• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

26.12.2025

21:30

Bitno je poštovati tradiciju: Ova zemlja je u sukobu već 56 godina - Proglase primirje da proslave Božič pa nastave da ratuju...

EPA

Vesti

Bitno je poštovati tradiciju: Ova zemlja je u sukobu već 56 godina - Proglase primirje da proslave Božič pa nastave da ratuju...

Podeli vest

Iako danas u svetu besni više sukoba nego ikad od Drugog svetskog rata, na Filipinima postoji tradicija božićnog primirja u najdugotrajnijoj komunističkoj pobuni na svetu.

Sukob između maoističke Nove narodne armije (NPA) i filipinske vlade ući će 2026. u svoju 57. godinu i dosad je odneo oko 60.000 života.

Nova narodna armija osnovana je 1969. kao oružano krilo Komunističke partije Filipina, sa ciljem rušenja vlasti kroz „dugotrajni narodni rat“, s naglaskom na agrarnu reformu i borbu protiv nejednakosti i američkog uticaja. Sukob je dugo zahvatao ruralna područja, uz vojne odgovore države i niz neuspelih mirovnih pregovora.

Ipak, još od kasnih 1980-ih vlada i pobunjenici redovno proglašavaju jednostrana božićna primirja, pozivajući se na snažan uticaj katoličke tradicije. Takva primirja omogućavaju ruralnim zajednicama, vladinim trupama i gerilcima da mirno provedu praznike, a istovremeno služe i kao propagandni alat za obe strane.

Filipinsko božićno primirje podseća na sličnu praksu iz 1914. godine u Prvom svetskom ratu, kada su britanski i nemački vojnici izašli iz rovova da zajedno proslave Božić.

BONUS VIDEO


Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

"Beograd se takođe pita o naoružavanju Hrvatske": Rusija podseća Srbiju na Firentinski sporazum
Politika

"Beograd se takođe pita o naoružavanju Hrvatske": Rusija podseća Srbiju na Firentinski sporazum

Ruska Federacija, kao garant Dejtonskog sporazuma i učesnik Kontakt grupe, polazi od značaja sprovođenja Firentinskog sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, zaključenog u skladu sa Članom IV Dejtonskog sporazuma, izjavila je nedavno rukovodilac Delegacije Ruske Federacije na pregovorima u Beču o pitanjima vojne bezbednosti i kontrole naoružanja Julija Ždanova.

19.03.2026

18:09

TV

Tramp odlazi u novembru
Live TV

Tramp odlazi u novembru

Dejan Jelača, glumac gostujući u Info jutru komentarisao je situaciju u Americi u kojoj živi i radi već duži niz godina.

19.03.2026

12:04

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje
Live TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje

Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.

16.03.2026

15:49

JOŠ TV VESTI

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set