakita, markirane garderobe, šverca ljudi, ali ono što su otkrili na graničnom prelazu "Vrška Čuka", i danas se prepričava sa smehom iako se sve desilo pre nepunih sedam godina.
Slučajni prolaznik zatekao je juče ujutru jeziv prizor ispod Mosta na Adi u Beogradu, gde je pronašao nepomično telo starijeg muškarca kako leži u lokvi krvi.
Dvoje dece, starosti 4 i 11 godina, i žena (74) poginuli su u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Sloveniji, na Primorskom auto-putu između deonica Unac i Ravbarkomanda.
Ćerka Kazimira Joneskua, bivšeg rumunskog političara, pronađena je mrtva na jednoj farmi u opštini Mušatešti, u okrugu Arđeš u Rumuniji, gde je boravila nekoliko dana kod prijatelja.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se jutros oko 8 časova na starom putu Niš–Leskovac, u blizini sela Malošište kod Niša, kada je došlo do žestokog sudara kamioneta i "folksvagena".
Nakon vesti o smrti generala Ratka Mladića, u javnosti su ponovo oživele brojne reakcije, sećanja i ranije izjave poznatih ličnosti o njegovoj ulozi u ratnim dešavanjima devedesetih godina.
Frenk Sinatra ostao je upamćen kao jedan od najznačajnijih pevača 20. veka, dobitnik Oskara i umetnik čiji se glas i danas prepoznaje posle samo nekoliko taktova.
Bećarac sa mesom je ukusno, izdašno jelo koje spaja sočne komade mesa sa bogatim satarašem od luka, paprike i paradajza. Priprema se jednostavno, u jednoj šerpi ili tiganju, pa je odličan izbor za ukusan i brz porodični ručak.
Ako ste prekuvali slatko pa je postalo pregusto ili počelo da se šećeri, ne morate ga bacati. Problem se lako može rešiti ponovnim zagrevanjem, kako bi se kristali šećera otopili.
Uz aplikaciju koja prepoznaje zvuk tapšanja, telefon može da se oglasi, zavibrira ili uključi blic čak i kada je utišan. Na taj način možete lako pronaći telefon ukoliko ne znate gde ste ga ostavili.
Španski vetar je torta kojoj je teško odoleti već pri prvom zalogaju. Kremasta, bogata i prepuna ukusa lešnika i čokolade, osvaja savršenim spojem nežnih kora i raskošnog fila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.