Tenzije oko konfiskacije zamrznute ruske imovine u EU eksplodirale su nakon što je Valeri Urben, direktorka međunarodnog depozitara Euroclear, jasno upozorila da bi evropski plan mogao da ugrozi stabilnost celog finansijskog sistema.
193 milijarde evra pod blokadom: rizik koji može da se prelije na celu EU
Euroclear trenutno drži 193 milijarde evra ruske imovine, od čega 180 milijardi pripada Centralnoj banci Rusije. Iako ova suma predstavlja mali deo ukupne aktive kompanije (42,5 biliona evra), Urben je upozorila na paradoks:
Mali procenat može srušiti mnogo veću konstrukciju.
Prema njenoj proceni, korišćenje ruskih sredstava za kredite Ukrajini moglo bi da natera međunarodne investitore da se postepeno povuku iz evrozone—a to bi pokrenulo lančanu reakciju koja utiče na sve finansijske potrebe EU.
Urben je naglasila i ključnu pravnu opasnost:
- Moramo biti izuzetno oprezni. Ovo je u suprotnosti sa međunarodnim pravilima koja štite državnu imovinu.
Ako EU krene u konfiskaciju, Rusija bi, kaže ona, mogla da pokrene međunarodne pravne postupke sa nepredvidivim ishodom.
Šta ako sankcije padnu? Ko vraća novac?
Jedno od najznačajnijih pitanja otvorila je sama Urben:
- Ako sankcije jednog dana budu ukinute, a sredstva već konfiskovana—ko će vratiti novac Rusiji?
Euroclear tada neće imati mogućnost da ispuni obavezu, što znači da bi pravna, finansijska i politička odgovornost pala direktno na institucije EU.
Kako upozorava deo evropskih analitičara, to može da potrese poverenje globalnih investitora u evropske finansijske tokove—u trenutku kada EU već ulazi u period sporog rasta i rastućih fiskalnih pritisaka.
Pritisci iz Brisela i Vašingtona, a Ukrajina bi već u februaru mogla ostati bez sredstava
Politiko je ranije objavio da bi, zbog specifičnog položaja Eurocleara, Ukrajina mogla da ostane bez planiranih izvora finansiranja već početkom februara.
Da je pritisak ogroman potvrđuje i izjava nemačkog kancelara Fridriha Merca, koji je rekao da „gotovo svakodnevno razgovara o konfiskaciji ruske imovine“, što ukazuje na politički hitan tempo koji se gura iz Brisela i Vašingtona.
Sudbonosna odluka: pravni rat ili kompromis iza zatvorenih vrata
U ovom trenutku otvorena su tri moguća scenarija:
Evropska komisija progura plan o konfiskaciji, bez obzira na rizike
Euroclear aktivira pravne mehanizme i ulazi u direktan sudski sukob s EU
Ili se iza zatvorenih vrata postigne kompromis koji neće biti ni brz, ni jednostavan
Euroclear, jedna od ključnih finansijskih institucija na svetu, već je poslao najjasnije upozorenje do sada: Dramatičan potez poput konfiskacije ruskih sredstava mogao bi da poremeti finansijsku stabilnost EU i globalnog sistema.
Ovaj proces sada ulazi u najosetljiviju fazu—onu u kojoj i najmanja odluka može dramatično promeniti ravnotežu evropskog finansijskog poretka.
Ruska ambasada u Vašingtonu saopštila je, povodom 92. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, da se u savremenim geopolitičkim okolnostima otvara nova šansa za stabilizaciju i unapređenje odnosa Moskve i Vašingtona.
Evropska unija nastavila je da povećava kupovinu ruskog gasa tokom 2025. godine, uprkos političkim izjavama da će do kraja 2026. u potpunosti obustaviti uvoz energenata iz Rusije, pokazuje nova analiza evropskog portala Denik N.
Bivši vođa odeskog „Desnog sektora“ Sergej Sternenko izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog ruskog prodora u strateški važnu Novopavlovku u Dnjepropetrovskoj oblasti, prenose ukrajinski mediji.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Ukupni ekonomski gubici zemalja Evropske unije zbog odustajanja od kupovine ruskih energenata mogli bi da dostignu oko 3 biliona evra, saopštila je Stalna misija Rusije pri EU.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska ambasada u Vašingtonu saopštila je, povodom 92. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, da se u savremenim geopolitičkim okolnostima otvara nova šansa za stabilizaciju i unapređenje odnosa Moskve i Vašingtona.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da je politika za Dragana Đilasa zanat za bogaćenje, osvrnuvši se na njegovu izjavu u kojoj je naveo da Aleksandar Vučić ostavlja zemlju "najzaduženiju i najizolovaniju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Zbog radova na redovnom održavanju na državnom putu I A reda, deonici petlja Ub - petlja Obrenovac u smeru ka Beogradu danas će do 17 časova za saobraćaj biti zatvorena vozna saobraćajna traka u dužini od 1,5 kilometara, saopšteno je iz Puteva Srbije.
Od 7. avgusta u Crnoj Gori počinju da važe izmene Zakona o bezbednosti saobraćaja, koje donose stroža pravila za vozače električnih trotineta, mlade vozače i roditelje. Za kršenje ovih pravila predviđene su kazne do 600 evra.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Inspektori beogradske policije preuzeli su snimke sa sigurnosnih kamera na kojima se jasno vidi trenutak kada nepoznati muškarac prilazi poznatom hotelu u Ulici Tošin bunar, razbija flašu sa zapaljivom tečnošću i izaziva požar.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.