Sve češći ruski napadi dronovima i bojazan da bi Ukrajina mogla biti podeljena u okviru budućeg mirovnog plana bacili su senku na sastanak evropskih lidera o obnovi zemlje, koji je održan juče.
Na konferenciji, četvrtoj po redu u ovom formatu, učestvovali su ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, nemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni i poljski premijer Donald Tusk.
Kako piše britanski „Gardijan“, neizvesnost oko američkog mirovnog plana dodatno komplikuje situaciju. Očekuje se da bi predlog koji podržavaju Sjedinjene Američke Države mogao da uključi teritorijalne ustupke Moskvi.
Izveštaj objavljen prošlog meseca pokazuje da bi, ukoliko Ukrajina bude prinuđena da prizna gubitak kontrole nad četiri oblasti kao deo mirovnog dogovora, više od trećine troškova obnove — oko 200 milijardi dolara — moglo pasti na finansijski uništenu Rusiju.
Ova procena sugeriše da budućnost Ukrajine neće biti određena samo političkom podelom, već i sve većim ekonomskim nejednakostima, pri čemu će teritorije pod ruskom kontrolom verovatno ostati znatno siromašnije i nerazvijenije.
Zelenski: Dok govorimo o obnovi, dronovi padaju na Kijev
Glavna tema konferencije bila je podsticanje dugoročnih investicija privatnog sektora u obnovu Ukrajine, ali su diskusije u velikoj meri zasenjene neprestanim ruskim napadima i razaranjem infrastrukture.
Ukrajinski predsednik Zelenski izjavio je u Rimu:
- Moram reći da se i Rusija pripremila za ovaj sastanak jer je, nažalost, sinoć došlo do masovnog, teškog napada na Ukrajinu. Meta je bio glavni grad, Kijev.
Nemački kancelar Fridrih Merc oštro je osudio ruske udare:
- Ovo su praktično isključivo civilne mete. Ovo je terorizam protiv civilnog stanovništva. Ovo nema nikakve veze sa ratom protiv vojnih ciljeva.
Merc je pozvao na dodatni politički pritisak na Moskvu, kako bi se, kako je rekao, „Putinu promenilo mišljenje i doveo za pregovarački sto“. On je apelovao i na Slovačku da povuče veto na 18. rundu sankcija Evropske unije protiv Rusije.
Gubici u brojevima: Donbas, Zaporožje, Herson i Harkov pod najvećim udarom
Iako su napadi zabeleženi širom Ukrajine od početka ruske invazije 24. februara 2022. godine, čak 66 odsto direktne štete (116 milijardi dolara) i 47 odsto ukupnih troškova obnove (248 milijardi dolara) odnosi se na teritorije Donjecka, Luganska, Zaporožja, Hersona i Harkova.
Međunarodni institut za političke studije (ISPI) navodi:
„Ako Kijev pristane na ustupke i odustane od četiri sporna regiona u cilju zaustavljanja rata, realno je očekivati da će Rusija morati da snosi veliki deo troškova njihove obnove.“
U međuvremenu, visoka vojna potrošnja dodatno opterećuje ukrajinski budžet i doprinosi rastu inflacije, koja je nedavno dostigla 15 procenata. Ekonomski oporavak je usporen, a zbog čestih udara na industrijske objekte i infrastrukturu, Svetska banka je korigovala prognozu rasta BDP-a za ovu godinu sa 6,5 na svega 2 odsto.
Među ekonomskim analitičarima raste nezadovoljstvo što serija međunarodnih konferencija o obnovi Ukrajine nije donela konkretne rezultate.
Oružane snage Ruske Federacije oslobodile su šest naseljenih mesta i izvele šest grupnih udara na ključne vojne ciljeve u Ukrajini tokom protekle nedelje, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije u redovnom izveštaju o toku Specijalne vojne operacije.
Važna izjava o Rusiji koju će američki predsednik Donald Tramp objaviti u ponedeljak, najverovatnije će se odnositi na novu vojnu pomoć Ukrajini, ocenio je politički analitičar Dmitrij Rodionov, direktor Centra za geopolitička istraživanja Instituta za inovacioni razvoj, u razgovoru za agenciju RIA Novosti.
Ekonomija Moskve rasla je u proseku 4,7 odsto godišnje tokom proteklih pet godina, uprkos globalnim krizama, pandemiji i zapadnim sankcijama, izjavio je gradonačelnik Sergej Sobjanjin u intervjuu za Sputnjik.
Svet bi uskoro mogao da bude svedok velikih iznenađenja u vezi sa američkim planovima za Ukrajinu, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, komentarišući najavu državnog sekretara SAD Marka Rubija o mogućem novom pristupu Vašingtona ukrajinskom sukobu.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Vojno-politička situacija u svetu ozbiljno se pogoršala, dok su se nova žarišta nestabilnosti pojavila i u neposrednoj blizini granica Zajednice nezavisnih država, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
U Kijevu je pokrenuta hitna antikrizna kampanja nakon upozorenja Moskve da bi novi ruski udari mogli da budu usmereni na vojne objekte, centre odlučivanja i kapacitete ukrajinske vojne industrije, izjavio je ambasador za posebne zadatke Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Ruska vojska je danas „strašan neprijatelj“ i znatno smrtonosnija nego pre početka rata u Ukrajini, upozorio je general-potpukovnik Majk Elvis, jedan od najviših britanskih oficira u komandnoj strukturi NATO-a.
Ruski dron „Geran-4“ masovno se koristi od maja ove godine, a ukrajinska vojna obaveštajna služba objavila je njegove tehničke karakteristike, tvrdeći da je reč o znatno unapređenoj verziji bespilotne letelice namenjene za udare na većim daljinama.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka opasnom udaljavanju od Rusije i pokušava da izgradi politički ugled na Zapadu po cenu odnosa sa Moskvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Ruske Federacije oslobodile su šest naseljenih mesta i izvele šest grupnih udara na ključne vojne ciljeve u Ukrajini tokom protekle nedelje, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije u redovnom izveštaju o toku Specijalne vojne operacije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom trećeg dana zvanične posete NR Kini, gde boravi na poziv kineskog predsednika Si Đipinga, održao predavanje na univerzitetu Ćinghua, a takođe je obišao Muzej Komunističke partije Kine, kao i fabriku Šaomi.
Američka vojska uništila je dva iranska čamca koja su, prema navodima Foks njuza, pokušala da postave mine u Ormuskom moreuzu, dok je dodatni udar izveden na iranski protivvazdušni sistem nakon što je otvorio vatru na američku avijaciju.
Blokaderska mantra o "ubačenim elementima" koji su napali srpsku policiju posle propalog predizbornog skupa na Slaviji, pukla je kao mehur od sapunice.
Sukob između Sava Manojlovića, lidera "Kreni-promeni" i Dinka Gruhonjića prerasta u rat do istrebljenja i ima mnogo dublju dimenziju, saznaje Informer.
"Xiaomi yu7 gt" je sportski električni SUV model koji može da razvije brzinu i do 350 kilometara na sat, a da ga proba imao je čast i naš predsednik Aleksandar Vučić, koji je u istorijskoj poseti Kini.
Tursko tužilaštvo podiglo je još jednu, drugu po redu, optužnicu u slučaju ubistva Jovana Vukotića, vođe "škaljarskog klana", koji je izrešetan 8. septembra 2022. na auto-putu u Istanbulu dok je bio u automobilu sa trudnom ženom, ćerkom i vozačem!
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, saslušan je Petar U. (20) zbog postojanja osnova sumnje da je zajedno sa drugim osumnjičenim licima, u postupku koji se vodi povodom izvršenja krivičnog dela Teško ubistvo 12. maja 2026. godine u restoranu "27", učestvovao u radnjama koje su usmerene na prikrivanje krivičnog dela Teško ubistvo i učinilaca.
Dž. Š. (48) uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je, kako se sumnja, u alkohlisanom stanju pretukao suprugu u porodičnoj kući u Zemunu.
Film "Lepota poroka" spada među najboljim u srpskoj kinematografiji, a jedna od scena po kojoj je ostao upamćen je ona u kojoj je prikazan seks između Eve Ras i Petra Božovića.
Glumica Milica Milša pozirala je pored motora u kožnim pantalonama, jakni i crnim čizmama i kacigom u ruci, sve za potrebe serije "Dadilja sa sela" u kojoj glumi Zorku.
Kad stignu mirisni letnji paradajzi, prava je šteta ne iskoristiti ih za laganu i ukusnu salatu kakva se često služi u turskim restoranima uz ribu ili roštilj.
Mesec je planeta koja se najbrže kreće, a u jednom znaku provede oko tri dana. Pozicija Meseca u Vagi najviše će odgovarati Vagama, Blizancima i Vodolijama.
Kineska tehnološka kompanija Huavej saopštila je danas da planira da u narednih pet godina razvije poluprovodnike svetske klase koristeći novu tehnologiju.
Pevačica Dragana Mirković prisetila se svojih muzičkih početaka i trenutaka koji su obeležili njen put ka slavi, ali i otkrila detalje susreta sa Ljubišom Samardžićem.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar