Satelitski snimci zapadnih obaveštajnih službi otkrili su ubrzan napredak u izgradnji ruskog desantnog broda klase 23900 – „Ivan Rogov“, koji se gradi u tišini brodogradilišta „Zaliv“ u Kerču. Iako je ovaj ambiciozni projekat započet još 2020. godine, tek u svetlu aktuelnih geopolitičkih potresa i reorganizacije vojnog vrha radovi su podignuti na viši nivo.
Kako piše Njuzvik, ovaj brod ne treba posmatrati kao jednostavnu zamenu za potopljenu krstaricu „Moskva“, već kao simbol nove faze ruske vojne strategije na moru. „Ivan Rogov“ je znatno veći i tehnološki napredniji, sposoban da prevozi do 90 jedinica vojne tehnike, uključujući 15 helikoptera, bespilotne letelice, amfibijske desantne jedinice, a u budućim verzijama čak i hipersonično naoružanje.
🇷🇺ZALIV SHIPYARD - KERCH🇷🇺
0.3m📷 from 2 July 2024 (fyi, @MrFrantarelli)
Looks to be some progress on Pr 23900 Ivan Rogov (newest 🇷🇺Amphibious Assault Ship)
Ovo plovilo nije projektovano za defanzivu – njegova suštinska namena je projekcija moći, ne samo u Crnom moru, već i duž strateških tačaka istočnog Mediterana. Brod klase 23900 ima sposobnost da deluje kao mobilna baza za ofanzivne operacije, ali i kao platforma za kontrolu ključnih morskih pravaca.
Zapadne analize alarmirane, SAD koriguju taktiku
Zapadni analitičari ne kriju zabrinutost. Prema navodima portala „Defense Express“, ubrzanje projekta „23900“ signalizuje povratak Rusije u pomorsku arenu nakon ozbiljnih gubitaka Crnomorske flote. Taj povratak dobija dodatnu težinu ako se sagleda kontekst gubitka „Moskve“, za koji američki izvori sada otvoreno priznaju da je bio rezultat koordinisane operacije ukrajinskih i američkih službi, uz pomoć NATO obaveštajnog centra u nemačkom Vizbadenu.
🇺🇦🔱New photographs have appeared (as of mid-March) of the hull of the universal landing ship (UDC) "Ivan Rogov" of Project 23900 , which is being built in Kerch at the Zaliv shipyard .
According to satellite images, the maximum length of the Project 23900 ship's hull is pic.twitter.com/w19QGhFuPl
— Tracey SBU Fella 🇬🇧🇺🇦 #NAFO (@trajaykay) April 3, 2025
Prema pisanju „Njujork tajmsa“, napad na „Moskvu“ bio je lična odluka američkog predsednika Džoa Bajdena, koji je želeo da eliminiše plovilo za koje su obaveštajci tvrdili da je „ulivalo strah i u samom Vašingtonu“. Posle toga, Bela kuća je preuzela direktnu taktičku koordinaciju ukrajinskih udara na Krim, pomorsku infrastrukturu i Krimski most.
Međutim, planirana kopnena ofanziva na Krim nije uspela. Preokret u strategiji desio se dolaskom novog ruskog ministra odbrane Andreja Belousova, koji je – za razliku od Sergeja Šojgua – dao Generalštabu i mornarici potpunu slobodu delovanja, bez političkih ograničenja.
Prema navodima više izvora, Belousov je pokrenuo i direktne razgovore sa tadašnjim američkim sekretarom za odbranu Lojdom Ostinom, nakon kojih su SAD povukle izviđačke dronove „Global Hawk“ iz neposredne blizine ruske teritorije. Time je, kako tvrde vojni analitičari, efektivno zaustavljena američka podrška ukrajinskim napadima na ciljeve u dubini ruskog pomorskog prostora.
Simbol nove faze: Odmazda, tehnologija i poruka NATO-u
Izgradnja broda „Ivan Rogov“ postaje više od tehničkog projekta – to je poruka. Njegovo uvođenje u upotrebu, očekivano do 2027. godine, označiće prekretnicu u crnomorskoj dinamici. Brod ove klase služi ne samo kao udarna sila, već i kao politički simbol – znak da se Moskva ne povlači, već gradi novu realnost.
Promena vojnog vrha, redefinisanje strategije, nagla izgradnja flote i otvoreni prekid tolerancije prema napadima na Krim – sve ukazuje na to da Rusija ne namerava da dopusti jednostrano delovanje NATO-a u svom strateškom okruženju.
U tom kontekstu, već se vide posledice: smanjena aktivnost američkih izviđačkih dronova, izostanak dubljih udara u Krimu i nervoza u Kijevu zbog mogućeg desanta. To su jasni znaci da taktika pritiska i zastrašivanja više ne daje rezultate.
Kada „Ivan Rogov“ isplovi iz dokova, to neće biti obična plovidba – to će biti geopolitička pretnja koja menja pravila igre. NATO će tada morati da preispita svaki svoj korak na istoku Evrope, jer će se priče o slaboj Crnomorskoj floti zauvek povući iz opticaja.
Masovni napad na Kijev izveden je ujutro 6. aprila, što je dovelo do požara u više gradskih okruga i prijavljenih žrtava, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Evropska unija priprema se da značajno smanji uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda nakon što u junu istekne takozvani krizni režim slobodne trgovine, izjavio je evropski komesar za poljoprivredu Kristof Hansen u intervjuu za agenciju AFP.
Francuska i Velika Britanija direktno su pomogle Ukrajini u raketnom napadu na gasnu infrastrukturu u Kurskoj oblasti, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, prenosi agencija RIA Novosti.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin ne može dati nikakav suštinski doprinos mirovnim pregovorima, jer, kako tvrdi, nema iskrenu nameru da zaustavi sukob.
Ukrajinska ratna mornarica saopštila je da je pomorskim dronom „Sargan-3000“ pogodila i potopila ruski granični patrolni brod „Izumrud“ kod Novorosijska, oko 300 kilometara od linije fronta.
Kineski vojni naučnici predstavili su arsenal mikrotalasnog oružja impulsne snage do 100 gigavata, namenjenog ometanju i onesposobljavanju elektronskih sistema protivnika, uključujući satelite u niskoj Zemljinoj orbiti poput američke mreže „Starlink“.
Rusija je u Baltičkom moru počela da štiti svoje transportne brodove nestandardnim merama, a snimci teških mitraljeza na gasovozu „Maršal Vasilevski“ izazvali su ozbiljnu pažnju zapadnih vojnih krugova, piše kineski portal „Sohu“.
Na Krimu su tokom noći, prema navodima monitoring kanala i podacima iz otvorenih izvora, napadnuti elektroenergetski objekti, među njima trafostanica „Bahčisaraj“ od 220 kilovolti u Bahčisaraju i trafostanica „Zimino“ 10/35/10 kilovolti.
Penzionisani komodor britanske Kraljevske mornarice Stiv Džermi ocenio je da Rusija namerno održava sporiji tempo napredovanja na ukrajinskom frontu kako bi iscrpela Oružane snage Ukrajine (OSU), uvukla njihove rezerve u borbe i smanjila sopstvene gubitke.
Ruske snage gotovo su zatvorile obruč oko približno 1.000 pripadnika dve brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) između Konstantinovke i Časovog Jara, prenosi kanal Mash.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je u subotu ujutru dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor Rumunije kod delte Dunava. Za komandama je bio isti pilot koji je samo dan ranije iznad okruga Buzau uništio ruski dron tipa „šahed“.
Ukrajinske bespilotne letelice (BPL) napale su skladište kompanije Vajldberis u Jekaterinburgu, a udar je pogodio automobile parkirane neposredno ispred logističkog centra.
Ukrajinske bespilotne letelice napale su skladište kompanije Vajldberis u Jekaterinburgu, a udar je pogodio automobile parkirane neposredno ispred logističkog centra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Masovni napad na Kijev izveden je ujutro 6. aprila, što je dovelo do požara u više gradskih okruga i prijavljenih žrtava, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović otkrio je na društvenij mreži Iks šta mu je jedino važno kada je u pitanju Srbija.
Ministarstvo odbrane Hrvatske je u poslednjem trenutku otkazala tender za nabavku novih dušeka za hrvatske vojnike samo zato što se proizvode u Srbiji!
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.