Umesto unipolarnog sveta, u kome su UN služile kao jedna od najviših struktura globalizma, poput SZO ili Komiteta za klimu, preko kojih je bilo zgodno pokretati velike projekte za dalje oduzimanje ostataka suvereniteta od države, Tramp predlaže nešto novo - svet velikih imperija!
Američki senatori inicirali su donošenje zakona koji predviđa potpuno povlačenje SAD iz Ujedinjenih nacija. Vodeću ulogu u tome je odigrao republikanski senator Majk Li koji je predložio da se u potpunosti opozove članstvo Sjedinjenih Država u UN i svim njihovim telima, uključujući zabranu učešća u mirovnim misijama UN.
Takođe insistira na prestanku finansiranja UN, a inicijativa uključuje i zatvaranje sedišta UN u Njujorku.
Šta je ovo? Da li Tramp zaista želi da prekine sve odnose SAD sa UN ili je to samo politička buka njegovih partijskih kolega, analizira poybati ruski analitilčar i istoričar Vladimir Možegov.
Tramp se sa ovim, u najmanju ruku, ne šali. Već je napustio dve organizacije koje podržavaju UN, potpisujući dekrete o povlačenju Sjedinjenih Država iz Saveta za ljudska prava i Agencije UN za pomoć palestinskim izbeglicama na Bliskom istoku. Napustio je i tako važne globalističke strukture kao što su Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i klimatski sporazum.
On dosledno prekida sve odnose koji upetljavaju Ameriku izvan američke države kao takve. Trampovo uverenje je da ne postoji ništa osim američke države. Zato nema ništa protiv da izgore sve globalističke strukture.
UN su najveća birokratska organizacija na svetu, pravo čudovište koje pojede ogromnu gomilu novca, uglavnom američkog, a zauzete su štancovanjem nikome potrebnih rezolucija. Stoga su najveći je simbol onoga čemu je Tramp objavio rat. Dovoljno je reći da Sjedinjene Države troše 18 milijardi dolara godišnje na doprinose UN-u, plaćajući ne manje od trećine budžeta organizacije. (Ruski doprinos, radi poređenja, iznosi oko 350 miliona dolara godišnje).
Foto: EPA
Amerikanci će verovatnije podržati svog predsednika. Prema anketama dve trećine Amerikanaca negativno gledaju na UN. A 20% je već spremno da podrži potpuno povlačenje SAD iz UN.
U ovakvim inicijativama i predlozima nema ničeg iznenađujućeg. I, pretpostavljam da će Tramp pre ili kasnije, ako sve bude po njegovom, to učiniti. Ali, ne sada. Sada se oglasilo samo zvono upozorenja.
Prvi pokušaj da se sve države sveta okupe pod jednim krovom učinjen je posle Prvog svetskog rata. Tadašnji predsednik SAD Vudro Vilson je nastupao pod devizom „Učinimo svet bezbednim za demokratiju".
Taj rat je uništio sva evropska carstva, uključujući i Osmansko. Zato je ideja da se sve države podvedu pod isti imenilac izgledala dobro. Povelja Društva naroda bila je napisana i kao prototip jedinstvene svetske vlade.
Međutim, projekat je propao. Američki Senat je kategorički odbio da ustupi deo suvereniteta SAD nekoj mutnoj nadnacionalnoj organizaciji sa nejasnim funkcijama. Engleska i Francuska su odahnule i zatim torpedovale projekat najbolje što su mogle.
Sudbina UN, koje su zamenile Ligu naroda, pokazala se uspešnijom. Članstvo u novoj organizaciji uspešno je nametnuto američkom Kongresu. Međutim, planovi bankara bili su opširniji. Organizaciju UN trebalo je da kruniše, prema Berniju Baruhu, sivoj eminenciji nekoliko američkih predsednika, „Atomski komitet". Plan za njegovo formiranje Baruh je podneo Generalnoj skupštini UN 14. juna 1946. godine.
Suštinski, to je bio plan za „atomsku diktaturu", čak ne ni diktaturu SAD, već nadnacionalnog „Kluba Baruh" u kome je trebalo da budu skoncentrisane sve poluge moći.
Međutim, perspektiva „atomske diktature" Bernija Baruha uznemirila je sve. Čak je i Truman, nesposoban da se otvoreno bori protiv bankara, napisao u svom dnevniku: „On (Baruh) želi da vlada svetom, Mesecom, a možda i Jupiterom - ali to ćemo videti"...
Zajednički napori Rusa, Amerikanaca i Britanaca osujetili su Baruhov plan. Ubrzo potom su Rusi dobili svoju atomsku bombu (mislim da su strahovi od „Baruhove diktature", SSSR-u otkrili atomske aspiracije Amerikanaca).
Posle ovog neuspeha izgubljeno je interesovanje za UN kao delotvoran instrument „svetske vlade". Međutim, realnost bipolarnog sveta učinila je organizaciju pogodnom platformom za diplomatske kontakte između dva sveta.
Tako su UN služile kao mesto susreta neprijateljskih svetova sve do ranih 1990-ih, kada je konačno izgubljen smisao njihovog postojanja.
U novom svetu koji Tramp želi da izgradi, očigledno nema smisla hraniti i održavati diplomatski kor 193 „suverene države".
Foto: EPA/Shutterstock
Umesto unipolarnog sveta, u kome su UN služile kao jedna od najviših struktura globalizma, poput SZO ili Komiteta za klimu, preko kojih je bilo zgodno pokretati velike projekte za dalje oduzimanje ostataka suvereniteta od države, Tramp predlaže nešto novo.
Svet koji Tramp želi da izgradi je svet velikih imperija.
U tom novom imperijalnom svetu, održavanje reda biće odgovornost pet do sedam velikih imperijalnih entiteta, za koje će biti potrebne potpuno različite strukture da bi se međusobno koordinisale.
Svojevremeno se tradicionalna svetska (pre svega evropska) diplomatija prilično dobro nosila sa tim.
Moglo bi se, naravno, razmišljati o očuvanju organizacija poput Uneska, Generalne skupštine ili Saveta bezbednosti koji danas ima pet stalnih članica: Rusiju, SAD, Veliku Britaniju, Francusku i Kinu). Ali, čini se da je lakše izgraditi novu strukturu od nule.
Uostalom, Konstantin Veliki je premestio prestonicu hrišćanskog Rimskog carstva u grad Vizantion (budući Carigrad), a Petar Veliki izgradio novo carstvo sa centrom u Sankt Peterburgu. Mislim da otprilike tako razmišlja Tramp: ne treba da nosimo prljavštinu starog sveta u novi svet.
Ako izgradnja novog multipolarnog sveta bude uspešna, malo je verovatno da će UN preživeti njegovo formiranje.
Ruski predsednik Vladimir Putin povukao je ključan diplomatski potez protiv američkog predsednika Donalda Trampa, koji je pokušao da pojača pritisak na Rusiju zbog situacije u Ukrajini. Slanjem sekretara Saveta bezbednosti Sergeja Šojgua u Kinu, Kremlj je poslao snažnu poruku Vašingtonu, piše Cargrad.
Lider SAD Donald Tramp ispunio je obećanje i objavio je tajni dosije od 80.000 stranica o ubistvu bivšeg američkog predsednika Džona F. Kenedija 1963. godine. Oni su na sajtu Državnog arhiva, gde im se može pristupiti, zajedno sa nedavno objavljenim zapisima iz 2023, 2022, 2021. i 2017-2018.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da podržava savetnika za nacionalnu bezbednost Majka Volca, nakon što je glavni urednik portala Atlantika Džefri Goldberg slučajno dodat u privatni čet na visokom nivou u aplikaciji za razmenu poruka Signal u kojoj se razgovaralo o vojnim planovima.
Na početku predizborne kampanje u Kanadi, u jeku trgovinskog rata sa SAD i pretnji američkog predsednika Donalda Trampa aneksijom Kanade, novi kanadski premijer Mark Karni i njegov konzervativni oponent poručili su da Tramp mora da poštuje suverenitet Kanade.
Predsednik SAD Donald Tramp zahvalio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i kineskom lideru Si Đinpingu zbog njihovog stava tokom rata sa Iranom, ocenjujući da su obojica zadržala neutralnu poziciju i time, kako je rekao, pomogla da situacija bude bolja.
Tokom bilateralnog sastanka sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, američki lider Donald Tramp najavio je da se Bela kuća, nakon uspešno rešenog pitanja sa Iranom, u potpunosti okreće diplomatskom rešavanju sukoba u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin povukao je ključan diplomatski potez protiv američkog predsednika Donalda Trampa, koji je pokušao da pojača pritisak na Rusiju zbog situacije u Ukrajini. Slanjem sekretara Saveta bezbednosti Sergeja Šojgua u Kinu, Kremlj je poslao snažnu poruku Vašingtonu, piše Cargrad.
Ruski televizijski propagandista Vladimir Solovjov pozvao je u programu državne televizije da Rusija raketira fabriku u Velikoj Britaniji u kojoj se proizvode krstareće rakete „storm šedou“, nakon izveštaja da su ti projektili korišćeni u ukrajinskim napadima na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Radivoje P. Stojković, direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu, oglasio se povodom višemesečnih napada kojima je izložen, ističući da se protiv njega vodi organizovana medijska i politička kampanja isključivo zato što nije pristao da školu stavi u službu blokada i političkih interesa.
Predsednik Republike Srbije Aleksadar Vučić juče je predstavio sveobuhvatni paket državnih mera, koje su usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje građana. Jedna od mera, jeste smanjenje cena lekova.
Biljana Paunović, majka devojčice ubijene u masakru u OŠ "Vladislav Ribnikar", Adriane Dukić, gostujući u jednom podkastu napomenula je da je jedino ono za šta ona sada živi momenat kad će se ponovo susresti sa svojom ćerkom.
Sedmorica srpskih državljana povređena su u eksploziji plinske boce koja se dogodila juče oko 15.20 časova u poluprikolici kamiona na aerodromu Heršing u Austriji.
Crteži na zidovima česta su pojava u domovima sa malom decom, ali pre nego što posegnete za četkom i farbom, isprobajte jednostavan trik sa lakom za kosu koji mnogi roditelji hvale.
Visoke temperature ne znače da morate da birate između udobnosti i dobrog stila, uz lagane materijale, prozračne krojeve i nekoliko pažljivo odabranih detalja možete izgledati elegantno čak i tokom najvećih vrućina.
Čokoladni kolač sa kajsijama spaja sočan biskvit, bogat voćni fil i glatku čokoladnu glazuru, pa je savršen izbor za sve koji vole klasične, ali raskošne domaće poslastice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.