• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

22.09.2025

07:10

Misterija iz Švajcarske frapirala svet: Rusko zlato zabranjeno, a iza kulisa se radi nešto sasvim drugo

AP/shutterstock

Vesti

Misterija iz Švajcarske frapirala svet: Rusko zlato zabranjeno, a iza kulisa se radi nešto sasvim drugo

Podeli vest

U prvoj polovini ove godine Švajcarska je značajno povećala uvoz zlata ruskog porekla – čak 10,2 tone metala vrednog 934,7 miliona dolara.

To je fizički rast od 50% u odnosu na isti period 2024, dok je u finansijskom smislu vrednost duplirana. Iako je Bern još u avgustu 2022. formalno podržao embargo EU na rusko zlato, praksa pokazuje da trgovina nije prestala.

Pravne rupe i „siva zona“ trgovine

Švajcarski regulatori tada su naglasili da zabrana ne obuhvata zlato koje je napustilo Rusiju pre uvođenja mera. Upravo ta formulacija otvorila je prostor da se trgovina nastavi – preko trećih zemalja ili kroz ranije formirane zalihe. Stručnjaci ovu situaciju nazivaju „sivom zonom“, ali u realnosti to znači da tokovi nisu presečeni, već preusmereni.

Za Rusiju, izvoz zlata ostaje ključni izvor deviznih prihoda u trenutku kada su energetski prihodi ograničeni. Za Švajcarsku, pak, zlato nije samo investicija već i stub ekonomije – zemlja decenijama drži status globalnog centra za rafinaciju i preradu plemenitih metala.

Globalni kontekst i rast cena zlata

Ukupan švajcarski uvoz zlata u prvoj polovini godine dostigao je više od 95,1 milijardu dolara. Najveći isporučioci su SAD (19,2 milijarde), UAE (17,6 milijardi), Kanada (4,5 milijardi), Australija (4,4 milijarde) i Uzbekistan (4,3 milijarde dolara). Struktura jasno pokazuje da Bern ne želi zavisnost od jednog tržišta, već gradi raznovrsnu mrežu snabdevača.

Rast trgovine podudara se sa skokom cena zlata na svetskom tržištu, dok investitori metal sve više vide kao sigurno utočište u doba globalne nestabilnosti. Uprkos političkim porukama o „čvrstim sankcijama“, milioni dolara vredni tovari i dalje prolaze kroz rupe u sistemu.

Švajcarska ovaj trend pravda pragmatizmom – status najvećeg svetskog centra za preradu zlata ne može se održati političkim gestovima, već stalnim protokom robe. U suprotnom, rizikuje da je preteknu konkurentski centri poput Dubaija ili Singapura.

Ostaje otvoreno pitanje da li će Bern moći da zadrži ovakav kurs na duži rok ili će pritisci zapadnih partnera postajati sve jači. Jedno je sigurno – u globalnoj igri oko zlata, Švajcarska sebi teško može priuštiti da se povuče.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje
Live TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje

Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.

16.03.2026

15:49

JOŠ TV VESTI

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set