Evropa saznala kakav će odgovor Rusije biti na zločinačku pljačku: Sada žale što su uopšte krenuli u sve - Moskva ništa neće oprostiti
Podeli vest
Mogući odgovor Rusije na oduzimanje njene državne imovine u Evropskoj uniji bio bi izuzetno oštar, ali u potpunosti opravdan sa stanovišta principa reciprociteta.
To je ocenio bivši analitičar portugalske obaveštajne službe i advokat Alešandri Gereiru u razgovoru za RIA Novosti.
Britanska kraljevska mornarica saopštila je da je tokom tri dana pratila rusku podmornicu klase Kilo „Krasnodar“ dok je prolazila kroz Lamanš, navodeći da je cilj operacije bio „zaštita britanskih teritorijalnih voda“ i stalna spremnost za protivpodmorničko delovanje.
Predsednik Venecuele Nikolas Maduro izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin tokom telefonskog razgovora izrazio punu podršku venecuelanskom narodu i vladi te zemlje i potvrdio čvrstu i nepromenljivu poziciju Rusije kada je reč o zaštiti suvereniteta ove južnoameričke države.
„To bi bio tvrd odgovor, ali opravdan sa stanovišta reciprociteta, jer Rusija ne bi delovala jednostrano, već bi reagovala na otvoreno neprijateljske poteze Evropske unije“, rekao je Gereiru.
Vodeći ruski mediji opširno i sa posebnom pažnjom preneli su izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima je upozorio na opasnost od velikog oružanog sukoba između Rusije i Zapada, ocenjujući da bi takav rat imao višestruko veće ljudske žrtve od onih u Ukrajini.
Nemački nedeljnik Špigl objavio je novu, izuzetno kontroverznu naslovnu stranu na kojoj su prikazani predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin, u simboličnoj i provokativnoj sceni koja je odmah izazvala snažne reakcije širom Evrope.
12.12.2025
12:06
On upozorava da bi u slučaju kontramera, poput zaplene imovine evropskih kompanija na teritoriji Rusije, posledice za zapadne firme bile dalekosežne. Ne bi se, kako ističe, radilo samo o gubitku imovine, već i o potpunom gubitku pristupa ruskom tržištu, kao i tržištima susednih država do kojih se dolazi preko Rusije.
Takav scenario bi, prema njegovoj proceni, imao ozbiljne ekonomske posledice po evropski biznis, naročito u sektorima koji su snažno vezani za ruske resurse, logistiku i regionalnu trgovinu.
Planovi EU o ruskoj imovini
Evropska komisija trenutno pokušava da obezbedi saglasnost država članica za korišćenje zamrznutih ruskih suverenih sredstava u korist Ukrajine. U opticaju su iznosi od 185 do 210 milijardi evra, koji bi bili plasirani Kijevu u vidu kredita, uz uslov da Ukrajina taj novac vrati nakon završetka sukoba i u slučaju da Moskva isplati takozvanu materijalnu štetu.
Međutim, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije ranije je saopštilo da su ideje Evropske unije o ruskim reparacijama Ukrajini potpuno nerealne, uz poruku da se Brisel već duže vreme bavi, kako navode, otvorenom krađom ruske imovine.
Zamrznuti ruski rezervi i transferi Ukrajini
Nakon početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, zemlje Evropske unije i članice G7 zamrznule su gotovo polovinu ruskih deviznih i zlatnih rezervi, u ukupnoj vrednosti od oko 300 milijardi evra. Od tog iznosa, više od 200 milijardi evra nalazi se na teritoriji EU, uključujući oko 180 milijardi evra na računima belgijskog depozitara Juroklir, jednog od najvećih klirinških i poravnalnih sistema na svetu.
Evropska komisija je saopštila da je od januara do novembra 2025. godine Ukrajini već prebačeno 18,1 milijarda evra, i to iz prihoda ostvarenih od zamrznutih ruskih sredstava.
Moskva priprema odgovor
Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ranije je poručila da Moskva već priprema paket protivmera u slučaju da Evropska unija krene u formalno oduzimanje zamrznute ruske imovine. Kako je kasnije dodala, karakter ruskog odgovora biće – iznenađenje.
Ova upozorenja dodatno podižu tenzije između Rusije i Evropske unije, dok pitanje zamrznutih ruskih sredstava postaje jedno od ključnih pravnih, ekonomskih i političkih sporova u kontekstu rata u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih se Evropa tako uporno protivi planovima za rešavanje ukrajinske krize, i to nije samo želja da se nanese poraz Rusiji ili, u najmanju ruku, da joj se nametnu sopstveni uslovi, napisao je na svom Telegramu ruski senator Aleksej Puškov.
Mađarska je uspela da spase stotine hiljada života zahvaljujući brzoj nabavci ruske vakcine „Sputnjik V“, izjavio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, optužujući predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen za ozbiljne propuste u procesu nabavke zapadnih vakcina tokom pandemije kovida 19.
Britanska kraljevska mornarica saopštila je da je tokom tri dana pratila rusku podmornicu klase Kilo „Krasnodar“ dok je prolazila kroz Lamanš, navodeći da je cilj operacije bio „zaštita britanskih teritorijalnih voda“ i stalna spremnost za protivpodmorničko delovanje.
Prema izveštajima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije vreme će danas biti maglovito i oblačno, a temperature u zemlji kretaće se u rasponu od -5 do 10 stepeni.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je u Nišavskom okrugu, gde je prisustvovao otvaranju fabrike Ariston, obišao završne radove na izgradnji logističko-industrijskog parka CTPark kao i pogon fabrike kompanije Palfinger.
Aljbin Kurti ozbiljno naoružava takozvanu vojsku Kosova, odnosno Kosovske bezbednosne snage, koje po međunarodnim sporazumima i međunarodnom pravu ne bi smele da postoje.
Blokaderi sa Državnog univerziteta u Novom Pazaru gostovali su u "Utisku nedelje" i dramili o posledicama koje snose zbog višemesečnog okupiranja te ustanove.
Vojvođanski separatisti pokrenuli su napad na Uglješu Mrdića na društvenim mrežama, samo zato što se i pre 30 godina borio protiv onih koji su rušili državu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je u Nišavskom okrugu, gde je prisustvovao otvaranju fabrike Ariston, obišao završne radove na izgradnji logističko-industrijskog parka CTPark kao i pogon fabrike kompanije Palfinger.
Kukuruz se sve više koristi u kotlovima i može značajno smanjiti troškove grejanja domaćinstava, iako ima nešto nižu toplotnu vrednost u odnosu na pelet, ali i duplo nižu cenu.
Zaječarci su u šoku nakon ubistva koje se dogodilo u noći između petka i subote na stovarišu drva u naselju Kotlujevac, čiji je vlasnik i vlasnik menjačnice u centru.
Ivana Krivokapić (26) ubijena je 24. decembra 2022. godine u stanu na Zvezdari. Za brutalno ubistvo se sumnjiči njen partner Jetmir Gočaj koji je već gotovo tri godine u bekstvu.
Brajan Volš, optužen za ubistvo supruge Ane Volš, prvi put se našao oči u oči sa Vilijamom Fastovom, muškarcem koji tvrdi da je imao aferu sa Anom pre njene smrti.
U Stublinama kod Obrenovca snimljen je vozač koji je izgubio kontrolu nad vozilom u oštroj krivini, usled čega je izleteo sa puta i preleteo ogradu jednog domaćinstva.
Veliki udarac za tzv. balkanski kartel koji je poslednjih godina postao vodeća kriminalna organizacija, pored Srbije, Nemačke i Španije, zabeležen je i u Austriji kada su istražitelji Federalne službe kriminalističke policije (BKA) presreli kamion sa velikom količinom narkotika.
Reditelj Rob Rajner pronađen je sinoć mrtav u svom domu a svi ga pamtimo i po tome što je kao glumac igrao upečatljivu ulogu u filmu "Vuk sa Vol strita".
Prvi seksualni čin nije trenutak koji se meri godinama, očekivanjima ili tuđim iskustvima, već odlukom koja treba da bude vaša, promišljena i lišena pritiska.
Pevač i rijaliti učesnik Miroslav Pržulj, poznatiji kao Lepi Mića ranije je u rijalitiju imao nedeljni honorar 1.200 evra, a sada on iznosi 1.500 evra.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar