Norveška je pokrenula izradu novih planova za evakuaciju civilnog stanovništva iz oblasti blizu granice sa Rusijom, saopštila je direktorka Direktorata za civilnu zaštitu i planiranje vanrednih situacija (DSB) Elisabet Orseter.
Planovi se odnose na oblasti sa visokim rizikom od ratnih dejstava, gde je neophodno da se pripreme procedure za iseljavanje i smeštaj civila. Orseter je naglasila da se nova procena teritorija vrši u saradnji sa vojskom i policijom, a prioritet imaju regioni Troms i Finmark na severu Norveške.
Glavni kriterijumi za određivanje ugroženih zona uključuju geografsku blizinu Rusiji i prisustvo objekata koji bi mogli biti vojni ciljevi. Prvi sastanci sa lokalnim vlastima već su održani.
Direktorka Orseter je objasnila da je povod za ove mere iskustvo iz ruskog napada na Ukrajinu, posebno brutalnost prema civilima i napadi na energetsku i civilnu infrastrukturu, kao što se dogodilo u Buči. Zvaničnici ističu da se ne sme dozvoliti da ijedan građanin Norveške ostane izložen potencijalnoj agresiji.
Sistem evakuacije predviđa da država i policija organizuju iseljavanje, dok će opštine u bezbednim zonama biti odgovorne za smeštaj, zdravstvenu zaštitu i školovanje dece.
Norveška je prema Ženevskoj konvenciji u obavezi da osigura fizičku zaštitu i osnovne životne potrebe građana u slučaju sukoba. Ceo proces revizije i izrade novih planova postavljen je kao prioritet za 2026. godinu, kako bi zemlja bila spremna za eventualnu krizu.
Dužina kopnene granice Norveške sa Rusijom iznosi 197 kilometara, što dodatno naglašava značaj pravovremenih priprema.
Poljski i NATO avioni podignuti su rano jutros kako bi osigurali bezbednost poljskog vazdušnog prostora nakon što je Rusija pokrenula vazdušne napade usmerene na zapadnu Ukrajinu blizu granice sa Poljskom, saopštile su oružane snage te zemlje.
Rusija nema nameru da napada zemlje Evropske unije i NATO i spremna je da tu poziciju fiksira i pravno, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Rjabkov.
Tokom 2025. godine Rusija je u operativnu upotrebu uvela više sistema koji su decenijama smatrani eksperimentalnim: podvodni dron „Posejdon“, nuklearno pogonjenu krstareću raketu „Burevestnik“, hipersonični sistem „Orešnik“ i protivraketni sistem S-500 „Prometej“.
Iran je, prema oceni norveškog politikologa Glena Dizena, pokazao Moskvi model koji bi Rusija mogla da primeni prema NATO-u i baltičkim državama: ne čekati udar u pasivnoj poziciji, već unapred staviti do znanja da će svaki napad izazvati brz i proporcionalan odgovor.
Pozivi da NATO pokaže spremnost za napad na Kalinjingradsku oblast Rusije neodgovorni su i ne smeju se izgovarati olako, poručio je hrvatski predsednik Zoran Milanović, kritikujući izjavu litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Pedeset jedan ruski civil, među njima i jedno dete, poginuo je u napadima ukrajinskih snaga od 18. do 24. maja, izjavio je specijalni izaslanik Ministarstva spoljnih poslova Rusije za zločine kijevskog režima Rodion Mirošnik.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
slobacar
pre 5 meseci
Veću brutalnost su pokazali Norveški saveznici islamisti u Bosni i na Kosovu, a ni nato u Srbiji nije baš bio fin. I misle da su i Rusi kao Norveška u tom pogledu
Poljski i NATO avioni podignuti su rano jutros kako bi osigurali bezbednost poljskog vazdušnog prostora nakon što je Rusija pokrenula vazdušne napade usmerene na zapadnu Ukrajinu blizu granice sa Poljskom, saopštile su oružane snage te zemlje.
Nemačku je potresla slična tragedija koja se desila u Srbiji, kad se obrušila nadstrešnica. Uprkos tome, dok blokaderi u Srbiji zloupotrebljavaju žrtve u političke svrhe, u Nemačkoj nema nikakvih blokada i protesta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas sa predsednicom Senata Republike Uzbekistan Tanzilom Narbajevom, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Lider stranke Srbija centar (SRCE) i neostvareni blokader Zdravko Ponoš oglasio se i nastavio da radi jedino što ume - da vređa sve koji ne prate njegovu političku ideologiju.
Pojasu Presvete Bogorodice izloženom u Hramu Svetog Save na Vračaru, od 20. maja do večeri 2. juna poklonilo se više od pola miliona vernika, saopštila je Srpska pravoslavna crkva (SPC).
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u zoni raskrsnice ulica Partizanske avijacije, Marka Čelebonovića i Nikole Dobrovića – Faza 7, od danas do 7. juna doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Dok se građani Holandije suočavaju sa sve dužim listama čekanja i ozbiljnim nedostatkom lekara specijalista, u Srbiji se poslednjih godina intenzivno radi na unapređenju zdravstvenog sistema, izgradnji novih bolnica i nabavci najsavremenije medicinske opreme.
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno, toplo i veoma nestabilno vreme, pre podne uglavnom suvo sa sunčanim intervalima, a od sredine dana sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Najniža temperatura biće od 12 do 18, a najviša od 24 do 29 stepeni.
Hibridni modeli dominirali su evropskim putevima od 2021. do 2023. godine, a među najštedljivijim automobilima posebno su se istakli "tojota" modeli, dok je vrh liste zauzela "mazda 2", tehnički blizak rođak "tojote jaris".
Kragujevačka policija uhapsila je Luku B. zbog sumnje da je juče u naselju Beloševac oštrim predmetom naneo teške telesne povrede opasne po život svojoj bivšoj partnerki M. i njenom dedi.
U kragujevačkom naselju Beloševac kasno sinoć dogodio se stravičan zločin kada je muškarac je nakon žestoke svađe potegao nož i divljački nasrnuo na svoju partnerku, a potom i na njenog dedu.
U nemačkom gradu Dortmundu večeras se odigrava dramatična policijska akcija nakon što je muškarac, za koga nemački mediji navode da je državljanin Srbije, pucao na policajca i potom se zabarikadirao u kući sa dvoje dece.
U nemačkom gradu Dortmundu večeras se odigrava dramatična policijska akcija nakon što je muškarac, za koga nemački mediji navode da je državljanin Srbije, navodno pucao na policajca i potom se zabarikadirao u kući sa dvoje dece.
Priča Bet Rili (35) iz Teksasu je podsetnik zašto nikada ne smemo da ignorišemo signale koje nam telo šalje. Ona je morala da prođe kroz teške operacije i lavovsku borbu za oporavak nakon što su lekari potpuno promašili dijagnozu.
Stanojka Mitrović Ćana progovorila je o zdravstvenom stanju kolege Slobe Vasića i ukazala na mogućnost da su njegovi problemi povezani sa operacijom želuca.
Pevačica Vanja Mijatović prokomentarisala je hospitalizaciju koleginice Mine Kostić, ističući da je važno voditi računa o mentalnom i fizičkom zdravlju, posebno u trenucima velikog stresa.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar